Hrvatska enciklopedija definira komunikaciju na sljedeći način:

 komunikacija (lat. communicatio: priopćavanje, razgovor).

• U komunikologiji, razmjena znakova i kombinacijâ znakova među ljudima (društvena komunikacija).

U komunikaciji razlikujemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Kada je riječ o verbalnoj komunikaciji onda govorimo o jeziku, a neverbalna komunikacija uključuje geste, mimiku, vanjski izgled, pokrete…

Cilj uspješne komunikacije je drugoj strani (s kojim komuniciramo) u potpunosti razumljivo prenijeti našu poruku tj. ono što poručujemo riječima, ali i neverbalnom komunikacijom. Često, a pogotovo u komunikaciji s ljudima koji pripadaju drugim kulturama, dolazi do različitog tumačenja onoga što želimo reći.

Razvojem tehnologije gotovo svako današnje poslovanje je globalno tj. sve usluge i proizvode koje nudimo, nudimo klijentima cijeloga svijeta. Takvo poslovno okruženje bogato je kulturnom raznolikošću i mnoštvom razlika u  običajima, jeziku, vrijednostima… U poslovnom svijetu su kontakti sa strancima i drugim kulturama potpuno uobičajeni.

Ukoliko želimo postati uspješni na određenom tržištu, tada dobro poznavanje kulture nekog naroda  postaje glavni preduvjet poslovnog opstanka na tom tržištu, a to je ujedno i preduvjet uspješnog poslovanja. 

Stoga se sve više javlja potreba uspostavljanja ravnoteže među kulturnim različitostima. 

Kultura je pojam koji označava cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi. Pojam kulture razvili su antropolozi krajem 19. stoljeća. Jednu od prvih definicija kulture postavio je sir Edward Burnett Tylor, britanski antropolog. On je 1871. godine definirao kulturu kao složenu cjelinu koja uključuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon, običaj i svaku drugu sposobnost i navike koje stječe čovjek kao član društvene zajednice.

Potreba međunarodnog poslovanja je pojačala istraživanja kulture i njenog utjecaja na poslovne procese. Uspjeh poslovnih subjekata na globalnom tržištu ovisi o njihovoj prilagodljivosti i otvorenosti prema mišljenjima, stavovima, uvjerenjima i vrijednostima inozemnih partnera. Rezultat je razvoj posebnog dijela menadžmenta znanog kao interkulturalni menadžment.

Kao što je već naglašeno, razlikujemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju. U komunikaciji s drugim kulturama svakako trebamo obratiti pažnju i na neverbalnu komunikaciju jer se ona u različitim kulturama može različito tumačiti.

Neverbalna komunikacija je komunikacija koja se odvija bez riječi, iako može biti popraćena verbalnom komunikacijom. Neverbalna komunikacija je govor tijela i sadržaj iz okoline u pojedinoj komunikaciji (npr. pozadinska glazba koja je prisutna tijekom poslovnih pregovora, svjetlost i sl.). Kod neverbalne komunikacije nije naglasak na tome što je rečeno, nego kako je nešto rečeno. Neverbalno komuniciramo na puno načina: kontakt očima, pokreti glave, izrazi lica, dodir, geste….  Neverbalna komunikacija se razlikuje od čovjeka do čovjeka, a pogotovo od kulture do kulture. Obzirom na razlike u značenju pojedinih znakova i signala moguće je doći do pogrešnog tumačenja istih u komunikaciji među različitim kulturama. 

 Geste se u odnosu na razne kulture mogu jako razlikovati, pa tako pojedina gesta u jednoj kulturi može imati posve drugačije značenje od onog u zemlji iz koje dolazimo.  Evo nekoliko primjera:

• Bugari, Indijci kao i neke druge kulture kimaju glavom gore-dolje kao znak NE, a koji je u našoj kulturi uobičajena gesta koja znači odobravanje (DA).

Zamislite da ste na sastanku s Bugarom kojem objašnjavate svoj poslovni plan i on cijelo vrijeme kima glavom gore-dolje. Vi, stoga, cijelo vrijeme mislite kako on odobrava poslovni plan (jer mi tako tumačimo tu gestu u našoj kulturi). Međutim, on Vam cijelo vrijeme neverbalno daje do znanja da se s izloženim ne slaže (jer je to značenje geste u njegovoj kulturi).

• Spojeni palac i kažiprst jedne ruke u obliku slova “O”: u SAD to znači OK („Sve je u redu”, „Odlično”, kao i kod nas), u Francuskoj – „ništa tj. 0″, u Japanu je taj znak simbol za novac, u Brazilu aludira na ljupkost neke dame  dok u nekim mediteranskim zemljama  može simbolizirati homoseksualne asocijacije.

Stoga bi bilo dobro suzdržati se od takve neverbalne komunikacije npr. na kraju poslovnog razgovora te nikako ne pokazati tom gestom da su pregovori prošli  „OK“ (kakvo je tumačenje geste u našoj kulturi) . Takvom gestom je u nekim kulturama moguće potpuno narušiti već dogovorenu poslovnu suradnju, a sve zbog različitog razumijevanja geste.

• Neki Kinezi tijekom jela mljackaju, srču juhu, podriguju – to je znak uživanja u hrani.

Stoga je bitno shvatiti tijekom objeda s Kinezima, kako oni takvim gestama izražavaju svoj užitak u posluženoj hrani, a nikako manjak pristojnog ponašanja (kako bi bilo protumačeno u našoj kulturi).

• U Kini je broj 4 broj koji treba izbjegavati (kao broj 13 u Europi i SAD-u): europske aviokompanije nemaju 13. red u zrakoplovima, a kineske nemaju 44. red. Sretni broj u Kini je broj 8.

Preporuka: kada dolaze poslovni klijenti iz Kine, izbjegavajte im rezervirati hotelsku sobu na 4. katu, izbjegavajte bilo kako broj 4, a pokušajte uklopiti broj 8 (npr. kod broja hotelske sobe ili broja ureda i sl.).

• U Grčkoj nemojte naručivati “tursku kavu”. 

Za Grke je kava koju mi smatramo „turskom kavom“ njihova tj. „grčka kava“ te svakako nastojte izbjeći raspravu koja bi mogla poteći.

Navedeni su samo neki primjeri različitog tumačenja gesti.  Postoje mnogi primjeri neverbalne komunikacije te je stoga potrebno dobro proučiti kulturu ljudi s kojima namjeravate razvijati poslovne odnose. Neka od pitanja na koje bi trebalo potražiti odgovore su slijedeća:

1. Koji je prihvaćeni način upoznavanja i pozdravljanja?
2. Gdje se govori glasno, a gdje se daje prednost tišoj komunikaciji?
3. Koja su pravila dodirivanja tijekom pozdravljanja u različitim kulturama?
4. Gdje je dopušten manji razmak između osoba u komunikaciji, a gdje taj razmak treba biti veći?
5. Gdje se i kako kontakt očima tumači tijekom komunikacije?
6. Kako se položaj tijela  tumači u različitim kulturama (npr. dubina naklona prilikom pozdravljanja)?

Vrlo je važno pokazati razumijevanje za različite kulture te tijekom komunikacije davati i tražiti povratne informacije. Na taj način se mogu izbjeći nepotrebna nerazumijevanja te postići uspješna komunikacija s partnerima različitog kulturnog podneblja.