Došao je i taj dan. Mnogi su ga najavljivali, ali rijetko je tko mislio da ćemo ovako rano vidjeti politiku nultih kamata u SAD-u. Kako je do ovoga došlo i zašto je to važno nama u Europi?

Svaka ekonomska kriza koja je u modernoj povijesti pogodila SAD, osjetila se i u ostatku svijeta, uglavnom još i više i s još gorim posljedicama.

Baš iz tog razloga, ali, naravno, i kako bi održala svoju vlastitu ekonomiju u rastu i izbjegla eventualne dugoročne padove vrijednosti dionica na burzi, centralna banka SAD-a poduzima mnoge mjere u nadi poticanja rasta ekonomskih aktivnosti. Reguliranje kamata na novac koji velike banke u SAD-u posuđuju od Američke centralne banke, izravno utječe na kamate koje te banke nakon toga nude svojim klijentima – kompanijama i “običnim” ljudima.

Snižavanje kamata stoga daje svim klijentima banaka jeftiniji novac – u doslovnom smislu te potiče posuđivanje novaca za npr. širenje poslovnih aktivnosti kod kompanija, dok pojedincima olakšava npr. ulaganje u nekretnine i samim time više novaca dolazi u opticaj, što je, naravno, dobro za ekonomiju.

Osim reguliranja kamata, zadnjih godina se nerijetko primjenjuje i kvantitativno ublažavanje, ukratko rečeno – Centralna banka tim postupkom kupuje hrpu imovine od ostalih banka (najčešće obveznice) i time ih rasterećuje i doslovno ubrizgava hrpu novaca u ekonomiju. 

Sve to lijepo zvuči dok ne saznamo da je taj novac koji se ubrizgiva nastao ni iz čega – tiskan je samo za tu namjenu te uzrokuje pad vrijednosti valute – inflaciju novca. Ovisno o tome kolika se količina novaca tiska, spomenuta inflacija može biti zanemariva, ali može biti i drastična te uzrokovati to da u toj godini inflacija bude puno veća od ciljanih 2% godišnje.  Baš iz tog razloga centralna banka SAD-a često neke od “akcija” ubrizgivanja novaca u ekonomiju ne naziva kvantitativnim ublažavanjem nego privremenim potezima. 

To često rade kako bi smanjili šansu toga da sami ulagači čitajući njihove poteze pretpostave da banka predviđa loše stanje na tržištu u bliskoj budućnosti, čime bi nastala panika i mogući pad vrijednosti dionica.

Zadnjih 4-5 tjedana bili smo svjedoci jako burnog stanja na financijskom tržištu, ali unatoč tome centralna banka SAD-a svaki je svoj potez predstavljala kao nešto usput i za svaki slučaj, a ne kao nagle mjere suzbijanja rušenja cijena dionica. Većina njihovih poteza imala je jako dobar učinak na tržište, sve do prošlog tjedna kada su iznenadno i bez ikakve najave smanjili kamate. Takvim iznenadnim potezom jasno je dato do znanja svima koji znaju čemu navedene mjere služe da je stanje gore nego što je Američka centralna banka ranije predviđala.

Američki predsjednik Donald Trump tijekom jučerašnjeg obraćanja naciji izjavio je kako je vrlo sretan što su kamate rezane, pogotovo što su rezane tako naglo. Također je dodao da je situacija za sada pod kontrolom, da je sve u redu što se ekonomije tiče i da će situacija proći.

Još jedna zanimljiva vijest su statistike koje su američki supermarketi objavili – Amerikanci su u prethodnim tjednima trošili znatno više nego što troše za Crni petak i Božić, u nekim trgovinama čak i duplo više! 

Ta ogromna količina prihoda koje dobivaju razni trgovački lanci ima jako pozitivan privremeni utjecaj na ekonomiju, skupa s nižim cijenama goriva uzrokovanim nedavnim padom cijene nafte, ali bez obzira na sve, cijena dionica i dalje generalno pada, zbog čega se nameće pitanje – kakva će situacija biti kada ti pozitivni faktori nestanu i hoće li Američka centralna banka moći ikako pozitivno utjecati na ekonomiju u toj situaciji.

Američka centralna banka sa svojim mjerama naravno nije jedini faktor u vrednovanju cijena dionica, a panika koja se širi sve brže i brže uzrokuje sve više panike i nalazimo se u vremenu kada različite vijesti imaju jako drastične učinke na vrijednosti dionica, kako negativne tako i pozitivne. 

Cijelom tom kaosu još je više ulja na vatru dolila činjenica da su prekjučer, opet iznenada, odlučili rezati kamate, ali ne za očekivanih 0.5-0.75% nego za cijelih 1%, što je ogroman rez,  ali također i spušta ciljanu kamatu na 0.25-0% čime smo po prvi puta od 2009. svjedoci nultih kamata u SAD-u.

Prema njihovim izjavama, za sada nemaju namjeru ići ispod nule, što se u gotovo svim slučajevima gdje se primjenjivalo nije pokazalo jako učinkovitim, jer često je od takve politike bilo više štete nego koristi. Ovo sada dovodi do novog problema – ako ne mogu više spuštati kamate, to znači da im je jedino oružje koje nema nužno hrpu loših posljedica nestalo iz arsenala. 

Kvantitativno ublažavanje bi mogla ostati glavna slamka spasa kojom Američka centralna banka može pozitivno utjecati na tržište, no kao što smo ranije spomenuli, time mogu potencijalno stvoriti veliku inflaciju.

Ukratko rečeno – nalazimo se u vremenu u kojem su glavni mehanizmi obrane uglavnom već iskorišteni i širenje panike može imati puno gori utjecaj nego što bi to inače imalo. Ako još uz sve to uzmemo u obzir da zbog samoizolacije mnogi radnici ne mogu ići na posao, a mnogi poslovni subjekti nemaju mušterija, dok ih mnoštvo uopće ne radi, u ovim uvjetima mnogi poslodavci, ali i njihovi radnici ostat će bez primanja na određeno vrijeme, što znači da će manje trošiti, a Centralna banka ne može im osigurati značajnu pomoć bez uzrokovanja inflacije.

Jučer smo zaključili dan na burzi s gubicima od oko 12%-13% na indeksima S&P500, NASDAQ 100 i Dow Jones, što je ogroman pad u jednom danu. Budući da je sve manje resursa kojima se možemo boriti protiv panike na tržištu, mogli bismo vidjeti još više crvenih dana, a neki od njih mogli bi biti slični jučerašnjemu. Ranije spomenuti indeksi su kroz prethodnih 30 dana izgubili oko 30% vrijednosti, što znači da smo već iskusili ogroman pad vrijednosti u relativno kratkom vremenu.

Ne možemo predvidjeti kako će se situacija odvijati, hoće li i koliko još pasti vrijednosti dionica, ali zasigurno znamo da su već sada šanse za skoru recesiju jako velike, što ne znači da ne postoji mogućnost za nagli oporavak.

Recesija može mnogima osigurati jako lijepe profite, ako situaciju na tržištu iskoriste, o čemu sam već ranije pisao (OVDJE), no i sami znamo da je puno više onih koji bi zbog situacije koja bi vrlo lako mogla nastati, biti u problemima. 

Nove vijesti da bi širenje koronavirusa moglo biti problem do sredine ljeta, a možda i duže, svakako ne ulijevaju povjerenje ulagačima, no nakon svake recesije do sada, uslijedio je oporavak. 

Sama činjenica da smo već doživjeli ovakav pad jako je loš znak za sve one koji imaju puno dugova i/ili nesigurno radno mjesto. Ako se nalazite u bilo kojoj od ovih kategorija,  dodatni izvori prihoda bi vam itekako olakšali situaciju, a ako imate dugova, pogotovo na kreditnim karticama, pokušajte ih otplatiti što prije, dok posljedice svega što se događa još nisu toliko očite. 

Bitno je napomenuti jako očitu činjenicu da ovaj nagli pad na tržištu nije uzrokovan lošim poslovanjem mnoštva kompanija nego globalnim događanjima koja nitko nije mogao predvidjeti te ga stoga mnogo stručnjaka naziva imaginarnim padom, čisto iz razloga što se događa u vrijeme kad je ekonomska aktivnost i financijsko zdravlje kompanija “dobro”. Isti stručnjaci stoga smatraju da ćemo imati brži i lakši oporavak nego inače, globalno gledano.

Sve u svemu, pripremimo se svi skupa na teža vremena koja su već gotovo neizbježno iza ugla, pazite na svoje zdravlje, kako fizičko tako i financijsko. Sretno.