Zadnjih mjeseci ponovno svjedočimo neobičnim klimatskim prilikama.
Nakon sunčanog i proljetnog ožujka uslijedio je travanj koji nas više podsjeća na jesen ili zimu. Osim što ovakve nagle promjene temperature utječu na naše zdravlje i raspoloženje, zrak koji udišemo i vodu koju pijemo, ubrzana izmjena godišnjih doba nužno se odražava i na naš jelovnik.
Jedan dan sunčano i toplo, drugi dan kiša ili snijeg. Normalno je da se vrijeme svakodnevno mijenja, ali dinamika kojoj trenutno svjedočimo sa sobom donosi brojne nepovoljne posljedice i dokazuje nam da su velike klimatske promjene već nastupile.
Za takvu situaciju uglavnom su krive ljudske aktivnosti, osobito sagorijevanje fosilnih goriva. U prošlom stoljeću temperatura je porasla za nekoliko stupnjeva, što je imalo značajan utjecaj na proizvodnju hrane i prehranu.
Ekstremne vremenske (ne)prilike postaju sve češće. Oluje, toplinski valovi, orkanski vjetrovi, izmjene suša i poplava uzrokuju usporavanje proizvodnje hrane i povećanje cijena namirnica.
Radi porasta globalne temperature uzrokovanog klimatskim promjenama, godišnja doba su se promijenila, a utjecaj tih promjena odražava se i na pčele koje su od neprocjenjive važnosti za održivost ekosustava.
Pčele imaju ključnu ulogu u poljoprivredi zbog oprašivanja o kojem ovisi većina usjeva, a osobito voća i povrća, kako bi njihova proizvodnja odgovarala potražnji. Smanjenje populacije pčela dovelo bi do smanjene količine hrane, ali i viših cijena. Uz to, pčele stvaraju med, a bez njihovog oprašivanja bio bi onemogućeno stvaranje raskošnih cvjetnih vrtova, parkova i prostranih staništa životinja.
Nažalost, istraživanja pokazuju da se populacija pčela u posljednje vrijeme smanjuje se za čak 30 % godišnje. Ovu krizu moguće je donekle ublažiti. Ako imate mogućnosti, pokušajte uzgajati biljke poput rajčice, lavande i ružmarina kako biste pčelama osigurali potrebnu pelud. Izbjegavajte koristiti pesticide i druge kemikalije na svojim biljkama.
Nastojte kupovati domaći med od lokalnih pčelara.
Voda je nužna za rast biljaka i uzgoj stoke. No, radi čestih suša pitka voda postaje sve dragocjenija. Istodobno, stručnjaci predviđaju da bi razina mora do 2100. godine mogla narasti za jedan metar zbog topljenja polarnih ledenih kapa i ledenjaka.
U Aziji, gdje se riža uzgaja uglavnom na obalnim područjima, izdizanje mora moglo bi poremetiti proizvodnju riže. Povećanje razine mora negativno će utjecati i na slatkovodne ribe, jer se slana voda može kretati uzvodno u rijekama.
Vruća i dulja ljeta uzrokuju suše koje dovode do povećanog rizika od požara, radi čega mnogi poljoprivrednici gube usjeve i stoku.
Globalno zagrijavanje izravno utječe na proizvodnju vina i njegovu kvalitetu, a ugrožene su i neke omiljene namirnice poput kakaovca, kave, banana i kikirikija.
Radi smanjenog uroda kakaovca čokolada bi uskoro mogla postati gotovo nedostupna poslastica.
Osim što bi rjeđe mogli uživati u delikatesama i osnovne namirnice mogle bi postati teže dostupne. Naime, moguće je i znatno smanjenje uroda kukuruza, soje, ječma, slanutka…
Kako će stanovništvo i dalje rasti, potražnja za hranom bit će sve izraženija. Obzirom da će klimatske promjene ometati proizvodnju hrane, ljudska prehrana mogla bi doživjeti znatne promjene. Kao rezultat ovih utjecaja, u cijelom će svijetu doći do otežane opskrbe hranom, a cijene namirnica će rasti.
Sve češće je budućnost ljudske prehrane jedna od tema koja se ističe unutar rasprava o klimatskim promjenama. Smanjivanje emisija stakleničkih plinova riješilo bi mnoge probleme, ali to nije nešto što možemo učiniti sami.
Klimatske promjene i proizvodnja hrane u beskonačnom su ciklusu.
Proizvodnja hrane pridonosi klimatskim promjenama, a klimatske promjene remete i mijenjaju proizvodnju hrane.
Prehrana kojoj je osnova velika količina mesa, ali i povrća s industrijskih farmi nikako ne pomaže očuvanju okoliša.
Malim izmjenama u načinu prehrane svatko od nas može pokušati biti dio borbe protiv klimatskih promjena.
Nastojte uključiti više namirnica biljnog porijekla u svoj jelovnik i smanjite konzumaciju mesa. Barem jednom tjedno bjelančevine iz mesa zamijenite bjelančevinama iz grahorica. Kupujte namirnice od malih lokalnih proizvođača ili ukoliko imate mogućnosti, uzgojite voće i povrće za vlastite potrebe u svom vrtu.
