Iako tijelo uglavnom nastojimo održavati zdravim i vitalnim te se barem pred ljetne dane dovesti u formu, često smo skloni zapostaviti potrebe našeg uma. Kao i svi ostali organi u tijelu, mozak je sklon propadanju ukoliko ga ne održavamo aktivnim i ne posvećujemo mu dovoljno pažnje.
Bezbroj je jednostavnih načina kojima možemo utjecati na zdravlje mozga i bistriji um, a dovoljno je samo neke od njih uvrstiti u svakodnevnu rutinu kako bismo osjetili poboljšanje.
Dobar početak je tjelesna aktivnost. Redovitim vježbanjem, osim što dovodimo tijelo u formu, smanjujemo rizik od Alzheimerove bolesti i možemo usporiti starenje. Samo svakodnevnom šetnjom utječemo na poboljšanu cirkulaciju, a time i bolju opskrbu mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Aerobne vježbe poput plivanja ili vožnje biciklom povećavaju broj otkucaja srca, ali ne otežavaju disanje pa takvu aktivnost možemo obavljati dulje vrijeme.
Nuspojava fizičke aktivnosti je oslobađanje endorfina što pridonosi boljem raspoloženju i može aktivirati stvaranje novih moždanih stanica te utjecati na očuvanje kognitivnih funkcija.
Istraživanja ukazuju na činjenicu da mozak za funkcioniranje koristi čak 20% tjelesnih kalorija pa treba voditi računa da te kalorije budu iz kvalitetnih izvora, jer hrana koju jedemo ima kratkoročan, ali i dugoročan utjecaj na njegovu strukturu i zdravlje.
Hrana za poticanje moždanih funkcija uglavnom sadrži antioksidanse (poput flavonoida ili vitamina E), vitamine B skupine i omega-3 masne kiseline.
Primjerice, omega-3 masne kiseline pomažu u izgradnji i popravljanju moždanih stanica, a antioksidansi smanjuju stanični stres i upale.
Omega-3 masnim kiselinama opskrbit ćemo se ako konzumiramo masnu ribu poput skuše, srdele, lososa ili haringe.
Kakao iz tamne čokolade sadrži flavonoide, vrstu antioksidansa koji mogu stimulirati protok krvi u mozgu čime se jača koncentracija. Stoga je rebro tamne čokolade dobrodošla pomoć pri učenju.
Izvor flavonida i antioksidansa su i razne bobice koji štite stanice od oštećenja, sprječavaju upale i utječu na bolju funkciju pamćenja u starijoj dobi. Kako bi iskoristili ove dobrobiti nastojte što češće konzumirati jagode, maline, borovnice, crni ribiz ili aroniju.
Ukoliko je šalica kave neizostavan dio vaše jutarnje rutine, time već činite dosta i za svoje mentalno zdravlje. Naime, kofein iz kave povezuje se sa smanjenim rizikom od moždanog udara, pada kognitivnih sposobnosti te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Orašasti plodovi i sjemenke čuvari su zdravog živčanog sustava i mogu zaštititi od kognitivnog propadanja, a ujedno su i bogat izvori antioksidansa vitamina E .
Konzumiranjem cjelovitih žitarica također ćete unijeti u organizam vitamin E, ali i razne druge vitamine. Za doručak napunite zdjelicu zobenim pahuljicama, a uz ručak poslužite prilog od smeđe riže. Umjesto bijelog kruha uvrstiite u prehranu kruh od cjelovitih žitarica, a običnu tjesteninu zamijenite cjelovitom.
Učinkovita hrana za mozak su i jaja, jer sadrže vitamine B skupine (B-6,B-12 i folnu kiselinu).
Povrće poput kelja i brokule bogato je magnezijem što pomaže u širenju krvnih žila , a time i boljem protoku krvi u mozak, dok maslinovo ulje i avokado obiluju zdravim nezasićenim mastima, što pomaže u borbi s povišenim tlakom.
Osim adekvatne prehrane i tjelovježbe, potrebno je potražiti i dodatne aktivnosti koje će moždane funkcije održavati budnima. Korisna aktivnost za mozak može biti učenje stranog jezika, prakticiranje nekog hobija, uključivanje u društvene igre ili rješavanje križaljke. Sve navedeno utjecat će na dobrobit našeg mentalnog zdravlja u svakoj životnoj dobi.
