Kako se bogati ustvari bogate i zašto siromašni ostaju siromašni…


Dozvolite da vas upoznam s 8. svjetskim čudom. Ne, nisam totalno promašio temu, a ukoliko stvarno ne znate o čemu govorim, ovaj tekst bi vam mogao dati vrlo jak vjetar u leđa u životu.

Većina ljudi u današnjem svijetu živi od prihoda koje ostvaruju aktivnim radom ili im, u prijevodu, kada prestanu raditi, prihodi postanu minimalni ili potpuno nestanu. Svima je jasno koje su očite mane takvog izvora prihoda, pogotovo kada uzmemo u obzir da ćemo svi jednoga dana biti toliko stari da više nećemo moći izdržati puno radno vrijeme te ćemo morati otići u mirovinu.

Upravljanje novcem na način da zarađujemo plaću, potrošimo ju, ili možda ostavimo nešto sa strane za novi komad odjeće, mobitel, televizor ili slično, norma je današnjeg društva. Budući da smo sav ili gotovo sav novac na taj način potrošili, kada jednom dođe vrijeme za mirovinu, jedino što će nam preostati bit će nadati se da će se država brinuti za nas od tog trenutka, pa nadalje…

Pa dobro, dosta ljudi će reći da je to sasvim u redu – radiš cijeli život, odeš u mirovinu i odmaraš ostatak života. Naša kultura, obrazovni sustav i svi oko nas uče nas da radimo cijeli život, pa onda nije ni čudo da većina ljudi to prihvati kao normu i ne razmišlja o mogućnosti da bi nešto drugo moglo biti realno i objektivno rješenje. 

Baš iz ovih razloga većina ljudi provede cijeli život tako da spaja kraj s krajem. Također je zanimljivo to što, kako im plaća raste, tako rastu i troškovi, i bez obzira na visinu primanja,  opet čekaju kada će “sjesti” plaća svaki mjesec. I tako dođe mirovina, koja je zadnji kraj koji spoje s krajem, a njihova sudbina je od tada pa nadalje u nečijim drugim rukama.

Na sreću postoji nešto što možemo iskoristiti kako bismo preuzeli sudbinu u svoje ruke, nešto što je i sam Albert Einstein nazvao 8. svjetskim čudom, a poznatije je pod nazivom ukamaćivanje, ili preciznije – složeno ukamaćivanje (Eng. compounding). Sam Einstein je rekao: “Compound interest is the eighth wonder of the world. He who understands it, earns it… he who doesn’t… pays it.” – “Ukamaćivanje je 8. svjetsko čudo. Oni koji razumiju kako ono funkcionira, zarađuju kamate… oni koji ne… plaćaju ih.”

Ukamaćivanje nastaje kada svu zaradu od bilo kojeg oblika imovine koju smo generirali investiramo natrag u tu istu imovinu. Tada naša osnovica, ali i cjelokupna prethodna zarada skupa zarađuju još više, nakon čega osnovica, zarada i zarada naše zarade zarađuju još više, i tako u nedogled. Ako imamo npr. 100 kn koje zarađuju 10% – lako je izračunati. Nakon prvog ciklusa imat ćemo 110 kn, ali nakon drugog nećemo imati 120, nego 121 kn.

Ako ste sad pomislili “pa ono, jedna kuna gore – dolje”, da vam netko ovaj čas ponudi milijun kuna odmah ili novčić koji vrijedi jednu lipu, ali mu se vrijednost udvostručuje svaki dan 30 dana zaredom i da imate samo 5 sekundi da odlučite, što biste uzeli? 

Naravno 5 sekundi je tu, jer ćete u tom vremenu teško otkriti da novčić nakon 30 duplanja vrijedi 5.368.709,12 kuna. Da, 5 milijuna 368 tisuća 709 kuna i 12 lipa.

Možda vas to ne impresionira, čisto zbog činjenice da ste pretpostavili da vrijedi više, jer zašto bi vam inače itko postavio takvo pitanje, no to uopće nije bit pitanja. 

Da ste išli raditi neku brzu procjenu i “promašili” samo 3 dana – 27. dan novčić je vrijedio 671.088,64 kn i u tom slučaju milijun bi bio bolji izbor, ali radi se o samo 3 dana. 18. dan novčić je vrijedio 1.310,72 kn, što zorno naglašava činjenicu da ukamaćivanje daje eksponencijalne, a ne linearne rezultate.

Vrlo je važno razumjeti prirodu eksponencijalnog rasta, a to je da će, što se duže rast odvija, rezultati biti bolji. Upravo zbog toga su samo 3 dana značila toliko puno za naš novčić. Sada kada znamo kako fenomen ukamaćivanja radi, možemo to iskoristiti da “izvučemo” maksimum iz njega, a sve što trebamo napraviti kako bismo to postigli je dopustiti našoj imovini da raste, odnosno pobrinuti se da ukamaćivanje krene što prije i traje što duže.

Albert Einstein se smatra jednim od najpametnijih ljudi u povijesti. Evo, iz njegovih riječi i sami možemo vidjeti da je sigurno bio toliko pametan da je primjetio što bogate čini bogatima, a siromašne drži siromašnima. Baš zato je važno da i mi shvatimo jedan fenomen koji nam može tako drastično promijeniti život i stvarno je tragično da takvo što u školama nije obavezno, a programi obrazovanja koji imaju kolegije kao što su npr. Financijska matematika to obrađuju na način: “Evo kolege, ovo vam je formula za izračun rezultata složenog ukamaćivanja. Uvrstite podatke” i toliko o tome.

Drugi, još važniji dio koji nam Einstein nije izravno rekao, ali je između redaka, je činjenica da novac i sva naša imovina koja može generirati novac pasivno, mogu raditi umjesto nas.

Uloga ukamaćivanja je da imovini koju steknemo pomogne da naraste do te mjere da naša postojeća imovina generira toliko pasivnih prihoda da mi više ne moramo ovisiti ni o kome, bar što se financija tiče – i to je 8. svjetsko čudo.

Poznato je da iz portfelja imovine koji generira pasivne prihode iz mješovitih izvora (dionice, burzovni indeksi, ETF-ovi, obveznice, investicijske nekretnine, op. a. – NE primarne rezidencije…) i ima dobar stupanj diverzifikacije možemo trošiti 4% njegove vrijednosti godišnje bez da ga ikada iscrpimo dugoročno gledano – pravilo 4%. Pravilo 4% nalaže nam da godišnje možemo potrošiti 4% bez da se glavnica ikada dugoročno potroši, jer su dugoročni povrati znatno veći od tog iznosa u prosjeku te nadoknađuju sve što smo potrošili.

Zbog ove činjenice vrlo lako može doći do toga da imovina koju bogati ljudi posjeduju njima dok spavaju zarađuje više nego što prosječan čovjek zaradi svojim radom i eto nam ogromne nejednakosti u materijalnom statusu ljudi. Tu nejednakost, kao što i sami vidimo, nije nužno uzrokovala razlika u primanjima, nego razlika u količini uložene imovine.

Vrlo dobro se sjećam jedne situacije iz djetinjstva. TV bingo je tada bio “u modi” i neki gost koji je taj dan došao u posjetu je tokom rasprave o nagradi od milijun kuna upitao moju majku: “Što bi ti napravila s milijun kuna da ih dobiješ?”. 

Ona je stala i na trenutak razmislila te odgovorila: “Pa potrošila bih ih i nastavila živjeti kao i prije”. To je bilo prije nekih 15-ak godina i meni kao djetetu, to je zvučalo kao sasvim OK plan. Puno gora činjenica je to što mi je prije 3-4 godine to isto zvučalo kao OK plan, ne idealan, ali OK.

Naravno, “nitko se nije naučen rodio” i svaki dan učimo nešto novo, pa evo prilike da primijenimo ono što samo danas ovim tekstom naučili, ako to nismo znali. Situacija pretpostavlja da osoba u stvari dobije milijun kuna “na ruke” a ne da plaća porez, jer se pita što bi netko napravio s milijun kuna, pa ćemo s time i računati.

Ako milijun pomnožimo sa 0,04 dobit ćemo 4% od milijun te rezultat možemo podijeliti s 12 kako bismo dobili okviran mjesečni iznos (pravilo 4% brzo svedemo na približnu mjesečnu potrošnju) i naš rezultat je 3333,33 kn. Da, preko 3 tisuće kuna “iz ničega”! Ako se vratimo na anegdotu, tada je 3333 kn vrijedilo znatno više nego danas i, baš zanimljivo, to je bilo više od tadašnjih primanja moje majke, što znači da bi ona novac koji joj uložen može osigurati životni stil jednak trenutnom zauvijek, čak i bez potrebe za radom, jednostavno potrošila.

Druga je opcija da ne troši uopće nego jednostavno uloži novce i pusti ih da još više rastu te ima osiguranu debelu mirovinu ili prosječnu mirovinu uz bolji životni stil nakon što ukamaćenje odradi svoje.

Ako gledamo financijsku situaciju dobitnika velikih iznosa u igrama na sreću i profesionalnih sportaša koji su zarađivali ogromne novce za vrijeme karijere, velika većina njih (kod nekih skupina čak i preko 90%) u roku od manje od dvije godine ne da potroše sve, nego budu i u dugovima. Pri analizi ljudi koji su naslijedili ogromna bogatstva koja nisu sami zaradili, istraživanja su došla do zaključka da preko 60% njih potroši svo ili gotovo svo bogatstvo već unutar 3 generacije, a s jednom dodatnom generacijom –  situacija je još puno gora.

Sve skupine ljudi iz prethodnog paragrafa imaju u nekoj fazi svoga života na raspolaganju bogatstvo koje im može osigurati bezbrižan i iznadprosječan životni standard zauvijek (barem što se novca tiče), ali sama činjenica da njime ne znaju upravljati rezultira tako kako rezultira. S druge strane preko 80% milijunaša u SAD-u su milijunaši prve generacije što znači da nisu taj novac naslijedili, osvojili ili se za njega udali.

Sve činjenice navedene u ovom tekstu vrlo očito potvrđuju ono što je Einstein sam zaključio, a to je da oni koji razumiju moć novca i ukamaćivanja te iskorištavaju njihov potencijal nemaju financijskih problema, dok oni koji ne razumiju niti jedno ni drugo ili ne iskorištavaju njihov potencijal, uglavnom cijeli život krpaju kraj s krajem, bez obzira na razinu njihovih prihoda.

Danas živimo u doba kada svatko tko ima pristup internetu ima na dohvat ruke “knjižnicu” s kolekcijom znanja toliko širokog i opširnog da bi svima prije 100-tinjak godina to bilo nezamislivo. Stvarno bi bilo šteta da ne primijenimo ta znanja, koja su nam dostupna besplatno i provjereno možemo njihovom primjenom drastično poboljšati kvalitetu svoga života, smanjiti razinu stresa i osigurati si financijsku neovisnost.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Close Menu

Kako bismo vam osigurali najbolje iskustvo pregledanja, ova stranica koristi kolačiće (eng. "cookies").
Nastavljanjem pregledanja stranice prihvaćate korištenje kolačića za navedene svrhe.