Zlo je – dobro!


Dan uoči prvosvibanjskih praznika sjedio sam na osunčanoj padini maksimirskog parka.

Visoko na azurno plavom nebu putnički je mlažnjak parao nebom ostavljajući iza sebe impresivni bijeli trag. Sve je djelovalo čisto i netaknuto. Pogotovo s obzirom na činjenicu  da se zračni promet na europskom nebu uslijed sadašnje pandemije drastično smanjio.

Upravo su tih dana svjetski i domaći mediji izvještavali o zanimljivim klimatskim promjenama. Koje kreću za sada i u ovom trenutku – na bolje.

Znanstvenici Copernicus Atmospheric Monitoring Servicea (CAMS) objavili su gle čuda – da je neprirodno velika ozonska rupa iznad Artika – zacijelila. (izvor: yahoo news, 29.4.2020., CBS news 30.4.2020.)

Prethodno su, citiram  ”u venecijanskim lagunama viđene meduze, u Indiji opet mogu vidjeti Himalaju, divlje životinje su se vratile u svoja staništa (primjerice na Plitvičkim jezerima)”. (izvor: jutarnji.hr 30.4.2020.)

Mlažnjak na nebu i vijesti koje sam prelistavao na mobitelu potakle su me na razmišljanje.

Bez obzira što još stručnjaci dvoje koliko je koronavirusom generiran pad gospodarskih i ostalih aktivnosti pridonio zatvaranju artičke ozonske rupe, jedno je jasno: odlaskom prema budućnosti vratili smo se za trenutak u prošlost kakvu smo zanemarili, a kakvu priželjkujemo.

Barem što se održivog razvoja i zdravog života na majčici Zemlji tiče.

 

Stvoriti prostor za novo 

Što nam je sada za činiti?

Svi, baš svi poput papagaja ponavljaju – trebamo se promijeniti.

A što to znači – promijeniti se?!

Odgovorit ću na ovo i ostala pitanja, koja iz njega proizlaze, koktelom za ovu priliku izabranih misli od meni dragih ljudi i autora – od dr. Joea Dispenze, Drage Plečka  do Garya Zukavija.

Promijeniti se, kako bi naglasio dr. Joe Dispenza, inače autor proslavljenog naslova ”Placebo ste vi”, u svojoj knjizi ”Stvorite novo ja”, znači postati većim od svog okruženja, tijela i svemira. Osloboditi se starog i istodobno stvoriti prostor za novo.

Drugim riječima ako želimo promjenu moramo imati u vidu činjenicu da ne smijemo ustati kao osoba koja je sjela.

Transformacija se mora odviti sada i ovdje.

Transformacija zahtijeva, pojašnjava Gary Zukav u knjizi ” Život duše” buđenje duševnog potencijala kako osobe tako i društva (dodajem ja).

A tog buđenja nema bez situacije koja će čovjeka i društvo učiniti – bespomoćnim.

Da bi se ličnost i društvo probudili, moraju ostati bez snage.

Naime, naša vrsta uči uglavnom i pretežito putem straha i dvojbi umjesto putem unutarnje mudrosti.

Drago Plečko počesto zna istaći da je u korijenu svake evolucije u ovom materijalnom svijetu – destrukcija pozivajući se na njemačkog znanstvenika  E. Haeckela

Haeckel je još 1866. godine, ustvrdio da je razvoj čovjekovog zametka u biti kratka rekapitulacija razvoja vrste. To pojednostavljeno znači da devet mjeseci u utrobi majke prolazimo faze razvoja koje su neka vrsta ponavljanja onog što se dogodilo tijekom cijele evolucije i to od primitivnih vrsta do današnjeg čovjeka. Dakako, u to spada i latentno sjećanje na nagone koji su pogonili evoluciju – opstati pod svaku cijenu. Tako su jače vrste, ističe Plečko, uništavale one slabije i ubojito se nasilje etabliralo kao glavno sredstvo preživljavanja. Naravno, iz navedenog slijedi da smo negdje u svom genomu zabilježili sve nagone svih vrsta i sasvim je izvjesno da u svom psihološkom životu prolazimo isto to gradivo. Gradivo važnosti straha kao poticajućeg elementa razvoja ljudske vrste i time čovječanstva.

Stoga će stvarna, a ne deklaratorna razina i karakter osobne i društvene ranjivosti koronavirusom, koju tek trebamo objektivno izmjeriti i verificirati, biti ključni čimbenik koliko ćemo se promijeniti mi osobno i društvo u cjelini.

 

Isporučivanje profita sa svrhom

Transformacija čovjeka kao pojedinca i globalnog društva nije moguća bez transformacije okruženja odnosno globalnog gospodarskog pa samim time i društvenog sustava. 

Vrijeme je, dakle, za promjenu i humanizaciju biznisa na globalnoj razini.

Premda se neoliberalni kapitalizam debelo počeo sam urušavati iznutra izazivajući i najavljujući poremećaje svih vrsta, to neće biti nimalo lak i jednostavan proces,

Požari u Amazoni, Sibiru, Australiji, suše i glad u Africi, industrijska zagađenja dijelom svijeta, sve naglašenije težnje za komercijalizacijom vode i time ratovima za vodu na globalnoj razini uslijed pomame multinacionalnih kompanija i investicijskih fondova za, kako oni to ”duhovito” kažu, ne vodom već vodnim derivatima (lijepog li brand naziva za ubuduće eksponencijalno povećanu cijenu do sada pretežito besplatne vode) ne daju povoda za nadu da će biti bolje.

Stoga, predsjedniče i ministri Vlade RH, oprez molim kad je u pitanju gospodarenje hrvatsko vodom!

Budućnost kapitalizma je, na što je ukazao ” Financial Times” polovicom rujna 2019. godine nakon svog poslovnog okruglog stola, u činjenici koliko će biti u stanju isporučivati profit sa svrhom.

Martin Reeves, glavni ekonomist ugledne savjetodavne kompanije ” Boston Consulting Group” naglašava, pak, danas u svojim istupima da kompanije današnjice i budućnosti trebaju biti percipirane da ih vodi šira socijalna i ekološka perspektiva i u tom fokusu najavljuje raznovrsne i razgranate horizontalne i vertikalne poslovne koalicije i javno-privatna partnerstva od dna prema vrhu.

 

O budućnosti oglašavanja

Iz svega proizlazi da novi komunikacijski pristup traži u direktnom i indirektnom smislu uvođenje i iskrenu interpretaciju ključnih riječi i pojmova kao što su između ostalih ljudska svijest, ljubav, odgovornost prema sebi i potom društvu u cjelini, održivi razvoj, autentična snaga.“

A, kad je već primjerice o ljudskoj svijesti riječ, John Hagelin, predsjednik Atomske komisije u Ženevi i šef Odjela za kemiju Sunčevog sustava na MIT-u  i  prof. dr John Lewis u jednom su razgovoru primijetili da je pitanje dana kada fizika više neće moći napredovati ako kao bitan faktor u razumijevanju fizikalnih procesa ne uzme u obzir i ljudsku svijest.

Ako tako mogu razmišljati vrhunski svjetski fizičari, tada nema prepreke da tako ne činimo i mi komunikatori.

Kada znamo spektar vrijednosti koje će nam biti fokus za kreiranje komunikacijskih poruka i ako naslućujemo mogući novi okvir za novo okruženje odnosno poslovni kontekst, vrijeme je i za promišljanje o mostu kojim kroči budućnost biznis oglašavanja.

Još uvijek nije opterećen sadašnjom pandemijskom situacijom. Sa zanimanjem sam pogledao snimku razgovora na tu temu na Facebook kanalu Digital Takeover 24 sata u kojoj su uz voditelja Karla Stojčevića, inače direktora Content & Experience Creation odjela 24 sata, sudjelovali kolege Krešimir Renzo Prosoli, izvršni direktor i osnivač Real grupe, Luka Duboković, izvršni direktor i član Uprave BBDO-a Zagreb te Damir Ciglar, direktor i suosnivač agencije Imago Ogilvy.

Podržavajući sve što su naveli u nadasve sadržajnom 48-minutnom razgovoru, osvrnuo bi se malo detaljnije na dugoročniji poslovni horizont tog segmenta kreativnih industrija.
Ako uzmemo u obzir razvoj digitalnih tehnologija i sve dinamičnije približavanje odnosno konvergenciju svih triju strana – oglašivača, medija i oglašivačkih agencija – na način da oglašivači kao proizvođači svog sadržaja dijelom postaju istodobno i medijske kuće i agencije, same medijske kuće –  prodajni kanali za razne vrste usluga i za to prikladnih proizvoda te in-house oglašivačke agencije, a oglašivačke agencije – i mediji s vlastitim portalima i na neki način i u pojedinim prilikama i oglašivači, mislim da je budućnost svih triju aktera ne u onom što sada jesu već procjeni onog što bi mogli biti u odnosu na ono što bi moglo biti.

Slikovito rečeno, igrati se scenarijima razvoja svojih klijenata kao specifičnim komercijalnim derivatima budućnosti kao što se danas brokeri igraju s cijenama nafte, žitarica, zlata i uskoro, ponavljam, vode.

Posebno se to odnosi na oglašivačke agencije.

Da bi ostale i postale partneri oglašivačima i medijima morat će proraditi i osnažiti funkciju  savjetovanja o budućnosti u širem smislu nego do sada sa CFO-ima (Chief Future Officer) širih i sveobuhvatnijih pogleda od sadašnjih punjača agencijskih polaznih kreativnih podloga.

To znači pažljivo i sustavno motriti sadašnje i buduće gospodarske, sociološke, kulturološke i od nedavno zdravstvene trendove, osmišljavati  moguće interaktivne scenarije budućnosti te samoinicijativno i unaprijed predlagati svojim partnerima – oglašivačima, ali i medijima – prvo inicijative i moguća stalna unaprjeđivanja postojećih te stvaranja novih brandova, a tek potom osmišljavanja i isporuke iz takvih podloga izvedenih komunikacijskih kampanja.

Više, dakle, nema čekanja ”brifa” klijenta u zapećku poput mede na čeki.

Nemoguće? 

Sjetimo se riječi Jacka Maa, suosnivača i do nedavno predsjednika Alibaba grupe:

”Nitko ne može znati budućnost. Budućnost samo možete kreirati vi sami.” 

Stoga na kraju zaključimo – ” Zlo je dobro”, kako je uostalom u psihodeličnom instrumentalu ovog naziva na svom LP-u proročanski nagovijestila domaća za širu javnost samozatajna glazbena rock grupa  ” Šumovi protiv valova”. 

Vrijedi poslušati:

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp