Zdrav odnos prema hrani


Odnos čovjeka prema hrani jedan je od najvažnijih, a ujedno i najsloženijih u životu. Bez hrane ne možemo živjeti, ali ponekad hrana može uzrokovati takve tegobe da nam se čini  da ne možemo živjeti ni s njom. Većina ljudi tijekom života suočit će se s nekim  problemom u prehrani.  

U ozbiljnijim slučajevima radi se o poremećajima koji mogu ugroziti život, dok se inače uglavnom radi o tome da nam određena vrsta hrane ne odgovara ili je teško probavljiva, izaziva nam simptome intolerancije ili alergije.  

Uživanje u slasnim zalogajima lako se transformira u masne naslage tamo gdje nam to najmanje odgovara, pa je estetika najčešće prvi povod da razmislimo o pravilnoj prehrani. 

Svjedočimo proturječnim informacijama o hrani pa se tako nekim namirnicama godinama pripisuju čarobna svojstva i naziva ih se superhranom da bi ih se naknadno proglasilo  beskorisnima ili čak opasnima po zdravlje. Stalno nas upozoravaju kako ugljikohidrati  debljaju, da je meso nezdravo, a samo određene masnoće korisne. U poplavi takvih  informacija postajemo zbunjeni i pitamo se – što jesti? 

Nove teorije o zdravim namirnicama će se i dalje pojavljivati i izmjenjivati. Da bi razvili  zdrav odnos prema hrani trebamo osluškivati vlastiti organizam i iz mnoštva pravila i  sugestija primjenjivati samo ono što nam uistinu koristi. 

Između pažljivog razmišljanja o tome što unosimo u tijelo i opsjednutosti zdravom  prehranom tanka je linija koju je lako prekoračiti.  Upravo to je uzrok prehrambenom poremećaju pod nazivom ortoreksija koji uzima sve više maha. Radi se o opsesiji konzumacijom hrane koju netko smatra zdravom, uz sustavno  izbjegavanje hrane za koju se vjeruje da je štetna. Slijedeći striktna pravila o prehrani čovjek ima osjećaj samopouzdanja, jer smatra da je uspostavio kontrolu nad onim što  unosi u organizam te posredno nad svojim zdravljem ili atraktivnim izgledom. Ali ukoliko posustane, javlja se osjećaj krivnje i nesigurnosti što ima nepovoljne posljedice po psihu. Također, ukoliko osoba slijedi neka striktna prehrambena pravila, može doći do određenih  nedostataka i neravnoteže u organizmu. 

Upravo zato važno je da niti jednu vrstu hrane ne smatramo lošom ili zabranjenom. Ukoliko imamo zdrav odnos prema hrani govorit ćemo si da je hrana sredstvo kojim  utječemo na zdravlje, ljepotu i dobar osjećaj u vlastitom tijelu, umjesto da si namećemo  ograničen način prehrane. 

Hrana je više od primarne biološke potrebe. To je način povezivanja s drugima, otkrivanje novih kultura, istraživanje novih mirisa i okusa, potraga za užitkom.

Naš jedinstven odnos prema hrani uvjetovan je psihološki, kulturološki, evolucijski,  socijalno, obiteljski, individualno, ekonomskim statusom… Uspostavljanje zdravijeg odnosa prema hrani ne događa se preko noći. Često je potrebno puno strpljenja i istraživanja koje dovodi do stvaranja novih navika. 

Kad biramo hranu trebali bismo imati na umu što taj izbor znači za naše zdravlje. Primjerice,  potrebna je svijest o tome da unos proteina doprinosi održavanju mišićne mase ili da  unošenje zdravih masnoća može biti dobro za zdravlje kardiovaskularnog sustava i  mozga, a da nam zdravi ugljikohidrati pružaju energiju za cjelodnevne aktivnosti.  

Bez obzira imamo li problem s emocionalnim prejedanjem, neki poremećaj u prehrani ili se jednostavno ne možemo snaći u poplavi nutricionističkih preporuka, svi možemo poduzeti  nekoliko koraka kojima zdrava prehrana jednostavno može postati naš nov način života. 

Ljudsko tijelo je precizan mehanizam i raspolaže suptilnim znakovima kojima nam daje do znanja kad smo gladni, ali i kad smo siti i kada bismo trebali prestati jesti. Ukoliko pažljivo osluškujemo te znakove i postupamo u skladu s njima umjesto da ih ignoriramo,  postajemo svjesni svog odnosa prema hrani, pa konzumiramo ono što nam je potrebno i ne pretjerujemo s količinom. 

Stres i tjeskoba često nas tjeraju da žudimo za kaloričnom i masnijom hranom što nam  kratkoročno pruža utjehu, ali dugoročno nam može samo štetiti. Kad koristimo hranu kako bismo pokušali smiriti neku emociju, samo prikrivamo ono što  nas ta emocija pokušava naučiti i umjesto toga zamjenjujemo je žaljenjem ili krivnjom zbog onoga što smo pojeli. Zato trebamo jesti kad smo gladni fizički, a ne emocionalno.

Znamo da je doručak najvažniji obrok i da oni koji ga konzumiraju imaju više energije i  kasnije tijekom dana nisu skloni prejedanju. Ali bitno je da taj doručak bude izbalansiran te da sadrži bjelančevine, masnoće i ugljikohidrate, ukoliko je moguće sa što manje ili sasvim bez šećera. 

Kvalitetan međuobrok od orašastih plodova ili sira u pauzi radnog dana spriječit će da pregladnimo, pa nećemo pretjerati s hranom kad dođemo s posla. Ako poželite jesti čokoladu, sladoled ili čips učinite to nakon glavnog obroka, jer ćete  tako pojesti manje nego ako gladni navalite na ove namirnice. 

Nemojte stvarati zalihu grickalica i slatkiša, jer ćete prije ili kasnije doći u iskušenje da ispraznite veliku vrećicu čipsa ili pojedete cijelu čokoladu. Nabavite manje pakiranje ili  neku zdravu zamjenu za čokoladicu. Ako ste ljubitelj sladoleda umjesto da kupite veliku  kutiju, izađite u šetnju i počastite se jednim sladoledom vani. 

Kad se osjećamo krivima zbog izbora hrane, nastojimo to nadoknaditi pretjerivanjem u  teretani ili vrlo restriktivnim jelovnikom, što je nepotrebno. Svi ponekad popustimo i nismo  savršeni, stoga se ne bismo trebali kažnjavati. Normalno je počastiti se povremeno komadom  torte ili pojesti hamburger. 

Imajmo na umu da hrana može naštetiti, ali i izliječiti. Prehrana bogata bjelančevinama,  zdravim masnoćama i lisnatim povrćem pomoći će nam u očuvanju reproduktivnog zdravlja,  bržem zarastanju ozljeda, sjajnoj i bujnoj kosi i izgradnji snažnih mišića. Izbjegavanje  prerađene hrane i viška šećera učinit će da se osjećamo energičnije, bolje spavamo i izbjegnemo brojne bolesti povezane s neadekvatnom prehranom. 

Razmislite o tome što jesti, a ne što izbjegavati, jer ćete na taj način izbjeći žudnju za  nepoželjnim namirnicama. Ako jedete proteine, zdrave masnoće i povrće uz svaki obrok, vaše tijelo dobit će sve što mu je potrebno i duže ćete ostati siti.  

Ravnoteža je ključ zdravog odnosa prema hrani, a ne robovanje pravilima ili težnja ka savršenstvu. Prihvatimo sebe sa svim manama i vrlinama i nastojmo sačuvati zdravlje, savršenstvo je ionako dosadno.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp