In memoriam Vladimir Paleček: Humanist na putu mira

In memoriam Vladimir Paleček: Humanist na putu mira

Ovih dana obilježava se 80. godišnjica rođenja i 30. godišnjica smrti istaknutoga hrvatskog humanitarca i mirotvorca Vladimira  Palečeka. 

Ovaj je vizionarski entuzijast prešao osebujan i trnovit put: od rođenja u malenome slavonskom selu Zdenci 26. listopada 1940 godine iz kojega se otisnuo na Agronomski fakultet u Zagreb, preko osnivanja prve nevladine, humanitarne udruge na ovim prostorima, Međunarodnog fonda “Gladno dijete” koji je spasio od gladi desetke tisuća djece širom svijeta, pa sve do politički montiranoga procesa zbog čega mu je konfiscirana sva imovina i poslan je u zatvor. Autor je knjiga: ”Rat protiv gladi”, “Put humanizma je put mira”, “Djeca zemalja u razvoju”, “Pravo na život prije rođenja” i “Kristijan – mali bijeli mrav”. 

Još kao student, potresen stravičnim potresom na Siciliji 1968. godine, Paleček je zajedno sa suprugom odlučio pokloniti svoje vjenčane prstenove za pomoć nastradalima. Dirnut njihovom gestom talijanski veleposlanik pozvao ih je da dođu u Palermo i svoje prstenove daruju prvom paru koji se vjenčao nakon potresa, što su i učinili. Nakon što je na Siciliji vidio kako su potresom i neimaštinom pogođeni napose najmlađi, odlučio je kako će se nakon što diplomira, baviti isključivo pomoći djeci svijeta.

Osnivanje Međunarodnog fonda “Gladno dijete”

“Tako sam po povratku u Zagreb počeo razrađivati ideju o osnivanju jedne organizacije kojoj nisam znao niti ime. Znao sam samo jedno – da će osnovni cilj te organizacije biti pomoć ugroženoj djeci svijeta. I tako jednog dana, razmišljajući o najadekvatnijem nazivu, došao sam do zaključka da organizacija koju želimo pokrenuti nosi ime Međunarodni fond Gladno dijete. Nakon toga sastavio sam rezoluciju Fonda da se vidi što će biti cilj ove buduće humanitarne organizacije. Želio sam da bude međunarodna, jer sam znao da je Jugoslavija premalena da od gladi spašava djecu cijelog svijeta. Znao sam da se to može učiniti samo zajedničkom koordiniranom akcijom svih ljudi dobre volje duboko podijeljenog čovječanstva.

U vrijeme pisanja Rezolucije želio sam isto što i danas: da ona bude trajni dokument na čijoj će platformi počivati buduća aktivnost organizacije. Tu moju želju objasnio sam nizu uglednih ljudi širom Jugoslavije i zamolio ih za moralnu podršku. Jednom rječju, obišao sam u nekoliko mjeseci cijelu Jugoslaviju, od Skoplja do Ljubljane i usmeno objašnjavao ljudima različitih uvjerenja i struktura o potrebi stvaranja takve organizacije“,- zapisao je tada Paleček.

Deklaraciju potpisuju brojni uglednici

Međunarodni fond “Gladno dijete” osnovan je 4. lipnja 1969. godine, u zgradi tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Uvjereni humanist prethodno je uputio pozive uglednicima bivše Jugoslavije da nazoče Osnivačkoj skupštini. U JAZU su se toga poslijepodneva tako okupili: dr. Pavle Gregorić, počasni predsjednik Crvenog križa Jugoslavije, akademik Stjepan Šulek, književnik Oskar Davičo, nadbiskup splitski i makarski i metropolit dalmatinski dr. Frane Franić, slikar Ivan Generalić, predsjednik Saveza baptista Jugoslavije dr. Josip Horak, prof. Josip Kovačević, predsjednik Jugoslavenske lige za mir, nezavisnost i ravnopravnost naroda Nikola Vujanović, predsjednica Konferencije za društvenu aktivnost žena SRH Marija Šoljan-Bakarić, čehoslovački konzul u Zagrebu Ctirad Pacak, američki konzul u Zagrebu Robert Recmelks, glavni urednik Glasa Koncila Vladimir Pavlinić, filmski režiser Veljko Bulajić, glavni urednik Plavog vjesnika Pero Zlatar, brojni novinari i drugi ugledni gosti, koji su potpisali Deklaraciju o osnutku Fonda.

Pomoć djeci Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike

U narednih deset godina (od 1969. do 1979. godine) Međunarodni fond “Gladno dijete“ pomagao je u hrani, lijekovima djecu mnogih zemalje Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike. Pomoć je tako stigla u: Biafru, Peru, Bangladeš, Madagaskar, Tursku, Indiju, Sudan, Irak, Vijetnam, Tunis, Alžir, Libanon, Afganistan, Etiopiju, Senegal, Mali, Mauretaniju, Niger, Gornju Voltu, Čad, Egipat, Siriju, Etiopiju, Cipar, Angolu, Tanzaniju, Obalu Slonovače, Somaliju, Burundi, Pakistan, Gvatemalu, Gvineju, Italiju, Šri Lanku, Kolumbiju, Jemen i Keniju.

Nebrojeno puta Paleček je i sam putovao u te zemlje. Zanimljivo je napomenuti i kako se nekoliko puta susreo sa svetom Majkom Terezom i ocem Antom Gabrićem, misionarom koji je proglašen za slugu Božjeg. Njima je Fond donirao nekoliko automobila koji su otišli za Indiju. Saznajemo kako neki od tih bijelih Renaulta 4 još uvijek voze, pomažući potrebite. Ukupno trinaest automobila otišlo je u Indiju i zemlje Afrike.

Pomoć su kroz tih deset godina također dobila i, među ostalim, djeca stradalih rudara u Brezi 1970. godine, djeca stradalih rudara u Hrasnom 1971., kao i djeca roditelja nastradalih u željezničkoj nesreći u Zagrebu 1974. godine.

Rad Međunarodnog fonda “Gladno dijete” nasilno je prekinut 1979. godine, pod optužbama da je previše autonomno djelovao u tadašnjoj SFRJ, tijesno povezan s mnogim vjerskim zajednicama, a ponajprije Katoličkom crkvom. Cjelokupnu imovinu, koja je uključivala i kuću Fonda na Dubravkinom trgu br. 11 u Zagrebu preuzeo je – bez ikakvog vođenja dokumentacije o imovini – tadašnji Crveni križ Jugoslavije.

Ni danas se ne zna što je s tom imovinom, koja je uključivala i darove predsjednika i kraljeva širom svijeta, pa tako i sedlo jordanskog kralja Huseina, te ručno izvezenu maramu princeze Grace Kelly od Monaca.

Osnivanje Međunarodne misije znanosti i mira

Nastavljajući humanitarnu djelatnost Vladimir Paleček 1980. godine osniva Međunarodnu misiju znanosti i mira s intencijom borbe za bolju i sigurniju egzistenciju čitavog čovječanstva. Pokreće tako akciju za osnivanje institucija koje će se zalagati za potpunu humanizaciju svijeta, koja je jedina alternativa našeg opstanka, za pravedan i častan mir, za univerzalna prava čovjeka, za razoružanje, za miroljubivo rješavanje svih sporova i pomaganje ugroženima, te proglašenje ulica, parkova i trgova mira.

“Širit ćemo duh međunarodne solidarnosti na osnovi istinske ljubavi, poštovanja, razumijevanja, slobode, ravnopravnosti i nezavisnosti. Aktivno ćemo se zalagati za miroljubivo korištenje znanstvenih i tehničkih dostignuća, za dobrobit cijelog čovječanstva, a ne za njegovo uništenje. Razvijat ćemo duh suradnje i poštovanja među znanstvenicima i svim ljudima dobre volje, jer je to imperativ vremena“, napisao je u tadašnjoj Povelji Međunarodne misije za znanost, koju su potpisali:

Majka Tereza, Vladimir Prelog, Franjo Šeper, Franjo Kuharić, Marija od Presv. Srca – Petričević, Ivan Rabuzin, Josip Generalić, Ivan Lacković Croata, Želimir Janeš, Kruno Bošnjak, Dobriša Cesarić, Grga Novak, Ivan Supek, Živko Kustić i mnogi drugi.

Iste godine, tijekom privatne audijencije u Rimu, na osnutku Misije čestitao mu je i papa Ivan Pavao II., kao i  hrvatski nobelovac Vladimir Prelog, koji ga je primio u svome uredu u Švicarskoj te podržavao njegova humanitarna pregnuća.

Lanac mira

Paleček je također bio i idejni začetnik i pokretač Lanca mira, kojeg je izradilo deset istaknutih hrvatskih kipara. Zamislio ga je kao nagradu koja bi se jednom godišnje dodjeljivala osobama koje su se posebno istaknule na području mirotvorstva. Pokrenuo je i akciju da se određenim ulicama i trgovima dodijeli ime mira.

No, pod optužbom za protudržavno djelovanje zbog osnutka Međunarodne misije znanosti i mira, Paleček je u tadašnjoj Jugoslaviji osuđen na godinu i pol dana zatvora, od čega je izdržao kaznu od tri mjeseca, a narednih godina zabranjeno mu je svako slično djelovanje.

Po isteku uvjetne kazne, osniva 1986. godine – poučen lošim iskustvom djelovanja na prostoru bivše Jugoslavije – u Beču “Međunarodni komitet za zaštitu nerođene djece”, stasao također na deklaraciji ”O pravu na život prije rođenja”. Potpisnici te deklaracije također su bili mnogi uglednici širom svijeta.

Njegov rad u Komitetu, kao i reosnivanje Međunarodnog fonda “Gladno dijete” u veljači 1990. godine, prekinula je iznenadna smrt u travnju iste godine.

Deklaracija u povodu osnivanja Fonda ‘Gladno dijete’

Izvadak iz tadašnje Deklaracije u povodu osnivanja Fonda, danas djeluje jednako aktualna kao i 1969. godine kada ju je ovaj humanist napisao.

“Danas smo suočeni s tragičnom činjenicom da je većina ljudi nedovoljno ishranjena i da mnogi umiru od gladi. Ova stravična smrt najviše pogađa nedužnu djecu. Umiranje djece od gladi teška je optužba našem vremenu i svakom pojedincu, jer svijet nije gladan zato što nas ima previše nego zato što nije ekonomski humano organiziran. Zato mi pozivamo sve miroljubive ljude cjelokupnog čovječanstva da se pridruže našim zajedničkim naporima u borbi za punu afirmaciju Međunarodnog fonda ‘Gladno dijete’.

Osnovni cilj tog Fonda bit će borba protiv gladi kod djece svih naroda, bez obzira na rasu, boju kože, vjersku pripadnost, nacionalnost ili političko uvjerenje. Pored ovog osnovnog cilja Međunarodni fond ‘Gladno dijete’ borit će se i za sve ono što će humano pomagati njegovo djelovanje. Nadamo se da će naša rezolucija naići na široki odaziv u svijetu jer za Fond neće biti vezana nikakva politička aktivnost bilo koje zemlje”.

Predanošću istaknutoga hrvatskog matematičara i glagoljaša prof. dr. Darka Žubrinića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, nastala je stranica o Palečeku, na kojoj se može saznati više o ovome istaknutom mirotvorcu.

http://www.croatianhistory.net/etf/palecek.html

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp