Hrana koja nas grije


U najhladnijem dijelu godine prisiljeni smo pronalaziti razne načine kako bismo se ugrijali. Grijemo prostorije u kojima boravimo, oblačimo nekoliko slojeva odjeće koje nadopunjavamo kapom, šalom i rukavicama, ali ponekad čak ni sve navedeno nije dovoljno kako bismo se osjećali ugodno i kako bi nam bilo uistinu toplo. U tom slučaju ponovno bismo trebali zaviriti u svoj tanjur i razmisliti na koji način hranom koju jedemo možemo pomoći tijelu  da bolje regulira temperaturu.

Iako smo najčešće navikli na juhu i topli čaj ili mirisno kuhano vino i precijenjene kobasice koje možemo zgrabiti usput obilazeći adventske kućice, postoji još mnogo svakodnevno dostupnih namirnica koje će nas pouzdano i dugo grijati.

Ako vam se čini da su vam uvijek hladne ruke i stopala, možda patite od nedostatka željeza u organizmu. Možemo unositi dovoljno hranjivih tvari, ali imati problema s apsorpcijom ili jednostavno na našim tanjurima nedostaje hrane bogate ovim mineralom. Iako postoje razni biljni izvori, poput žitarica obogaćenih željezom i graha, tijelo apsorbira više željeza iz mesa nego iz drugih izvora.

Hrana koja sadrži masnoće, proteine ​​i ugljikohidrate treba više vremena za probavu i tako proizvodi toplinu u tijelu. Jaja i piletina sadrže veliku količinu proteina, kalcija i željeza, koje je teško probavljivo i stoga su idealne namirnice za zagrijavanje.

Korjenasto povrće poput krumpira, cikle, mrkve i repe pomoći će nam u borbi protiv hladnoće, jer također zahtijeva puno energije za probavu. Zagrijat će nas i luk, češnjak, poriluk ili mladi luk, a kikiriki, bademi, indijski oraščići, pistacije i datulje također će nam biti korisni jer će ubrzati metabolizam.

Prema nekim istraživanjima konzumiranje đumbira utječe na stvaranje topline u tijelu, a ujedno smanjuje osjećaj gladi, što bi moglo imati pozitivan učinak i na održavanje tjelesne težine. Đumbir možemo dodavati mesnim jelima, juhama i salatama, a uz ovakav dodatak svako jelo bit će još ukusnije.

Zbog vlakana, cjelovite žitarice i drugi složeni ugljikohidrati poput krumpira i leće zahtijevaju više energije za razgradnju od jednostavnih ugljikohidrata poput keksa i bijelog kruha. Banane su bogate vitaminima B skupine i magnezijem, koji pomažu štitnjači i nadbubrežnim žlijezdama regulirati tjelesnu temperaturu. Jedna velika banana opskrbljuje nas s oko deset posto dnevno potrebnog magnezija. Dodajte bananu u žitarice za doručak ili je prelijte s dvije žlice maslaca od kikirikija za popodnevni međuobrok.

Iako to ne bismo očekivali, začinjena hrana, poput ljutih papričica, neće pomoći tijelu da se zagrije. Budući da takve namirnice potiču znojenje, zapravo nas rashlađuju, što nikako nije poželjno kad su temperature u minusu.

U zimskim mjesecima metabolizam ima tendenciju usporavanja kako bi sačuvao energiju i održao toplinu tijela. To je vjerojatno razlog zašto se tijekom zime osjećamo bezvoljno i umorno. Spomenute namirnice, osim što će nas zagrijati, pomoći će u regulaciji našeg metabolizma i održavati nas aktivnima i punima energije tijekom čitavog dana.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp