Kalendarski je zima iza nas, a proljeće nam, osim toplijeg vremena, donosi i nadu da će pandemija usporiti i da će se život polako početi približavati onome što smo nekad smatrali normalnim. Ali, dok nas priroda zadivljuje svojom ponovno probuđenom energijom, mi istodobno postajemo umorni, bezvoljni i dekoncentrirani. Što se događa? Je li krivo vrijeme, hormoni, nedostatak vitamina…? Sve navedeno rezultat je uobičajenog sindroma za ovo doba godine – proljetnog umora.
Do kraja zime zalihe vitamina i minerala u našem tijelu se iscrpljuju i često se javlja manjak željeza, magnezija, selena, cinka, kalcija i kalija, kao i vitamina B, C i E.
Postajemo osjetljiviji na zarazne bolesti i bakterijske infekcije, a nedostatak vitamina može dovesti do problema s cirkulacijom, umora, bezvoljnosti i glavobolje. Naš imunološki sustav izložen je iznenadnim promjenama te stoga i najosjetljiviji upravo u proljeće.
Krvne žile šire se pri porastu temperature, a skupljaju pri padu pa se tijelo neprestano mora prilagođavati. Duži dani i sunčeva svjetlost utječu na promjenu našeg bioritma, jer se u tijelu odvijaju brojne hormonalne prilagodbe.
Kad govorimo o proljetnom umoru, ističu se dva hormona: serotonin, hormon sreće i melatonin, hormon spavanja.
Noću tijelo pretvara serotonin u melatonin, koji kontrolira ciklus spavanja i buđenja.
Duži dani dovode do povećanje proizvodnje serotonina i istovremeno smanjenje proizvodnje melatonina, na što se tijelo također treba priviknuti.
Jedan od preduvjeta za proizvodnju serotonina je prisutnost aminokiseline triptofan koju možemo unijeti u tijelo konzumiranjem proteina i složenih ugljikohidrata..
Pri kreiranju jelovnika prednost treba dati složenim ugljikohidratima iz voća i povrća te ih kombinirati s mesom, ribom i mliječnim proizvodima. Složeni ugljikohidrati iz voća i cjelovitih žitarica postupno će povećavati razinu šećera u krvi i održavati je stabilnom..
Iako je bitno voditi računa o prehrani, to nije dovoljno. Zimi većinu dana provodimo u zatvorenom prostoru, gdje tijelo ne dobiva dovoljno kisika. Nedostatak kisika usporava tjelesne funkcije, uzrokujući poremećaje cirkulacije, gubitak koncentracije i glavobolje.
Česta zijevanja posljedica su smanjenog dotoka kisika. Kratka šetnja na svježem zraku opskrbit će tijelo kisikom, pojačati proizvodnju serotonina i popraviti vam raspoloženje.
U borbi protiv kroničnog umora nužno je osigurati tijelu dovoljno sna. Nastojte odspavati minimalno 6-7 sati. Naravno, osim spavanja, morate pronaći i dodatni način opuštanja. Provedite neko vrijeme u aktivnosti koja vam pruža zadovoljstvo, bilo da se radi o pjenušavoj kupki, odlasku u šetnju, kozmetičkom tretmanu, masaži ili čitanju knjige.
Ovaj trenutak fokusiranja na sebe omogućit će vašem tijelu da prikupi dodatnu energiju, a pozitivno će utjecati i na vaše raspoloženje.
Da biste se osjećali dobro u proljeće, morate se napuniti energijom, a to je najbolje učiniti već ujutro. Napravite nekoliko jednostavnih vježbi, istegnite se i duboko udahnite.
Više kretanja je presudno ukoliko želite podići razinu energije. Čak i kratak trening nekoliko puta tjedno može vam u tome biti od velike pomoći. To ne znači da morate svako jutro trčati po kvartu ili dizati utege. Sami odlučite što vam odgovara, sve što uključuje kretanje bit će dobro za vas pa makar to bila samo svakodnevna šetnja. Pokrenut će vam se metabolizam, ubrzati cirkulacija, a vaše tijelo će ispuštati više serotonina što će vas učiniti energičnijima i motiviranijima.
Uz pravilnu prehranu, vježbanje i opuštanje, pomoći mogu i dodaci prehrani koji sadržavaju vitamine, minerale i ostale hranjive tvari koje organizmu nedostaju.
Potrebno je osluškivati svoje tijelo i pobrinuti se da ono dobije sve što je potrebno kako bi neometano obavljali svakodnevne zadatke, ali i provodili što više vremena aktivno u prirodi i uživali u sunčanim proljetnim danima.
