Prvi zapis o govorništvu napisan je na papirusu prije 4500 godina, 

Aristotelova Retorika u 4. stoljeću prije naše ere

Ljudi koji se bave edukacijom govornika, govorništvo definiraju kao način javnog izražavanja vlastitih misli, stavova i emocija s drugim ljudima te utjecanje na druge ljude – njihovo mišljenje, stavove i njihove emocije. Pri tome ne zaboravljaju da se veliki govornici (Ciceron, Isus, Periklo, Franjo Asiški, Immanuel Kant, Lincoln, Roosevelt, Churchill, De Gaulle, Kennedy, Mandela, Martin Luther King, Clinton, Obama….Gotovac, itd) i veliki pisci govora rađaju, ali odmah i dodaju da svako od nas može postati dobar govornik.

Da bismo to postigli, od svakog od nas se zahtijeva jasno promišljanje i dobro poznavanje materije o kojoj ćemo ili želimo govoriti.

U svakom slučaju, ovome trebamo pridodati našu kreativnost te ustrajan rad i trening. Govor mora biti pisan za uši, a ne za oči. Moramo znati da će slušatelj imati prigodu samo jednom čuti naše riječi i on neće imati mogućnost vraćanja našega govora, kao što ima mogućnost to činiti kada se radi o pisanom ili snimljenom tekstu. Zato u našem nastupu (javnom govoru) moramo voditi računa da naš auditorij razumije i shvaća poruke koje mu komuniciramo.

Da bismo u tome u potpunosti uspjeli mi moramo  poznavati profil našeg auditorija,   njegov sastav-dob, spol, obrazovanje, profesionalno zanimanje…

Dužina govora 

Govor mora imati svoj uvod, glavni, srednji i završni dio (Churchill upozorava da početak i kraj govora bude efektan, ali i uvijek što bliži jedan drugome). Sve mora biti bazirano na temi o kojoj ćemo govoriti. Ono o čemu također kao govornici moramo voditi računa je svakako dužina govora. Dobri govornici (prema istraživanjima svjetskih eksperata u govorništvu) izgovore u jednoj minuti 140 riječi.

No, neki ljudi govore sporije pa je njihov broj izgovorenih riječi manji. Za duže govore moramo voditi dobro računa o minutama koje su nam na raspolaganju (deset, dvadeset, trideset minuta…). Da ne bismo došli u škripac s vremenom, prije našeg nastupa valja nam dobro trenirati (Larry King – pripremaj, pripremaj, pripremaj… krati, krati, krati…probaj, probaj, probaj…) jer ćemo na taj način biti bliži našem uspješnijem javnom nastupu. 

Svaki onaj tko želi biti uspješan i dobar govornik, mora poznavati sljedeće činjenice ukoliko želi uživati u aplauzima koji će mu biti upućeni nakon završnih riječi njegovog govora:

U tome ćemo uspjeti….

• ako imamo dobro pripremljen govor;
• ako upotrebljavamo kratke rečenice;
• ako se u govoru služim rječnikom auditorija;
• ako smo razumljivi, sažeti i konkretni;

• ako u našem govoru upotrebljavamo jednostavne i kratke riječi;
• ako izbjegavamo nerazumljive i teško izgovorljive riječi (naš govor mora zvučati istinito, neformalno i spontano).

U našem govoru mnogo češće moramo koristiti osobne zamjenice MI i VI. Osobnu zamjenicu JA koristit ćemo vrlo rijetko ili nikako, odnosno nikada.

U otvaranju i zatvaranju našeg govora, ponovit ću, moramo biti spontani, opušteni, uzbudljivi, strastveni i efektni. Ne zaboravimo na entuzijazam, on je zarazan. Sebe (našu pojavu) najavljujemo osmjehom i vedrinom. Naš govor mora obvezno biti nabijen strašću. Svaki uspješan govor određuju tri faktora:

• Glas govornika (modulacija glasa)

• Govor tijela i

• Oči 

AD 1.  Dobar govornik naoružan je sigurnošću i autoritativnošću. Već samom govornikovom pojavom na sceni, auditorij odmah mora shvatiti da smo pravi, da sigurno dobro vladamo materijom  o kojoj želimo govoriti. Vrlo je važno kako nas „vidi“ naš auditorij. Čuvajmo se velikih opasnosti – monotonosti i ponavljanja. Čuvajmo se čestih grešaka mnogih govornika: riječju govore jedno, tijelo sasvim nešto drugo (ne zaboravimo – naše je tijelo vješalica naše duše). Nikada nemojmo govoriti brže nego što naš auditorij može slušati.

AD 2. Nemojmo se skrivati iza pulta (izađimo ispred, hodajmo između redova…). Budimo opušteni i kako sam već prije rekao, najavimo se osmjehom. Nemojmo ni slučajno ruke držati u džepovima (stari bi nam Latini na tome strašno zamjerili), na leđima ili, nedaj Bože, pestima prijetiti auditoriju.

Nemojmo  ni slučajno iskazivati nervozu u svom ponašanju. Nemojmo gledati u pod, na stranu ili u nebo. Svojim pogledom švenkajmo po auditoriju. Nemojmo se naslanjati na govornički pult iz potrebe za nekim efektom.

AD 3. Uvijek imajmo kontakt očima s cijelim auditorijem. Pogled kreira povjerenje i vjeru u govornika. U toku svog govora nemojmo komunicirati samo s nekim pojedincima iz auditorija. 

Uspostavimo očni kontakt s cijelim auditorijem. Tvoj pogled neka animira auditorij na slušanje. Tvoj pogled neka izražava sreću, veselje, zadovoljstvo i optimizam.

Proba 

Upamtimo, čak i najbolji govornici svoje govore  treniraju do savršenstva. Poznata je anegdota vezana uz probu. Churchill je u svojoj kupaonici u kojoj je pripremao najveći broj svojih govora, na glas vršio probu svog budućeg govora. Njegov je batler čuvši Churchillovo govorenje otvorio vrata kupaonice i pomolio glavu upitavši Churchilla: Da li nešto trebate, gospodine Churchill? Churchill mu je kratko  odgovorio: Normane, ne prekidaj me , sada govorim u Donjem domu. Stoga nije čudno da su njegovi govori bili uvijek rado slušani, a on smatran kao jedan od najboljih govornika u povijesti govorništva. Da, zahvaljujući radu na pripremama za javni govor,  njihov glas, njihov govor tijela i njihove oči za vrijeme nastupa rade za njih. Trenirajmo svoj nastup pred ogledalom, sa svojim suradnicima i članovima svoje obitelji. Ukoliko to ne učinimo i najbolje pripremljeni govor može doživjeti fijasko. Zato trenirajmo, probajmo i održimo naš govor na pravi- najbolji način.

Ponovit ću, u našem govoru govorimo sa samopouzdanjem i autoritativnošću. Vodimo računa o brzini i  tempu svog govora i ne budimo monotoni ili nedaj Bože oholi i osorni.

Ne zaboravimo na naglašavanje pojedinih važnih riječi . U našem govoru budimo iskreni i upotrebljavajmo „zvonjavu ljubavi i istine“. Budimo lagani i jednostavni. Nemojmo dozvoliti da se ljudi muče kako bi dokučili što im želimo reći. Pozornost auditorija najlakše ćemo privući istinom koja obećava ostvarenje njihovih i naših želja. Budimo uvijek pozitivni i nemojmo upotrebljavati riječi problem i prepreka. I još nešto, nikada nemojmo lagati. Larry King – od laži nam može izrasti grba!. Otto von Bismarck, pak, upozorava da mnogi govornici najviše lažu u vrijeme ratova i predizbornih kampanja. Narod dodaje: i…uvijek poslije lova i ribolova. Djelujmo ljubazno i uglađeno. U svom nastupu ističimo zajedništvo i množinu.

Mi, mi, mi…To pobjeđuje, to spaja, to uzbuđuje, to nosi i to diže.

Budimo uvjerljivi – bit ćemo moćni. Moramo znati da je svaki nastup igra, predstava. SPEKTAKL, nemojmo propustiti prigodu – ODUŠEVITI.

Budimo opušteni, iskreni, humani, srdačni, bit ćemo snažni i učinkoviti. Naš auditorij moramo svojim nastupom motivirati da nas žele čuti, da nas žele gledati, da se žele koncentrirati na naše poruke i da u njima žele sudjelovati te uložiti svoju spremnost na njihovu realizaciju. Dobra komunikacija je bazična humana moć i ona uvijek počiva na uzajamnom uvažavanju i poštovanju. Dobru komunikaciju isto tako određuje i atmosfera koju zajednički kreiraju govornik i auditorij. Komunikacija uvijek mora biti dvosmjerna, naša poruka (govornikova poruka) uvijek mora stići do svog cilja (slušatelja, gledatelja ili čitatelja) u maksimalno razumljivom obliku. Dobar govornik mora znati i ovo:

Na sveučilištu Yale u SAD-u znanstvenici koji se bave komunikacijom utvrdili su da u prijemu (prihvaćanju) neke ideje najučinkovitije djeluje sljedećih jedanaest riječi – otkrij, lako, jamstvo, zdravlje, ljubav, novac (posao, dobar život, sigurnost), novo, pokaži, uštedi, rezultat, Vi (Ti)- zavisi kako želimo komunicirati s nekim na Ti ili na Vi. 

Ove riječi, kažu oni, najsnažnije djeluju na slušatelje odnosno čitatelje.

Veliki govornici;

•  Na svijet gledaju iz svog ugla;

• Imaju široke horizonte;

• Imaju svoju viziju;
• Fleksibilni su i entuzijasti (ne zaboravite, entuzijazam je zarazan);
• Nikada ne govore o sebi;
• Znatiželjni su;
• Znaju slušati;
• Uvijek su dostupni;
• Imaju osjećaj za druge ljude;
• Nikada nikoga ne vrijeđaju;
• Znaju da riječi ne lome kosti, ali ako su grube znaju ostaviti teške tragove;
• Imaju osjećaj za humor;
• Imaju svoj stil govora;

Velike govornike određuje:

• Njihov glas
• Njihov govor tijela;
• Očni kontakt;
• Spontanost;
• Aktualnost;
• Vjerodostojnost;
• Uzbudljivost;
• Strast

Evo što je o mom jednom nastupu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prigodom proslave 50 – godišnjice Hrvatskog oglasnog zbora napisala Mirjana Olić:

Kulminacija dana bila je dodjela priznanja laureatima koju je s puno stručnosti i strasti, ali i velike količine emocija, sjajno vodio Marko Pekica, i sam jedan od dobitnika priznanja za doprinos struci.

Veliki govornici o javnom govoru:

• Ciceron (106-43 prije Krista) – dobar govornik je čestit – dobar čovjek
• Churchill ( 1874. – 1965. godine) – vaš govor mora imati efektan uvod i jednako tako efektan kraj, s tim da vodite računa da jedan drugome budu što bliži
• Larry King (Zeiger) (1933. godine) – nikada nemojte u svom govoru lagati, jer bi vam vrlo lako od vaše laži mogla izrasti grba na leđima

KISS – Keep It Simple Stupid – govor ne smije biti opterećen teškim i nerazumljivim riječima, dugačkim i zamršenim rečenicama, tehničkim terminima i statističkim podacima. Drži se toga i vidjet ćeš, da iako nisi Churchill, održat ćeš pravi govor

• Otto von Bismarck (1815.- 1898.godine) – govornici najviše lažu za vrijeme ratova i prije izbora (oprez: uskoro će izbori, predizborne aktivnosti i lažna obećanja su počela)
• Henrik Ibsen (1828. – 1906. godine). – Jauk se čuje bez obzira na to da li tučeš ili te tuku
• Russell Crowe (1964. godine) – Mi moramo znati kakvi smo da bismo postali onakvi kakvi bismo trebali biti
• John F. Kennedy (1917. – 1963. godine) – Ne pitajte što zemlja može učiniti za vas, već što vi činite za nju…..

Trema pred nastup (javni govor)

Jedan je od najvećih strahova. U raznim anketama to izgleda ovako

1. 40% javni govor, 51 % strah od zmije
2. 42 % javni govor, 28 % strah od smrti
3. Prvi dan na radnome mjestu 58%, razgovor s nadređenim 53 %
4. Razgovor za posao (intervju) 46 %, upoznavanje roditelja djevojke/momka 59%…

Pozitivna trema daje energiju govorniku za njegovo izlaganje. Nemojte misliti o tremi.  Umjesto toga shvatite to kao uzbuđenje ili entuzijazam.

Svi ljudi prije bilo kojeg javnog nastupa imaju tremu, pa ako upamtimo: ako se drugi ljudi mogu nositi s tremom, mogu i ja.

Završno

U vašem javnom govoru budite:

• Iskreni;
• Izbjegavajte vrijeđanja;
• Poštujte auditorij;
• Budite dostojanstveni;
• Budite uljudni i pažljivi (mnogo više muha ćete uloviti medom nego octom);
• Slobodno i otvoreno iznosite vaše misli;
• Zaboravite govor mržnje;
• Poklanjajte ljubav;
• Budite u dobroj fizičkoj i mentalnoj formi;
• Budite spontani i opušteni (osmijeh);
• Očni kontakt;
• Publiku doživljavajte kao svoje prijatelje;
• Svoj govor uvijek završavajte efektno (takav mora biti i uvod) – snažnim dojmom

Najljepše vas molim da u svakom vašem javnom nastupu i životnom djelovanju svakim danom budemo bolji ljudi napunjeni osjećajima ljubavi prema svi ljudima svijeta.

Uživajmo u zajedništvu!