Prateći s velikim interesom portal za kulturu komuniciranja – Epoha, poželio sam se i ja s par riječi osvrnuti na komunikaciju. Pitao sam se – što je za mene komunikacija i koliko mi je ona važna u životu? 

Razmišljajući o komunikaciji, shvatio sam da je i te kako bitna i da ima vrlo važnu ulogu u našem životu. Ja bih je definirao kao prijenos misli, želja ili ideja između sugovornika. 

Komunikacijom se često služimo kada želimo ostvariti neki željeni cilj, ali njezina primarna uloga je naše nastojanje da se približimo jedni drugima i bolje razumijemo. 

Uspostava dobrog dijaloga često obećava i takav odnos među sugovornicima, iako ne mora uvijek biti tako. Jer, neki su ljudi vješti komunikatori, ali na toj komunikaciji sve završava, pa se obično pitamo – gdje je tu empatija? Bez nje nema i ne može biti prave, ljudske bliskosti u komunikaciji. 

No, dobar dijalog, kako rekoh, može biti nagovještaj kvalitetnog suosjećajnog odnosa. Danas se često, pa i prečesto umjesto dijaloga  izmjenjuju samo površni monolozi, što je destruktivno kada razgovaramo o zdravoj komunikaciji. Bez emocionalne i socijalne inteligencije ne možemo govoriti o kvalitetnoj interakciji među ljudima, što verbalnoj, što neverbalnoj.

Prisjetimo se ovom prigodom i toga da je međusobno poštovanje i uvažavanje sugovornika temelj kvalitetne komunikacije kojom onda možemo sve: stvarati nova prijateljstva, stvarati nove poslovne veze, popravljati narušene odnose. Nemamo postavljene granice poboljšanja našega izražaja kada je rad na sebi u polju komunikacije u pitanju. Cijeloga života možemo raditi na sebi i svakim danom biti sve bolji komunikatori.

Pozitivan pristup sugovorniku uvijek je dobrodošao. S njime otvaramo vrata očekivanom konstruktivnom ishodu samog zadanog cilja, ukoliko se radi o usmjerenoj komunikaciji. 

Priznajmo, svi mi imamo neka očekivanja, ali nemojmo dopustiti da ta očekivanja zagospodare našim životom, jer nas vrlo lako mogu odvesti na sasvim krivi put. 

Tako je, naime, i u vezama. Da bi partneri u vezi bili zadovoljni jedno s drugim, potrebna je obostrana komunikacija, dogovor o ravnopravnom odnosu u kojem obje strane sudjeluju u jednakoj mjeri. Ne postavljaju se pravila, ni uvjeti niti s jedne strane, nego se ona stvaraju sama po sebi. U bilo kojem međuljudskom odnosu, kvalitetna, intuitivna i nadasve suosjećajna komunikacija vrlo je bitna za jedan zdrav i cjelovit odnos na obostrano zadovoljstvo.

Jedino uspostavom zdravog dijaloga, možemo izgraditi najbolji mogući međuljudski odnos. Površni i jednosmjerni monolozi negativna su komunikacijska forma.

Mišljenja sam da u danjašnje vrijeme sveopće tehnološke modernizacije, ljudi zapostavljaju iskonsku komunikaciju. Moderna tehnologija omogućila je bolju povezanost među svima nama, ali izgleda da ni u čemu nije unaprijedila komunikaciju među ljudima, već nam je, nažalost, omogućila samo površnu komunikaciju, čemu svi mi svakodnevno svjedočimo i, nažalost, i sami takvoj komunikaciji doprinosimo.

Da, komunikacija je zaista bitna u više sfera, jer se razlikujemo u stavovima, predrasudama.. Tu su, nadalje i naše sociološke i kulturološke raznovrsnosti, a to je možda danas najveći komunikacijski izazov, zar ne?

Svi mi pozvani smo raditi na boljoj komunikaciji. Na to imam potrebu podsjetiti, jer nismo uvijek objektivni u sagledavanju sebe samih, pa samim time niti dovoljno samokritični prema sebi. Uvjereni smo da je sve što činimo najbolje što znamo i umijemo, a svi znamo da sve što činimo uvijek možemo činiti bolje, pa tako i bolje komunicirati. 

Putem društvenih mreža želimo jedni drugima prikazati kako je život koji živimo jedna savršena slika sreće i blagostanja. Sve to izravno ili neizravno utječe na našu komunikaciju s partnerom, djetetom, s obitelji, prijateljima, kolegama.

Druge ljude ne možemo mijenjati, ali zato možemo mijenjati sebe na više razina kako bismo otvorili put boljem razumijevanju i zdravijoj komunikaciji.

Temelj dobre komunikacije nije samo slušati svoga sugovornika, već ga znati uistinu čuti i razumjeti. Kada sugovornik osjeti da smo ga razumjeli, lakše će iskomunicirati sve što želi. Okrenimo leđa površnoj komunikaciji koja gradi zidove između nas. Otvorenošću, srdačnošću, suosjećajnošću i tolerancijom, možemo učiniti toliko puno, koliko za druge, toliko i za sebe.

S obzirom da živimo u konfliktnom društvu, bolja komunikacija je put kojim bismo svi mi trebali ići i kojem bismo trebali težiti, što će uvelike doprinijeti boljoj komunikacijskoj slici našeg društva u cjelini.