Kako pisati?


Da bismo bili čitani, naši pisani uradci moraju biti lagani, jednostavni, svježi i pitki, a naše poruke moraju biti napučene ljubavlju i pozitivnom energijom.

Pokušajmo pisati tako da budemo rado čitani. Jajakanje zamijenimo mimikanjem, jer, mi diže, mi nosi, mi oplemenjuje i zove na ponovni susret.

Za biti dobar tekstopisac mi sadržajem naših poruka moramo biti fokusirani na osobe kojima upućujemo naše poruke. Pišemo im kao što bismo im i govorili – jednostavno, jasno i srdačno. Pišimo im tako da bismo ih primarno informirali, a ne impresionirali našim tekstualnim akrobacijama. Budemo li to činili na pravi način, primaoci naših poruka brže će prihvaćati naše poruke i misli, a mi ćemo uštedjeti na vremenu, energiji i novcu.

Naše pismo moramo uvijek pisati s razlogom, s ciljem i sa svrhom. Prije nego što počnemo pisati, moramo osmisliti našu ideju (kome ćemo pisati, što ćemo pisati, zašto ćemo pisati, kada i kako ćemo to učiniti).

Vrhunski tekstopisci upozorit će vas, budite sigurni, jer su i mene, da budete u pisanju istovremeno kratki i učinkoviti. Ovdje ne smijemo zaboraviti da smo primaocu naše poruke (našem čitatelju ili slušatelju) dužni dati kompletnu informaciju.

To je naša obveza ako želimo biti uspješni u komunikaciji. Da bismo si olakšali posao, mi moramo osmisliti mentalnu sliku osobe kojoj upućujemo našu pismenu poruku. Ako ne poznajemo svoga čitatelja pokušajmo si zamisliti što on voli ili želi.

Pokušajmo pisati i na svijet gledati očima našioh čitatelja. Pokušajmo pisati (komunicirati) tako da svojim sadržajem i stilom pisanja pobudimo želju da budemo čitani. Nikada nemojmo težiti da nekoga impresioniramo. Uspostavimo našim pisanjem pravu vezu s našim čitateljima. Pišimo jezikom čitalačke publike kojoj se obraćamo.

Ljudevit Jonke: upotrebljavajte riječi koje lako ulaze u pamćenje!

Moj dragi professor Ljudevit Jonke (1907.-1979.) na studiju suvremenog hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uvijek nas je upozoravao: bez obzira što ćete danas-sutra raditi, ako vam pisanje bude jedan od vaših profesionalnih alata, molim vas da u svom pisanju ne težite nekim latinizmima ili grecizmima, jer time nećete vase uradke učiniti vrjednijima.

Upotrebljavajte riječi koje lako ulaze u pamćenje, a pisat ćete znati onda kada se budete znali izražavati kratkim rečenicama. Duge rečenice odbijaju mnoge čitatelje. Isto tako vas molim, piše u mojim zabilješkama iz 1963. godine, neka vam odlomci ne budu predugački. Mali prekidi (pauze) privlače čitatelja da nasztavi čitati. Upamtite, veliki nepregledni blokovi odbijaju čitatelje.

Ivo Hergešić: nikada nemojte težiti znanstvenom stilu!

Moj dragi profesor s istog fakulteta s Katedre komparativne književnosti, Ivo Hergešić (1904.-1977.), u svojim nas je predavanjima znao često upozoravati: Drage kolegice i kolege, molim vas da se u vašem pisanju nikada ne služite znanstvenim stilom i dociranjem. Ljudi to ne vole. Izbjegavajte nejasne i neodređene riječi. 

Nakon studija na Filozofskom fakultetu, u mojoj profesionalnoj karijeri novinara I tekstopisca brojnih propagandnih poruka, često sam se znao s radošću prisjećati  mojih nezaboravnih profesora. Hvala Vam gospodo, bili ste doista veliki. Prigodom mojih gostovanja na raznim fakultetima, ne propuštam prigodu istaknuti njihov utjecaj na moje stručno opismenjavanje. Dobitnik sam brojnih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada za radijske, televizijske i novinske propagandne uradke.

Ako ste u dilemi kako započeti s pisanjem vašeg teksta, moj vam je savjet da uvijek počnete s onim što vam se čini najjednostavnijim. Početak uvijek možete popraviti i promijeniti. To je, barem se meni tako čini, mnogo lakše učiniti nakon što se zagrijemo.

Znam da se mnoge moje kolege tekstopisci uvijek vraćaju na početak nakon kraja. Gotovo svatko od njih popravlja, krati, mijenja ili dodaje nove riječi i rečenice u svoje već završene uradke. Svi  mi sve to činimo kako bismo naše poruke učinili jednostavnijim i razumljivijim. Ono na što moramo posebno paziti je završna kontrola teksta i provjera da u našem tekstu slučajno nema rečenica ili odlomaka koji ništa bitnije ne znače za naš tekst u cjelini. To isto vrijedi i za riječi I fraze, jer možda postoje bolje i adekvatnije riječi i fraze koje će nam pomoći u našem uspješnijem komuniciranju. Da bi bili čitani, naše pismo ili naš autorski uradak mora biti lagan i pitak. Naš uradak mora izgledati čitljivo i atraktivno. Naše tekstove moramo čitati naglas sami sebi, jer ćemo tako lakše uočiti grešku I potrebu da nešto promijenimo.

Nakon čitanja zapišimo si naša zapažanja negdje sa strane i kada budemo svježi, korigirajmo svoj članak, prilog, predavanje ili sasvim obično pismo. Ne zaboravimo ni na spell check I lektoriranje teksta. Jajakanje zamijenimo mimikanjem. Neka najnovija američka istraživanja pokazuju da veliki broj pisama “velikih” managera sadrži čak do petnaest nepotrebnih riječi, među kojima su najčešće ja, ja i ja. Moja iskustva sa stranim i domaćim managerima govore u prilog da su mnogi naši, ali i strani manageri podosta zaboravili na njihovo pismeno izražavanje. Kada bi znali da umjetnost komunikacije predstavlja pravi jezik rukovođenja, onda bi sasvim sigurno ovom problem posvetili više pozornosti. Svi oni (strain I domaći manageri) morali bi znati da vođa sa slabom komunikacijom nije kompletan vođa.

No, nikada nije kasno da već sada počnu raditi na poboljšanju njihovih komunikacijskih vještina, jer ljudi s jakim komunikacijskim iskustvima (verbalnim i pisanim) imaju veće šanse za profesionalni i privatni uspjeh. Moramo znati da ako nismo dobri vođe ili učitelji, naš će tim zbog toga ispaštati i zauvijek ostati u status quo. Stoga nemojmo samozadovoljno sjediti u našim managerskim foteljama ne poduzimajući ništa za unapređenje naših znanja iz pismenosti. Moderan način pisanja je blokovski, ali istraživanja govore da su “zupčani” odlomci (s uvučenim počecima) lakši za čitanje.

Ako vam se slučajno u vašem poslu pruži prigoda da morate kreirati priču za određeni proizvod, prvo što morate učiniti je da u tom proizvodu pronađete ono što on nudi potrošačima. Važno je znati naglasiti njegove prednosti (njegove dobre prodajne argumente). Učinite to na svjež – interesantan način. Nastojte uvijek prosječni proizvod učiniti dobrim, od dobrog odličan i od odličnog najbolji. Ako imate takav životni i profesionalni pristup, vjerujte mi, vi ćete svog klijenta učiniti sretnim, a njegov proizvod uspješnim. Vaše poruke odjenite tako da ljudi u njima vide pravu prigodu i pravi doživljaj zadovoljstva. Vaše poruke moraju biti napučene ljubavlju i pozitivnom energijom. Upamtite, dobar naslov uvijek čini svoje: on osvaja, budi interes, nudi dobre vijesti. Suprotno tome,loš naslov često puta “zaslužan je” što mnogi vaši briljantni tekstovi ili izuzetne poruke nikada neće biti pročitani. Još jednom ću podsjetiti: jednostavne riječi su najjače riječi. Znajte da je svaka riječ važna, zato nastojte biti razumljivi. Nemojte se bojati dužih tekstova, ako su pisani interesantno i ako u sebi sadrže prave poruke, ljudi će ih naprosto gutati. Ako je vaš tekst lose napisan, ni njegova kratkoća ga neće spasiti. On neće privući ničiju pozornost. Dragi prijatelji, u vašem pisanju budite uzbudljivi, iskreni, svježi, optimistični, interesantni i uvjerljivi. Na taj ćete način, budite sigurni, kod vaših čitatelja pobuditi interes i želju da budete čitani. Ako imate važnu poruku koju želite iskomunicirati, ponovite ju tri puta: na početku, u sredini i na kraju vaše poruke.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Close Menu

Kako bismo vam osigurali najbolje iskustvo pregledanja, ova stranica koristi kolačiće (eng. "cookies").
Nastavljanjem pregledanja stranice prihvaćate korištenje kolačića za navedene svrhe.