Živimo u vremenu kada se vrlo malo može govoriti o ljudskom dostojanstvu, solidarnosti, ravnopravnosti i jednakosti, budući da smo sudionici vremena kada poslovni, javni i politički subjekti umnogome odstupaju od njegovanja tradicionalnih i moralnih vrijednosti.
Globalizacija je pospješila razvoj konzumerizma koji je pridonio većoj konkurenciji, kvaliteti i ponudi proizvoda, ali i dehumanizaciji društva. Potrošačke navike, bez riješenog pitanja dohotka, otvaraju prostor raznim negativnim i protuzakonitim radnjama te mnogim drugim društvenim devijantnostima. U ovakvoj konstelaciji odnosa ne može se predviđati ništa drugo doli moralni sunovrat i veliki upitnik na pravilan razvoj i opstojnost društva i poslovnog miljea. Trebali bismo se fokusirati na razvoj prepoznatljivog i jakog identiteta u svim kategorijama društvenog života kako bismo opstali kao društvo i kao pojedinci.
Ljudska i poslovna etika imaju vrlo važan zadatak da osiguraju sustav po kojem će kompanije i javni sektor (uključujući i ostale javne i političke subjekte) poslovati i raditi na moralan i etičan način, uzimajući u obzir da želja za ostvarenjem ciljeva poslovanja, koji god oni bili, ne smije opravdati sredstvo i metode koje se koriste kako bi se ti ciljevi i ostvarili. Prema tome, etika polazi od pretpostavke da se u društvu i tržišnom natjecanju ne smije prakticirati i poslovati isključivo u svrhu ekonomske opravdanosti, nego se trebaju uzeti u obzir i posljedice koje društvene i privredne aktivnosti te poslovne i političke odluke imaju na društvo u kojem pojedinac, institucija, kompanija ili drugi značajan subjekt djeluje.
Međutim, danas se svijet, uz financijske i ekonomske probleme, u velikoj mjeri suočava i s krizom morala. Etika nije stvar osobnog izbora. Etika treba predstavljati temelj za sve odluke koje pojedinac donosi u svom privatnom i poslovnom životu. Međutim u zadnjih nekoliko godina svjedoci smo odbacivanju starih moralnih vrijednosti bez postojanja novih moralnih pravila.
Balansiranje između ekonomske i društvene performanse važno je svim društvenim subjektima, a posebno subjektima koji, u većini slučajeva, nemaju resurse kojima bi platili posljedice neodgovornog rada. Kompanije i ostali privredni i javni subjekti koji se uspijevaju nositi s takvim izazovima, najčešće u svom radu i poslovanju imaju integriran koncept društveno odgovornog poslovanja.
Bez primjene navedenih načela, sve integracije društva i privrednih subjekata, prema europskim integracijama imat će veliku barijeru i veliki upitnik na primjene europskog sustava društvenih i poslovnih principa te jasnih pravila koja određuju budućnost društva i uspostavljanja jakog društvenog i poslovnog identiteta.
Etika i moral su osnova svih poslovnih i društvenih odluka.
