Pokušaji doskakanja nekim barbarizmima


Potreba za novim riječima sve je prisutnija i u svakodnevnom životu, a ne samo kod prevođenja i prilagodbe stručnih naziva. Jezik je tromiji od fizičkih kretanja u društvu pa predmeti i pojave, koji zahtijevaju nove nazive, ulaze u naš život brže nego što se za njih stignu osmisliti novi nazivi, pogotovo u društvima koja nevoljko spontano uprežu vlastiti jezik u takvu svrhu. Nove predmete i pojave treba nekako zvati pa se brzo udomaćuju strani izrazi, često neuklopivi u domaću fonologiju i sintaksu. Te inovacije stižu zajedno s inovativnim nazivima ili kraticama u jezike koji ih zatim propuštaju kroz svoje filtre, u većoj ili manjoj mjeri institucionalizirane. Katkad su ti filtri gotovo zanemarivi, barem na grafičkom i fonološkom planu pa riječi ulaze prekopirane nimalo inventivno. Mnoge zemlje imaju tijela, natječaje i časopise za predlaganje ekvivalenata takvih riječi, ne uvijek na znanstvenim osnovama jer nema referenci ni presedana na koje bi se znanost mogla osloniti, stoga ni ovo nije znanstveni tekst. Reference i oslanjanje na korpus eventualno su mogući ako se za nove pojave rabe postojeće riječi kojima su pridana nova značenja, ako je takav dogovor. Novotvorenice se mogu oslanjati na postojeće morfeme spojene u nove kombinacije ili se postojećim složenicama i osnovnim morfemima mogu pridavati nova značenja, pogotovo ako su to rijetko korištene i zastarjele riječi. To je uobičajena praksa u mnogim društvima raznih uređenja, kod mnogih naroda koji drže do svojeg jezika.

Reference i korpus mogu poslužiti i pobijanju pokušaja inovativnosti. Tako nastaje paradoks prema kojem sustav može biti krut i priječiti inovativnost koju naziva purizmom, uz negativne konotacije, dok liberalnim drži odbijanje svega što nije preuzimanje neprilagođenih stranih riječi, takvih kakve jesu, zajedno s pojmovima koje opisuju, i to najčešće nastojanjima političara, novinara i marketinških stručnjaka. Tako se uvozi tuđa inovativnost ne samo na tehničkom, nego i na jezičnom planu, uvoze se izvedenice iz stranih riječi koje bi se na isti način mogle izvesti iz domaćih.

U nedostatku opće znanstvene metode, svaka takva pridošla riječ treba se razmatrati zasebno, bez pretenzija na išta više od sugestije i uz poneki osvrt na druge jezike. 

guglati i googlati

Google je američka tvrtka osnovana 1998. i otad se u engleskom počinje rabiti u tom obliku i značenju. Riječ je u engleskom iz naziva tržišne marke i naziva tvrtke brzo prešla u svakodnevnu uporabu i postala glagol, što se i u hrvatskom odrazilo oblikom guglati: tražiti nešto na tražilici Google. Kod preuzimanja te riječi tretman treba biti posve drugačiji nego kod drugih engleskih riječi budući da Google i nije engleska riječ i nema drugu etimologiju osim anegdotalne, odnosno riječ google jednako je engleska koliko je i riječ gugl hrvatska. Riječ google marketinška je dosjetka, izmijenjeni oblik druge izmišljene riječi koja glasi googol. Zna se da je tu riječ 1938. predložio tada devetogodišnji Milton Sirotta u državi New York kad je njegov stric, matematičar Edward Kasner, od Miltona i njegova brata zatražio da nekako nazovu broj 10100. Milton je riječ preuzeo iz omiljenog stripa Barney Google čiji je autor bio Billy DeBeck, ali je novonastala riječ glasila googol. Tvorac, vrijeme i mjesto riječi googol poznati su i ta riječ nema prethodne povijesti. Hrvatski je riječ preuzeo kao gugol i od nje je 60 godina poslije nastao naziv tvrtke Google aludirajući na broj upita i stranica koje će obrađivati. Premda se tvrtka i dalje zove i piše Google, nije barbarizam pisati glagol guglati i imenicu guglanje u takvom prilagođenom obliku jer u ovom slučaju nema etimologije koja bi priječila takvu fonološku prilagodbu i zbog koje bi se moglo ustrajavati na pisanju googlati i googlanje. Dakle, na Googleovoj tražilici ili guglu može se nešto proguglati i izguglati. Slična je situacija i s tvrtkom koja se zove Coca-Cola, čije je ime etimološki nešto utemeljenije, ali je očito fonetski uvjetovano kako bi lakše ušlo u uho. Coca-Cola je tvrtka čiji je glavni proizvod piće kokakola i u tom obliku ta se riječ nalazi u hrvatskim rječnicima, bilo s umetnutom crticom ili bez nje. 

tjesnice i tajice

Među mnoge riječi koje nedostaju hrvatskom jeziku, i ne samo hrvatskom, ubrajaju se i one koje opisuju odjevni predmet sličan hlačama, ali od tanjeg materijala i pripijen uz nogu, dakle nešto između hlača i čarapa. Takvim se odjevnim predmetom danas služe sportaši i plesači, a u svakodnevnom životu žene premda su ih u srednjem vijeku nosili uglavnom muškarci. Hrvatsku riječ bječva potisnuo je turcizam čarapa u dijalektalni etnografski pojam, a daljnji nazivi ovise o duljini i debljini čarape te pogotovo o tome pokriva li stopalo ili ne. S obzirom na te značajke, nisu svi izvorni govornici uvijek suglasni o tome koja riječ označava što. U engleskom postoje riječi leggings i tights. Razlika je u stopalu, odnosno leggings pokrivaju nogu od struka do gležnja, ali ne obuhvaćaju stopalo, dok tights, suprotno očekivanju govornika hrvatskog, obuhvaćaju i stopalo pa su nalik na naše štrample, samo od drugačijeg materijala, a ne nalik na ono što zovemo „tajice“. Riječ štrample preuzeli smo iz njemačkog, od glagola strampeln „ritati se“, kao i riječ štucna koja odgovara značenju riječi gležnjak jer štucne pokrivaju dio noge od gležnja do koljena, kao kad se skrate (stutzen) cijevi puške i kao što se štucaju brkovi ili živica. Talijanski i francuski dijele riječi fuseaux „vreteno“ ili pantacollant kad stopalo ostaje otkriveno i collant kad je stopalo pokriveno. Poljski za taj odjevni predmet sa stopalom ima riječ rajstopy, kao što mu ime kaže, dok se njihov ekvivalent bez stopala naziva getry. Armenci čarape do struka zovu զուգագուլպա (zugagulpa), što bi značilo „dvostruka čarapa“, a ni bugarski nije posegnuo za stranom riječju, nego pripijene hlače bez stopala naziva клин.

Nemaju dakle svi jezici za taj čarapasti odjevni predmet strogu podjelu s obzirom na to ima li stopalo ili ne, koliko se može provjeriti na guglu, ali čini se da ne posežu svi za engleskim. Tanke hlače pripijene uz nogu hrvatski su trgovci ranije nazivali lasteksice, no sad su to tajice, prema engleskom tights. Kod barbarizama je obično problematična fonetska neprilagođenost, ali u slučaju riječi tajice problematična je i semantika jer rečeno je da engleska riječ tights ne odgovara trgovačkim tajicama budući da tights imaju stopalo, a tajice nemaju. Čak i naši susjedi imaju riječ za taj odjevni predmet. U Bosni i Hercegovini i u Srbiji ona glasi helanke, a u Sloveniji su to pajkice. Ako bismo se već htjeli poslužiti barbarizmom, trebali bismo lasteksice bez stopala zvati *legingzice, a čak i ako bismo ostali pri tajicama, one takav oblik imaju prema analogiji s majicama, a prilagođeno bi glasile tajtsice ili tajtice. Novotvorenice nisu trgovcima posve neprihvatljive, važno im je samo da robu nekako zovu, stoga su za čarape koje obuhvaćaju samo stopalo brzo prihvatili riječ stopalice. Riječi tights i leggings nisu etimološki vezane uz stopalo nego uz tjesnoću i uz nogu. Želimo li hlače bez stopala, pripijene uz nogu, opisati riječju koja se tiče nečeg uskog ili tijesnog, možemo ih nazvati uskice ili tjesnice. Upravo je riječ tjesnice u tu svrhu iskorištena u prijevodu romana Knjiga uzduha i sjena, objavljenom u Algoritmu 2010. u nakladi od 1000 primjeraka pa je time stekla neki legitimitet. 

ispošljavanje i outsourcing

Mnogi se predmeci, prefiksi i preverbi mogu kombinirati s mnogim glagolima i imenicama, ali mnoge kombinacije ostaju neiskorištene. To su prazna mjesta u korpusu koja se eventualno mogu popuniti pojavi li se za tim potreba. Katkad se takve kombinacije pojave samo za potrebe pisanja neke isprave, prijevoda ili izvornog teksta i svakome bude jasno što znače, ali svejedno ne zažive. Glagol baciti uz razne preverbe može imati oblike dobaciti, prebaciti, predbaciti, ubaciti, zabaciti, zbaciti, ali ne i nadbaciti, pribaciti, probaciti, uzbaciti. No u kontekstu bi se svaki taj nepostojeći glagol eventualno mogao iskoristiti i bio bi razumljiv, a možda bi i zaživio ako bi opisao neku vrlo prisutnu pojavu, ako bi, na primjer, probacivanje postalo neki novi izraz u sportu. 

Ovih dana pojavila se potreba za pronalaskom hrvatskog ekvivalenta za englesku riječ outsourcing, koja znači „prepuštanje poslova privatnom sektoru“ ili izdvajanje nekih sekundarnih poslova iz okrilja tvrtke ili, gledano s druge strane, „preuzimanje usluge temeljem ugovora“. Source je „izvor“ pa bi outsourcing bilo izmještanje poslovanja s izvora nekamo dalje od izvora, odnosno isposlovljavanje ili ispošljavanje, otpošljavanje ili raspošljavanje. Čak i kad se forsira potencijalni barbarizam outsourcing, i najveći pobornici preuzimanja neprilagođenih stranih riječi nerado tu riječ pretvaraju u glagol. Oblik isposliti ispunio bi prazninu odmah uz glagol isposlovati, ali s drugim značenjem. Mogao bi biti prijelazan, ispošljavale bi se službe i radnici ili pak ne bi, kako već završi ta priča. Kako god završila, prevoditelji i sve struke koji se bave jezikom morat će se prema svojoj savjesti služiti kakvim god hrvatskim opisnim oblicima ili novotvorenicama, kao što su tjesnice i ispošljavanje, inače neće stvarati prijevod nego prijepis.

trutovi i dronovi 

Prevoditelji se zaista trude riječ drone svaki put prevesti kao bespilotna letjelica i to je rješenje uglavnom uspješno i u televizijskim podslovima jer katkad je atribut dovoljan da preuzme značenje cijele sintagme pa možemo reći bespilotna, kao što kažemo podzemna ili daljinski. Engleska riječ drone znači „trut“, što i u hrvatskom i u engleskom osim mužjaka pčele ima i preneseno značenje „muška lijenčina“ ili „parazit“. Drone i trut zahvaćaju, dakle, ista semantička polja u svojim jezicima, osim što u engleskom drone ima i treće značenje, koje u hrvatskom nema, naime „bespilotna letjelica ili čamac“, a to proširenje u engleskom se dogodilo tek poslije 2. svjetskog rata. Tomu je možda pridonijelo i značenje riječi drone kao „brujanje“, no rječnici drone kao bespilotnu letjelicu svrstavaju uz „truta“ a ne uz „brujanje“. Prijevod bespilotna i bespilotna letjelica dobar je samo dok je u pitanju letjelica, a ne neka druga vrsta uređaja, vozila ili čak robota. Dodatna su poteškoća nehajni novinari, sastavljači i prepisivači tekstova na portalima, u televizijskim programima i u teletekstu, koji drone jednostavno trutovski prenose kao *dron, kao u primjerima Dronovi iz garaže ravnopravni čudima tehnike (Večernji list, 8.10.2012.), Američki dronovi likvidirali vođu talibana (Jutarnji list, 1.11.2013.), …dva izvidnička drona (Novi list, 8.2.2014.). Ako vlada takva sloboda guranja riječi bez ikakva značenja u jezik, jednostavnije bi ili barem legitimno bilo proširiti semantičko polje imenice trut na ono treće značenje koje ima u engleskom jer je u medijima potreba za nekim rješenjem sve veća, a oblik *dron ne popunjava prazno mjesto u korpusu, nema etimološkog oslonca unutar hrvatskog, a i ne obazire se na engleski oblik. Engleska riječ drone i hrvatska trut potječu od svnj. treno i stsl. trǫtъ, koje se izvode iz oblika *trono-, *tronto-, kao i ruski трутень i letonski trans, što ne isključuje mogućnost srodnosti ili čak zajedničkog podrijetla engleske i hrvatske riječi, a to je krunski razlog za prevođenje engleske riječi drone hrvatskom riječju trut u svim okolnostima.

krilnik i laptop

Stolno računalo postalo je rijetkost u domu. Sad se svi služimo prijenosnim računalima i zovemo ih laptop ili, prema izgovoru, leptop. Riječ laptop je dosjetka nastala osamdesetih po uzoru na riječ desktop jer se ne drži na stolu nego u krilu. Time je riječ top postala tvorbeni sufiks koji će se nakon palmtopa vjerojatno koristiti i za druge dijelove tijela i pokućstva na kojima budemo držali svoja računala. Slično je nastao sufiks -burger koji se nadodaje na razne vrste hamburgera. Top znači „vrh“, u ovom slučaju „povrh“ ili jednostavno „na“ pa su se desktop, laptop i palmtop mogli odraziti, na primjer, kao nastolnik, nakrilnik i nadlanik. No za palmtop se uvriježio oblik dlanovnik, u kojem je vidljiv sufiks -(ov)nik, kao i u imenicama stanovnik, pukovnik, ali i usadnik i sokovnik, koji bi se u ovom slučaju mogao rabiti u sličnu svrhu kao engleski top. Stoga je u prijevodu romana Knjiga uzduha i sjena za laptop iskorištena riječ krilnik, prema prijevodu riječi lap uz dodatak gornjeg sufiksa. Teško bi bilo očekivati da bi riječi kao što su krilnik ili nakrilnik mogle zaživjeti, ali neko je rješenje službeno potrebno makar i ne zaživjelo, kao kod parova rajčica : paradajz i hladnjak : frižider. Službeno se laptop naziva prijenosno računalo, no dvočlani izrazi često su, kao i u ovom slučaju, definicija a ne riječ. Druga je mogućnost proširenje značenja riječi prijenosnik.

krstaš i kruzer

Novinari i turistički djelatnici uporni su u uporabi barbarizma kruzer, ali si to ne mogu priuštiti i prevoditelji i leksikografi. U ovom slučaju i ne moraju jer engleska riječ cruiser i u Filipovićevu i u Brodnjakovu englesko-hrvatskom rječniku tumači se riječju krstaš. Prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku krstaš je „motorna jedrilica, služi za turistička i sportska krstarenja“, dakle vrsta jahte. No pogledaju li se definicije u engleskim rječnicima, vidi se da izvorno cruiser znači upravo isto to, odnosno vrstu jahte i da engleski, kao ni hrvatski, nema riječi koja bi značila brodsku tvrđavu sa stotinama kabina, paluba i sadržaja i da se takva vrsta broda može opisati jedino proširenjem značenja riječi cruiser, kao što se može učiniti i u hrvatskom s riječju krstaš. Čak i etimološki, krstaš odgovara engleskoj riječi cruiser, obje s „križem“ u osnovi. Mnoge riječi samostalno, u osnovnom obliku, mogu zvučati kao nehrvatske ili zastarjele, ali daju nezaobilazne izvedene oblike. Ne ulazeći u raspravu o semantičkoj razdiobi između imenica križ, krst i χριστός, navedimo još neke imenice srodne krstašu, radi moguće preventive argumenta krsta kao nehrvatske riječi, na primjer krstarenje, krstarica, krstokljun, unakrsno, ukrštanje

štapić i stik

Od sredine devedesetih u računala se periferna oprema ukapča preko USB-a, odnosno univerzalne serijske sabirnice, a najčešće je to uređaj uložen u plastiku s metalnim krajem, u koji stane određena količina podataka. Taj komad plastike engleski se naziva flash drive, a može se zvati i thumb drive i pen drive, dakle to je čitač koji svojom brzinom podsjeća na nešto bljeskovito ili svojim sitnim dimenzijama na nešto poput palca ili olovke, no nigdje se u originalu ne spominje ništa štapićasto. Ipak, na našim prostorima nastao je pseudo izraz USB stick /uezbe stik/ pa si dajemo podatke „na stiku“ jer bi štapić ili prutić možda zvučali prebanalno. Postoji doduše Memory Stick, no to je marka Sonyjevih memorijskih kartica koje baš i nemaju oblik štapića. Neovisno o Sonyju, sintagma memorijski štapić, kojom se opisuje flash drive, postaje uobičajena u hrvatskom, ne samo u prijevodima, nego i u trgovini. Ta sintagma ne predstavlja pseudoanglizam, a čak ni purističke tendencije jer se ne sastoji od hrvatskih nego hrvatskome prilagođenih riječi. 

zaloga i bukmark(er)

Predmet kojim označavaju gdje su stali u knjizi govornici engleskog nazivaju bookmark, ili rjeđe bookmarker. Čak se i za tako jednostavan predmet preuzima engleska riječ, bilo da se radi o oznaci u knjigama ili u elektroničkim programima za obradu teksta. Kod Filipovića se bookmark naziva zalogom, no u Bujasovu rječniku, koji je noviji, te riječi više nema, nego se naziva „znak (umetak) za mjesto u knjizi“. Osmišljene su i riječi straničnik i dočitnica, i razne druge, no prevelika ponuda opet nas okreće stranoj riječi, a zaloga, kako je koristi Pavao Pavličić u člancima i romanu Koraljna vrata, već je definirana, u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku ovako: „vrpca ili poseban označivač za knjige, cedulja i dr. koja se umeće između stranica gdje je prekinuto čitanje.“

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Close Menu

Kako bismo vam osigurali najbolje iskustvo pregledanja, ova stranica koristi kolačiće (eng. "cookies").
Nastavljanjem pregledanja stranice prihvaćate korištenje kolačića za navedene svrhe.