Oduvijek volim jesen u Zagrebu, možda upravo zato jer je povezujem s mirisom pečenih kestena. Poseban je doživljaj večernja šetnja gradom dok prohladan zrak bistri um, lišće u paleti jesenjih boja šušti pod nogama, a papirnata vrećica puna slasnih pečenih plodova grije prozeble ruke.
Iako je pečeni kesten moj favorit, teško odolijevam i raskošnom kesten pireu sa šlagom. Srećom, sezona kestena traje dovoljno dugo da ove ukusne, baršunaste plodove stignemo konzumirati na razne načine.
Zanimljivo je da divlji kesten (Aesculus hippocastanum) raste najčešće po gradovima i nije za jelo, dok pitomi, jestivi kesten (Castanea sativa Mill) nalazimo u šumi i divljini.
Divlji kesten upotrebljava se uglavnom u kozmetici, za izradu tinktura, kupki i balzama. Radi svojih jakih protuupalnih svojstava te antioksidansa i vitamina kojima obiluje koristi se u liječenju varikoznih vena, kapilara, donosi olakšanje umornim nogama, ali pomaže i kod celulita, koristi se za opuštanje bolnih mišića, kod kožnih infekcija, ekcema, a efikasan je čak i za ublažavanje bora.
Ali nisu samo divlji kesteni blagotvorni za naše zdravlje. Konzumiranje ukusnih pečenih ili kuhanih pitomih kestena donijet će nam brojne dobrobiti. Plodovi bogati hranjivim tvarima poboljšat će zdravlje srca i probave, a utjecat će i na bolju kontrolu šećera u krvi.
U usporedbi s većinom drugih orašastih plodova, kesteni su manje kalorični jer nemaju puno masnoća, ali zato sadrže više ugljikohidrata. Kesten je dobar izvor mnogih vitamina i minerala, poput bakra, mangana, vitamina B6, vitamina C, tiamina, folata, riboflavina i kalija. Također su dobar izvor vlakana, jer porcija od 10 pečenih kestena osigurava 15% dnevnih potreba.
Kesten sadrži razne antioksidanse, poput vitamina C, galne kiseline, elaginske kiseline, tanina itd. Ovi antioksidansi pomažu u obrani stanica od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali povezani s brojnim kroničnim bolestima. Neka istraživanja otkrivaju da ti antioksidansi mogu pomoći u zaštiti srca od oksidativnog stresa, stanja koje može povećati rizik od moždanog udara i srčanih bolesti. Kesten je također dobar izvor kalija koji je važan za zdravo srce i pomaže u regulaciji krvnog tlaka.
Vlakna koja sadrže djeluju i kao prebiotik te mogu pomoći u zdravlju crijeva. Obzirom da vlakna prolaze kroz tijelo uglavnom neprobavljena, doprinose osjećaju sitosti bez dodavanja kalorija, što može pomoći u kontroli tjelesne težine.
Održavanje zdrave razine šećera u krvi važno je osobito za osobe koje boluju od dijabetesa. Unatoč tome što sadrži više ugljikohidrata od većine orašastih plodova, kesteni su dobar izvor vlakana koji mogu spriječiti velike oscilacije šećera u krvi. Prema istraživanjima, antioksidansi prisutni u kestenima, poput galske i elaginske kiseline, pomažu u kontroli razine šećera u krvi i mogu poboljšati osjetljivost na inzulin.
Neka istraživanja ukazuju i na to da ekstrakti kestena suzbijaju rast i širenje različitih vrsta stanica raka, poput raka prostate, dojke i debelog crijeva.
Ne samo da su kesteni zdravi, već su i ukusni i lako se uvode u svakodnevnu prehranu. Možete ih peći u pećnici 20-30 minuta na temperaturi od 200°C ili skuhati u loncu. Kod kuhanja treba pustiti vodu da zavrije, a nakon toga kuhati tridesetak minuta. Prije pečenja i kuhanja obavezno zarežite koru svakog ploda.
Kad se kesteni skuhaju, koža se uglavnom lako uklanja. Kuhane kestene možete upotrijebiti na bezbroj načina, od salata, nadjeva, juha do raznih slastica poput kesten pirea i kolača. Od kestena se može proizvesti i pivo, a to svakako uskoro namjeravam isprobati (kušati, ne proizvoditi :-)).
