Ivor Zidarić – Sadašnji trenutak jedini je pravi život


Ivor Zidarić (1972.), sociolog je po struci, a uz sociologiju studirao je i novinarstvo i filozofiju. Aktivno se bavio glazbom kojoj je uvijek ostao profesionalno vjeran. Ugledni je hrvatski kulturni djelatnik, kolekcionar i aktivist na čiju inicijativu su pokrenuti brojni zapaženi kulturno - umjetnički projekti kao što su LegendFest, LegendArt, LegendExpo, LegendIn i brojni drugi. Član je upravnog odbora Svjetske organizacije za očuvanje mora, rijeka i jezera.

Dragi Ivore, prije 20-tak godina pokrenuo si udrugu Val kulture. Koja je bila tvoja temeljna ideja vodilja kada si se odlučio na taj korak?

Da, već je toliko prošlo.  Pokrenuo sam Udrugu pod nazivom Val kulture s ciljem pomaganja, prikazivanja, obrazovanja i općenito širenja raznih modela ili pravaca kulture i umjetnosti te projekata vezanih uz te pravce. Još tada sam razmišljao o razvoju civilnog društva i svih vrijednosti koje ono sa sobom nosi, a u koje spadaju neke od najvećih vrijednosti kao što su demokracija, pravo na mišljenje, suživot, koegzistencija različitosti u svim sferama života. Kako sam diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu, a pored toga studirao i novinarstvo i filozofiju, moj je krug interesa bio povelik i vrlo širok, pa sam se odlučio na stvaranje jednog vala kulture koji će u daljnjim godinama “zapljuskivati obalu”.

Kako je rad udruge napredovao kroz godine? 

Ovako, gledajući unatrag, mogu se sagledati mnogi projekti i manifestacije, izložbe itd. koje smo organizirali, ostvarili, širili diljem i izvan granica Hrvatske. Tako smo organizirali projekte kao što su festival LegendFest, prateće projekte LegendArt, LegendExpo, LegendIn u četiri hrvatske županije. Ova godina bi trebala biti petnaesta po redu da se festival LegendFEst održava u Istri u malom i prekrasnom gradiću Pićnu. Nažalost, poradi više sile i krize s pandemijom korona virusa, odgađa se i festival kao i mnogi drugi kulturno-umjetnički projekti. Pored ovih krasnih projekata, sakupio, pokrenuo i organizirao sam i veliku izložbu radova jednog od najvećih hrvatskih slikara 20. stoljeća – Ive Šebalja, pa nakon toga i Ive Friščića, pa Vladimira Dodiga Trokuta, te jednog mladog i vrlo talentiranog slikara – Ivana Listeša. Izložbe Šebalja i Friščića obišle su desetak gradova Hrvatske,! a otisnuli smo i knjigu o radu i djelovanju Ive Šebalja. Isto tako smo otisnuli tri knjižice na temu nematerijalne baštine Istre te prikupili mnoge materijale iz područja baštine iz različitih krajeva Hrvatske. Zadnje što smo radili je područje Poljica i Poljičke kneževine uz pomoć našeg dragog člana udruge – Gorana Mikasa. Pored različitih predavanja, promocija, radionica, festivala, izložbi itd. proveli smo Interreg EU projekt  Slovenija-Hrvatska – Štrigarija uživo, na temu nematerijalne baštine Pohorja i unutrašnjosti Istre, u trajanju od dvije godine.

Tvoj projekt LegendFesta postao je relevantan kulturni događaj koji se održava svake godine u više gradova s ciljem promoviranja izvorne baštine. Što nam možeš reći o tom projektu i njegovoj misiji i na koji dio istoga si posebno ponosan?

Da, festival LegendFest se održava 15 godina u Istarskoj županiji, u mjestu Pićan, održavao se 3 godine u zagrebačkoj županiji u mjestu Lukavec,  u Šibensko – kninskoj županiji 3 godine u NP Krka na Roškom slapu te se održava 3 godine u Krapinsko – zagorskoj županiji u dvoru Veliki Tabor. Uz sam festival projekti koji na neki način najavljuju i vezani su uz njega jesu projekti LegendArt (djeca, škole koje sudjeluju u natječaju za najbolje radove na temu koja je zadana, a proizlazi iz nematerijalne baštine – priča, legendi i mitova županije), LegendExpo (putujuća izložba nosećih vizuala glavnih tema svih festivala, koje su izradili eminentni hrvatski ilustratori), LegendIn (platforma za osobe s poteškoćama u razvoju i posebnim potrebama koji se isto tako priključuju i izrađuju radove na temu te gostuju na festivalu). Sam festival je multimedijalnog karaktera, odnosno, kroz različite vrste umjetnosti i izričaje nastojimo približiti posjetiteljima priče, legende i narodne predaje određene županije u kojoj se festival događa. Tako da na svakom festivalu koji traje 2 do 3 dana, organiziramo vrlo bogat program od cca 20-30 umjetnika/izvođača koji na desetak lokacija kroz cijeli dan izvode svoje programe. Do danas nikada nismo naplatili niti jednu ulaznicu. Ostali smo “posljednji Mohikanci” koji se još uvijek drže onih starih pravila da ukoliko se festival financira iz javnog sektora, ne bi trebalo biti ulaznica i ostvarivanja profita, kojeg se malo tko od ostalih festivala i događanja pridržava. Sami ciljevi festivala kao  pratećih projekata jesu širenje, zaštita, pohrana i aktualizacija nematerijalne baštine Hrvatske te približavanje iste posjetiteljima i općenito ljudima, institucijama itd. Festival narodnih priča, legendi i mitova – LegendFest postao je dio festivalske platforme Europa za festivale, Festivali za Europu (Europe for Festivals, Festivals for Europe – EFFE) i dobio je EFFE kvalitetnu marku 2015. – 2016., čime je prepoznat kao jedan od najboljih europskih festivala posvećen umjetnosti i zajednici. Ovaj međunarodni projekt pokrenula je jedna od najstarijih europskih kulturnih mreža – Europska udruga festivala. EFFE je zamišljen je kao portal za građane i profesionalce, a namijenjen je otkrivanju i uključivanju u umjetničke festivale diljem Europe te povezivanju festivala koji se odlikuju umjetničkom predanošću, uključenošću u lokalnu zajednicu, europskim vrijednostima i međunarodnom prepoznatljivošću.Pored ove nagrade, festival LegendFest nagrađen je prvom nagradom putničkih agencija u Hrvatskoj – The Best in Croatia, za kreativnost te mnogim drugim nagradama, priznanjima i potporama.

Tijekom dugog niza godina organizirao si brojne koncerte, izložbe te kulturna i humanitarna događanja kojima se također rado priključuješ. Koje bi od njih izdvojio i zašto?

Točno. Organizirao sam mnoga događanja, predavanja, susreta, izložbi itd. Mnogi svjetski velikani iz svijeta glazbe, marketinga, kulture i umjetnosti te duhovnosti, došli su u Hrvatsku u mojoj organizaciji. A isto tako organizirao sam i gostovanje naših vrhunskih umjetnika glazbenika npr. u Manausu u Brazilu, prilikom otvorenja Svjetskog nogometnog prvenstva, kad su naši glazbenici izveli “Ero s onog svijeta” i još neke od najpoznatijih glazbenih djela u Opernoj kući u Manausu. Taj je koncert u cijelosti prenosila Njemačka televizija, za razliku od naše. Od humanitarnih događanja tu je nezaobilazan projekt LegendIn za osobe s posebnim potrebama, kao i uključivanje tzv. ambasadora ovog projekta Zmaja Anđelka – Gorana Čučkovića do naše Vile iz Šibenika – Karmen koja je napravila nekoliko modnih revija. Doveo sam i velikog marketinškog gurua Oliviera Toscanija u Zagreb te je održao jednodnevno druženje i predavanje za naše kreativce. Organizator sam projekta VukovArt – luka umjetnosti, koji se događa, evo, već treću godinu zaredom u Vukovaru i na koji dolaze najveći i najpoznatiji svjetski muralisti i ocrtavaju zgrade u Vukovaru kao stalne slike koje čine jednu veliku gradsku izložbu. Moram ovdje  spomenuti i jednu svjetsku organizaciju čiji sam član upravnog odbora, a zove se Svjetska organizacija za očuvanje mora, rijeka i jezera. Pokrenuli smo ovu organizaciju 2012. godine u Monacu uz potporu Princa Alberta. Danas djelujemo širom svijeta i širimo se na mnoge zemlje, čisteći i zaštićujući morske površine, rijeke i jezera.

Nedavno si u Galeriji Matice Hrvatske organizirao izložbu velikog Vladimira Dodiga Trokuta. Kakva su tvoja sjećanja na susrete s tim osebujnim umjetnikom?

Da, nedavno samo organizirao ovu izložbu na kojoj sam prikazao moju kolekciju radova Vladimira Dodiga Trokuta uz gostovanje još par sakupljača njegove velike ostavštine. On je zasigurno jedan od ponajboljih umjetnika Hrvatske i tek će vrijeme pokazati koliko je ovaj umjetnik bio važan u hrvatskoj likovnoj i  umjetnosti općenito. Bio je moj dragi prijatelj i rado sam se družio s njim i znali smo provoditi sate i sate pričajući o mnogim temama iz područja filozofije, umjetnosti, svakodnevnice. Jedan vrlo obrazovan, intuitivan i osebujan karakter kakvih se jako malo sreće u životu. Mnoge njegove ideje su kopirane od strane raznih novopečenih umjetnika i nažalost, kako to često biva u našoj državi, usprkos nagradi za životno djelo i mnogim drugim priznanjima, njegovo je ime poznatije izvan naše države.

Kako kao sociolog gledaš na društvena gibanja našeg doba, pogotovo sada u vrijeme krize uzrokovane korona virusom? 

Uh, nije uopće lako iznositi bilo kakve teorije, prognoze, analize. Svijet se podijeljen oko ove krize od načina liječenja i prevencije do stupnja otvorenosti prema poslovima, industriji, ekonomiji. Ima zaista svakakvih modela. Vidjet ćemo, koji će model na kraju ispasti najbolji. Onaj koji čuva ekonomiju ili onaj koji čuva zdravlje, pogotovo osoba starije dobi. Neke zemlje pristupaju tome kao prirodnoj selekciji i idu u smjeru zadržavanja ekonomije u opticaju, dok druge pak uvode rigorozne mjere policijskog sata i vojske na ulicama. Teško je pronaći neku sredinu. Mislim da se Hrvatska po ovom pitanju dobro snašla i poduzela ispravne korake te je u samom vrhu zemalja koje se dobro nose s pandemijom. Nadam se da će tako i ostati te da će cijela ova ružna priča ubrzo i završiti. Činjenica je da nas je ovaj virus opako udario po glavama i dao nam puno tema za razmišljanje. Neke stvari i vrijednosti će isplivati na površinu te će se društvo utoliko i promijeniti na bolje. Svako zlo za neko dobro.

Što će se nakon svega ovog po tvom mišljenju promijeniti na polju kulture, ekonomije, ali i društva općenito? 

Mislim da se neće puno toga promijeniti, jer je ljudski rod naučen prilagodbi kako bi opstao i preživio razne nedaće i katastrofe. Bilo je već i prije raznih pandemija i epidemija. Sve su to neke opomene naše majke prirode da u nekim stvarima pretjerujemo i da bi se lagano moglo dogoditi suprotno od onoga što činimo i kako živimo. Činjenica jest da će se se društveni život na neki način više cijeniti kao i socijalni kontakt. Tek sad vidimo da je nemoguće ostvarivati i biti zadovoljan samo kontaktom preko mobitela ili računala. Mi smo društvena bića i puno nam znači izravan kontakt, emocije, dodir itd. Priroda će zasigurno odahnuti kroz ovih par mjeseci te će se takvi rezultati tek pokazati u budućnosti. Svi bismo trebali izvući neku pouku iz ove cijele situacije, od naših mikro svjetova na dalje. Kulture i umjetnosti u ovakvim uvjetima gotovo da i nema. Ima je u privatnim prostorijama i na internetu, ali to nije to.Neke će vrijednosti definitivno doći na svoje mjesto, a i higijena društva će se povisiti i povećati, što nije loše. Svatko tko je doživio ovakvu katastrofu, kao što smo mi doživjeli i ratnu katastrofu, ne može biti nepromijenjen. Nitko nije imun na ovakva događanja koja itekako udaraju na našu psihu i razum. Dobro je imati ovakva upozorenja pri svijesti u svakodnevnom životu jer ćemo na taj način naučiti puno više cijeniti običan sadašnji trenutak, koji je zapravo sve i koji je jedini onaj – pravi život.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Close Menu

Kako bismo vam osigurali najbolje iskustvo pregledanja, ova stranica koristi kolačiće (eng. "cookies").
Nastavljanjem pregledanja stranice prihvaćate korištenje kolačića za navedene svrhe.