Posljednji kolaž Vere Fischer u Dubrovniku


Teško je predstaviti multimedijalnu, angažiranu i avangardnu umjetnicu Veru Fischer (Zagreb, 27. siječnja 1925. – 14. srpnja 2009.) u nekoliko redaka i s nekoliko uradaka. Njezin je interes bio od samih početaka pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća vrlo širok, ali uvijek okrenut od dominantne kulture k subkulturi (kontra kulturi), alternativnim i nestereotipnim temama. Profinjenom se ironijom nosila s pop-artističkim ready-madeom (kolaž kao polufabrikat), kao i s podizanjem ekološke svijesti izjednačavajući ulicu s galerijom, radnike s kustosima. Svojim je pronicljivim stavovima razbijala sociološke, klasne i kulturološke predrasude. Demistificirajući umjetnost upražnjavala ju je kao kreativnu radost kroz igru profinjene erotike, slikala je i kiparila iz ženske perspektive stvarajući naglašeno u Ich-form, osuđujući fetišizam. Svjesno se kretala na marginama kako bi ostvarila svoju punu stvaralačku slobodu ušavši time u područja  nove umjetničke prakse.

Najnovija izložba u Galeriji Art radionice Lazareti u Dubrovniku odnosi se na radove Vere Fischer nastale 1961., 1978. i posljednji kolaž 2005. godine. Izloženi kolaž autorica posvećuje Ivanu Kožariću. U kolažu se može vidjeti i Vlasta Delimar kako jaše na bijelom konju Zagrebom kao Lady Godiva  2001. godine, potom propale jugoslavenske novčanice i simbolična dominacija banaka, u čijem nemilosrdnom kreditnom zagrljaju robujemo, kao i niz osobnih simbola radosti, poput mačkica; onih na četiri i onih na dvije noge. U tom dnevničkom kolažu nalazi se i ostvareni san umjetnice iz 1989.godine – Križ pomirenja, veliki životni projekt kojem je umjetnica bila posvećena do kraja svoga života.

U sklopu manifestacije „Proljeće u Novom Zagrebu“ u Travnom, na platou goleme novogradnje Mamutice, 1978. postavila je izložbu s predmetima koju su iz smeća izabrali radnici „Čistoće“ prema vlastitom nahođenju, vođeni i poticani od umjetnice, što je na izložbi dokumentirano fotografijama. Da bismo razumjeli avangardnost i aktualnost umjetničkog djelovanja Vere Fischer i stavili u suvremeni kontekst akciju koju je izvodila 1978. godine s radnicima „Čistoće“, valja je prihvatiti ili ako hoćete preimenovati u prethodnicu participacijske umjetnosti, umjetnosti zajedništva ili community arta, koja  danas biva svojevrsnim mainstreamom.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp