Funkcionalna prehrana


Vjerujem da ste često u životu čuli „ono si što jedeš” ili „hrana je lijek”.

No, koliko hrana koju svakodnevno unosimo u organizam uistinu može utjecati na naše zdravstveno stanje i kvalitetu života?

Odgovor na ovo pitanje možemo potražiti u funkcionalnoj prehrani.

Izraz „funkcionalna prehrana” dio je koncepta pod nazivom „funkcionalna medicina” koji je 1990. godine kreirao biokemičar Jeffrey Bland, a radi se o modelu koji neki liječnici koriste za rješavanje osnovnog uzroka bolesti temeljem procjene individualnih bioloških karakteristika pacijenta.

Brojne kronične bolesti usko su povezane s prehranom i načinom života.

Funkcionalna medicina usmjerena je na prevenciju koja obuhvaća promjenu načina prehrane, fizičku aktivnost i uspješno upravljanje stresom. Sljedbenici funkcionalne medicine smatraju da otklanjanjem uzroka bolesti ili disbalansa utječemo direktno na uzrok problema, umjesto da se naknadno bavimo posljedicama. 

Svaka osoba je biokemijski jedinstvena, a hrana koja je nekome lijek, drugoj osobi može biti otrov (ukoliko ima alergiju ili intoleranciju na određene namirnice). 

 

Ako patite od  kroničnog umora, migrena, problema s probavom, kožom ili respiratornim organima, vjerojatno ste intolerantni na određene namirnice. Prvi korak  koji bi u tom slučaju trebali napraviti je laboratorijski test intolerancije na hranu. 

Iako je uvriježeno mišljenje da su intolerancija na laktozu ili gluten najčešći,  postoje i brojne druge namirnice koje mogu napraviti „nered” u našem organizmu, a ovim testom doći  ćete do informacije što je to u vašem slučaju. Naime, nema smisla izbjegavati sve mliječne proizvode ako  su  vaš problem borovnice (na koje vjerojatno nitko nikad ne bi posumnjao)

Eliminacijom nepoželjnih i uvođenjem korisnih namirnica u režim svakodnevne prehrane možete značajno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja. Naprimjer, osoba koja pati od sindroma iritabilnog crijeva trebala bi izbjegavati hranu koja napuhava i pogoršava takvo stanje (mahunarke, luk, češnjak) i fokusirati se na protuupalnu hranu kao što je povrće s niskim udjelom škroba, voće s manje fruktoze, zdrave masnoće…

Posljednjih godina funkcionalna prehrana stekla je veliku popularnost u zdravstvenim i wellness krugovima, jer  zdravstvene dobrobiti funkcionalnih namirnica znatno premašuju njihovu hranjivu vrijednost. 

Funkcionalna hrana kakvu nalazimo u prirodi je konvencionalna, dok onu obogaćenu dodatnim sastojcima namijenjenim poboljšanju zdravlja (vitamini, minerali, probiotici, vlakna) nazivamo modificiranom. Naprimjer, žitarice i brašno često su obogaćeni vitaminima B poput folne kiseline, mlijeko je obogaćeno kalcijem i vitaminima, jaja omega-3 masnim kiselinama i slično. 

Primjeri konvencionalne funkcionalne hrane su; bobičasto voće, citrusno voće, banane, jabuke, zeleno povrće, orašasti plodovi, raznovrsne sjemenke, plava riba, cjelovite žitarice, grahorice, fermentirana hrana, začini poput kurkume, cimeta, đumbira ili kajenskog papra, kava, zeleni čaj, crni čaj…

Uvrštavanjem konvencionalne i obogaćene funkcionalne hrane u svakodnevni jelovnik osiguravate tijelu sve potrebne hranjive tvari.

Funkcionalna hrana bogata je i antioksidansima koji neutraliziraju štetne spojeve i na taj način sprječavaju oštećenje stanica i štite od bolesti srca, dijabetesa i karcinoma.

Ključno je pri izboru namirnica znati što je vašem organizmu potrebno, ali i što vam uzrokuje tegobe.

Ukoliko je potrebno napravite test intolerancije na hranu i konzultirajte se s liječnikom. Pravilnim odabirom unaprijedit ćete kvalitetu života u kratkom periodu, a možete spriječiti  i značajnije zdravstvene probleme u budućnosti.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp