Lidija, većinu godina svoje impresivne karijere provela si u najvećim hrvatskim izdavačkim kućama kao što su Profil, Naklada Ljevak, Fraktura…. a zadnje tri godine imaš svoju agenciju za marketing u kulturi. Reci nam kako si se snašla kao samostalna menadžerica?

Nakon 15 godina rada za navedene izdavačke kuće odlučila sam se napraviti taj hrabri korak i krenuti samostalno u agencijski business, jer sam shvatila da izdavačka branša ima potrebu za kvalitetnom uslugom marketinga i PR-a. Kako sam počela raditi u izdavaštvu još za vrijeme studija kroz svoju karijeru stekla sam veliko iskustvo u različitim odjelima od prodaje i marketinga, PR-a, pa sve do organizacije velikih kulturnih događanja kao što su na primjer međunarodni festivali knjiga. U početku nisam znala kako će se moja agencija probiti na tržištu, ali  sam bila svjesna da je potreba za takvim marketinškim uslugama jako velika. Moj plan je bio proširiti moj krug klijenata i na druge branše, što sam u ove tri godine također uspjela radeći na velikom IT projektu za medijsku kuću VIDI, fitness platformu In-Shape, razne medijske evente.  

Koje su prednosti i mane u tvojem slučaju, kada povučeš paralelu iz tvog prijašnjeg iskustva u većim izdavačkim kućama u odnosu na tvoj sadašnji samostalni rad s tim velikim izdavačkim kućama? 

Velike prednosti privatnika su raznovrsnost poslova, klijenata i projekata u raznim branšama te maksimalna sloboda rada. (smijeh) Nema šefova…Prednost samostalnog rada je i biranje vrhunskih ljudi s kojima se želi raditi kao na primjer dizajnera, stručnjaka digitalnog marketinga,…a to sve ujedno može biti i nedostatak, jer je ponekad teško naći baš te kvalitetne ljude za realizaciju projekata. Do sada nisam imala većih negativnih iskustava u samostalnom radu i mogu reći da je moja odluka za samostalnim radom bila ispravna.

Zanima me, što te privlači raditi baš u jednoj branši koja nije toliko profitabilna kao većina drugih?  Izdavaštvo…

Za vrijeme studija počela sam raditi za izdavačku kuću Profil te sam, upoznajući različite strane izdavaštva, počela voljeti tu branšu, ponajviše jer volim knjige i čitanje, ali i to što je moja uloga u izdavaštvu imala i višu svrhu – javno predstavljanje knjiga i poticanje javnosti da više čita. I, dan- danas nakon 15 godina vodi me ista misija, bez obzira na nove tehnologije i trendove u izdavaštvu.

S obzirom da stalno slušamo kako su klasični mediji u padu i nove tehnologije sve više uzimaju primat, koji je tvoj stav o preživljavanju knjiga kao medija?

S obzirom da su novi trendovi krenuli još prije 10 godina i tada smo mislili da će knjiga u tiskanom obliku postati prošlost, to se ipak nije dogodilo pa možemo zaključiti da će ljudi i dalje ostati vjerni tiskanom izdanju knjiga barem još neko vrijeme. Evo, u Njemačkoj se bilježi ogroman rast kupovine tiskanih izdanja knjiga. U 2018. godini prodano je 300.000 više primjeraka knjiga nego u 2017.godini  i osnovano je preko 70.000 književnih klubova. Hrvatska je puno manje tržište i ne slijedi tako brzo europske i svjetske trendove, ali se nadamo da će i Hrvati krenuti tim smjerom te početi više čitati a time i više kupovati knjige. 

Na koji se način nove tehnologije (npr. e-knjige) stapaju s klasičnim medijima i kolika je kod nas popularnost e-knjiga u odnosu na svijet?

Ideja E-knjiga je krenula u Hrvatskoj prije desetak godina za vrijeme ekonomske krize no, nažalost, nije zaživjela. Premalo smo tržište, imamo prenizak standard i previsoke cijene e-knjiga. To je sve rezultiralo time da e-knjiga nije zaživjela kod nas u tim razmjerima u kojima je zaživjela vani. Danas u svijetu oko 25% čitatelja čita e-knjige. Osim e-knjige u svijetu su velik trend i audio knjige koje ljudi slušaju vozeći se dugo u autima, metroima, vlakovima, a najnoviji su trendovi u današnjem užurbanom životu – aplikacije koje nude skraćene audio verzije svjetskih bestsellera.    

Od svih dosadašnjih projekata koje si radila kao samostalna agentica koje bi od njih izdvojila kao tebi najdraže ili najuspješnije (promocija knjige Luke Modrića)?

Od mnogobrojnih projekata na kojima sam radila, izdvojila bih suradnje s našim poznatim književnicima poput Zorana Ferića, Igora Mandića, Slavenke Drakulić, Ivice Prtenjače, a posebno bi izdvojila jedan od zadnjih projekata na kojem sam radila, a to je biografija našeg najvećeg nogometaša i jednog od najboljih svjetskih nogometaša Luke Modrića .

Kako je došlo do suradnje na promociji knjige jednog od najboljih svjetskih nogometaša današnjice, Lukom Modrićem? Kako je bilo raditi s njim?

Kolegica Diana Matulić, vlasnica agencije Corto Literary, došla je na ideju objave biografije Luke Modrića nakon velikog postignuća hrvatske reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Nakon nekoliko mjeseci dogovaranja s autorima knjige krenulo se u realizaciju jednog od najzahtjevnijih izdavačkih projekata u 2019. godini. Knjiga je objavljena u studenom 2019. godine i u samo dva mjeseca oborila je sve rekorde prodaje knjiga u toj godini u Hrvatskoj. Prava na objavu knjige prodana su u dvadesetak zemalja svijeta kao što su Velika Britanija, Španjolska, Italija. Na ovom projektu radila sam od samog početka s malim timom ljudi koji su odradili sve – od promocije knjige na Interliber sajmu i u hotelu Esplanade u studenom 2019. godine do marketinga, prodaje i distribucije knjige u trgovačke lance, knjižare, benzinske pumpe u sve dijelove Hrvatske. Realizacija ovako velikog projekta dokaz je da se i u Hrvatskoj izdavaštvo može raditi na svjetskoj razini. Suradnja s Lukom Modrićem ostat će mi u lijepom sjećanju, jer nam je, bez obzira na svoje mnogobrojne obaveze prema klubu i reprezentaciji bio uvijek na  raspolaganju i odradio i ovaj zadatak izvrsno kao što igra i nogomet. Oduševio me svojom skromnošću i neposrednošću, ali i zahvalnošću prema svojim obožavateljima. S njim je bilo uistinu jednostavno i lijepo raditi.

Koji su ti projekti još u planu ? Film, serije rađene po knjigama…

Nadam se da će mi ova godina donijeti nove izazovne projekte kao što ih je bilo u prošloj godini.  Od stalnih projekata nastavljam raditi s raznim izdavačima te na festivalima knjiga u Rijeci i Zagrebu. Ove godine mogu ekskluzivno najaviti da u Hrvatsku, točnije u Rijeku, dolazi jedan od najvećih književnih festivala u svijetu koji će se hrvatskoj publici predstaviti od 1. do 3. lipnja ove godine u sklopu projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture.                    

Kako se odrazila korona-kriza na izdavaštvo? Da li je interes za knjige porastao u ovo vrijeme?

 Svaki dan bombardirani smo lošim vijestima iz zemlje, regije i svijeta i neizbježno je da smo stalno zabrinuti i pod stresom, naravno, ako dozvolimo da vijesti utječu na nas. No, pandemija i potres koji su nas pogodili, unatrag dva mjeseca, donijeli su, štoviše, i puno pozitivnih stvari, koliko god nam to bilo teško priznati. Pandemija nas je izbacila iz naše svakodnevne rutine i udaljila nas od posla, prijatelja, kolega, pa čak i obitelji. Ostali smo u četiri zida sami sa sobom i sa svim mogućim resursima koje nam današnje moderno vrijeme i tehnologija pružaju. Od početnog zanosa radom od kuće, vrlo nas je brzo ulovila čežnja za ljudskim susretima, malim stvarima kojima smo se svako jutro veselili: kavi s kolegom, čavrljanju u pauzama, zajedničkim ručkovima, druženju nakon posla… Shvatili smo koliko smo te male, ali bitne stvari, uzimali zdravo za gotovo i koliko su one, zapravo, velike u našim životima. 

Osobno nisam osjetila veliku promjenu, organizirala sam svoj radni dan i život koliko god je bilo moguće „po starom“, a da se osjećam dobro i korisno. Mislim da smo se svi više okrenuli sebi i svojim bližnjima i postali smo, makar i nakratko, bolji ljudi. Iskoristili smo pruženo nam vrijeme za stvari za koje nikada dosada nismo i počeli smo više cijeniti život. To je ono najbitnije što smo, mislim, svi, iz ove situacije naučili. Nadam se samo da će nove navike koje smo stekli opstati barem još neko vrijeme, a nadam se i  zauvijek.

Cijela Hrvatska informatizirala se preko noći i jedino što je „ekonomski“ funkcioniralo u zadnja dva mjeseca bile su online trgovine. I naravno, shodno tome, mnogi su se okrenuli knjigama i počeli naručivati knjige online. Online trgovine knjigama bilježile su stalan rast prodaje, a bilježe ga i dalje. Nakladnici su se potrudili biti aktivni i stalno osmišljavati razne akcije te je konkurentnost rasla, što je dobro. Knjiga je, možemo reći, u ovom periodu, na neki način ipak sačuvala prihode. Nije provedeno nikakvo istraživanje, no sigurni smo da se broj pročitanih knjiga udvostručio, ako ne i utrostručio. Online trgovine svim su izdavačima vrlo važan način predstavljanja i prodaje knjiga, što su sada shvatili i  oni koji dosada nisu koristili web prodaju. 

Budući da je vrijeme još uvijek neizvjesno i upitno je kada će se granice otvoriti te kada ćemo se vratiti u „normalu“, ljudi će i dalje tražiti bijeg od svakodnevice i stresa. 

A, knjiga će uvijek biti tu, pri ruci, kao dobar prijatelj i suputnik kada smo zadovoljni, a još bolji u trenucima kada nam ne ide najbolje.