Poruke Ursule i direktora Pfizera Alberta Bourle još uvijek nedostupne javnosti


Novinari, eurozastupnici i nevladine organizacije nikako se ne mogu dokopati podataka o nabavi cjepiva protiv koronavirusa. Otkada je procurila vijest o privatnoj prepisci šefa Pfizera Alberta Bourle i šefice Europske komisije Ursule von der Leyen, javnost ne prestaje postavljati pitanja na koje odgovore još uvijek nije dobila. Ursula von der Leyen ne uzrujava se previše zbog toga jer očito ne smatra da javnost ima pravo dobiti te podatke.

„Uglavnom se sve svodi na to da Europska komisija sve drži u tajnosti i ne dijeli nikakve informacije. Kada objave dokumente, svi su zacrnjeni“, objasnio je Hans van Scharen iz Corporate Europe Observatoryja. Novinari, organizacije i europski zastupnici traže i SMS poruke i cjelovite ugovore između čelnika Pfizera Alberta Bourle i predsjednica Europske komisije Ursule von der Leyen.

Sve je krenulo od trenutka kada je New York Times izašao s člankom u kojem je otkriveno da je Von der Leyen razmjenjivala poruke s Bourlom. Novinari su se odmah bacili na posao. Markus Becker (Der Spiegel) je Europskoj komisiji poslao nekoliko pitanja.

„Pitao sam ih jesu li te poruke obrisane, postoje li i dalje ili Komisija jednostavno ne zna gdje su poruke? Nisu reagirali na to.“, rekao je Becker za emisiju Provjereno u reportaži Ane Malbaše. Nakon što je Der Spiegel izašao s člankom, Komisiji je nizozemska europarlamentarka Sophia in t’ Veld također postavila nekoliko pitanja, pa i jesu li poruke izbrisane.

„Ukoliko Komisija još uvijek ima te poruke, a nisu potvrdili jesu li izbrisane ili ne, onda bi se one vjerojatno trebale objaviti. Ako se ne mogu objaviti, onda Komisija mora objasniti zašto ne mogu biti objavljene.“, rekla je.

Više objašnjenja stiglo je novinaru portala Netzpolitik (Alexander Fanta) koji je tražio da mu se poruke dostave. „Nakon višetjednog čekanja, Komisija je rekla da načelno ne arhivira SMS poruke.“

Komisija je objasnila zašto se poruke ne čuvaju: „Tekstualna poruka ili druga vrsta instant poruka je po svojoj prirodi kratkotrajan dokument koji načelno ne sadrži važne podatke o pitanjima koja se odnose na politike, aktivnosti i odluke Komisije.“

Naravno da privatna prepiska bilo koga nije nešto što se službeno arhivira. No, što ako se radi o poslu vrijednom milijarde? Zato i ne čudi interes javnosti za ovom bruxelleskom aferom.

Fanta se odlučio žaliti europskoj pučkoj pravobraniteljici nakon ovog odgovora Komisije, jer ga je smatrao nedostatnim. Pravobraniteljica je do sada imala više sastanaka s Komisijom. Provela je i istraživanje te zaključila da Komisija nije bila dovoljno transparentna. To smo znali i prije. Zato i ne prestajemo s pitanjima.

I Komisija je bila postavila pitanje Uredu vlastite šefice von der Leyen, tražeći iste te poruke među arhivom, iako su znali da se takva vrsta dopisivanja ne arhivira.

„Mi smo zamolili Komisiju da ponovno stupe u kontakt s Uredom predsjednice Von der Leyen i postave im drugačije pitanje, a to je da potraže bilo koji dokument uključujući tekstove i WhatsApp poruke“, rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly koja smatra da se SMS poruke i poruke na WhatsAppu mogu tretirati kao dokument koji bi trebao biti dostupan javnosti.

Europska komisija ima rok od tri mjeseca da odgovori na ovo pitanje pučke pravobraniteljice.

„Držim da oko ovoga treba biti više političkog pritiska. Moje je mišljenje da će Europska komisija iskoristiti rok od tri mjeseca da odgovori pravobraniteljici, da će nakon toga kazati da se drže svoje interpretacije zakona, a ako se to nekome ne sviđa da može ići na sud.“, izjavila je europarlamentarka Sophia in t’ Veld.

Fanta, pak, razmišlja o opciji da tuži Komisiju pred europskim sudovima za što već ima ponuđenu pravnu pomoć.

Ursula von der Leyen od samog početka pandemije jasno daje prednost mRNA cjepivima nad vektorskima. Ona je po struci liječnica, kao i njen suprug Heiko von der Leyen koji je tijekom pandemije postao medicinski direktor u tvrtki Orgenesis. Ta je tvrtka koja je još 2020. lansirala novu platformu za cjepivo usmjereno na više virusnih bolesti, među kojima je i COVID-19. Prema dostupnim informacijama, može se vidjeti da iza Orgenesisa i Pfizera stoji više istih dioničara.

„Moramo se usredotočiti na tehnologije koje su dokazale svoju vrijednost. mRNA cjepiva jasan su slučaj i dokaz toga“, rekla je von der Leyen u travnju prošle godine. Tvrdila je da je razlog što ima toliko povjerenje prema kompanijama koje su prve razvile mRNA cjepivo protiv koronavirusa, a to su Pfizer i BioNTech, učinkovitost cjepiva i isporuka koja je išla na vrijeme. S njima je Komisija potpisala čak tri ugovora, a o detaljima ugovora se ne zna mnogo.

„Takav nedostatak transparentnosti, takvu razinu tame nikada prije nismo vidjeli. Dakle, to je stvarno veliki problem“, rekao je van Scharen. Corporate Europe Observatory istražuje privilegirani pristup i utjecaj koji uživaju korporacije i njihove lobističke skupine u kreiranju politika Europske unije. Više od dva desetljeća bave se farmaceutskim divovima. Tražili su da im se dostave ugovori koje je Europska komisija potpisala s farmaceutskim kompanijama. Nakon mjeseci čekanja, stigli su na njihovu adresu. Neugodno su se iznenadili onime što su vidjeli.

„U lipnju prošle godine dobili smo oko 60 dokumenata od kojih većina nije bila čitljiva. Bili su potpuno zacrnjeni. Dakle, to je neka vrsta lažne transparentnosti. Dobili smo dokumente, ali u njima ne možete ništa pročitati“, rekao je van Scharen.

Europska pučka pravobraniteljica je primala žalbe vezano i uz ugovore.

„Postoje određene iznimke zbog komercijalne osjetljivosti, ali postoji i javni interes koji je iznad prava na ta izuzeća“, rekla je O’Reilly. Javnost je tako sasvim slučajno doznala koja je cijena po kojoj je nabavljena jedna doza cjepiva.

„Jedna belgijska ministrica je slučajno na Twitteru objavila cijene različitih cjepiva. Ne sjećam se točne cijene, ali iznosi oko 10 eura. Onda je za sljedeći ugovor cijena porasla na gotovo 20. Ako znate da je proizvodna cijena za jednu dozu cjepiva Pfizer vjerojatno oko jedan euro, onda znate o kakvom je profitu riječ“, rekao je van Scharen.

Ne zna se gdje su poruke, ne znaju se svi detalji ugovora, a ne zna se ni tko je sve lobirao u procesu nabavke cjepiva. Hans van Scharen objašnjava da postoji sporazum kojeg su potpisale sve zemlje članice prije pregovora s farmaceutskim kompanijama. Taj sporazum potpisala je i hrvatska vlada i Europska komisija. I taj papir, koji je javan i dostupan, u osnovi određuje okvir za pregovore s farmaceutskim tvrtkama. Dakle, to je potpisano u lipnju 2020. godine. Tada su počeli pregovori.

Pregovore je vodilo, kaže, par ljudi iz Europske komisije i mali tim stručnjaka iz nekoliko država članica. „Mislim da je ukupno bilo desetak ljudi. Oni su u ljeto 2020. godine vodili pregovore s različitim farmaceutskim tvrtkama oko ugovora. I nema razotkrivanja, ništa se službeno ne zna o tim pregovorima“, rekao je van Scharen.

Kada je predsjednica Europske komisije boravila u Zagrebu, nije bilo mnogo govora o aferi. Premijer Andrej Plenković ne krije dobre odnose s von der Leyen koja je članica CDU, iste grupacije stranaka kao i HDZ. Bila je čak i u spotu HDZ-a, zbog čega je, također, imala problema. Premijer možda ne zna kakve su poruke razmijenjene sa šefom Pfizera, ali zasigurno hrvatska Vlada, tvrdi Hans van Scharen, zna detalje iz procesa pregovaranja.

„Hrvatska vlada zna sve. Ako ne zna, znači da nisu provjerili svoju pristiglu email poštu. Europski novac je i novac hrvatskih poreznih obveznika. Političari to zaboravljaju. Misle da europski novac dolazi iz Bruxellesa i pada s neba. Ne, to je novac poreznih obveznika. Dakle, pitao bih zašto hrvatska javnost ne smije znati koliko točno Europska unija i Hrvatska plaćaju za cjepiva, zašto hrvatskim građanima nije dopušteno znati tko je u njihovo ime pregovarao o ugovorima.“

Ursula von der Leyen je imala sličan skandal sa SMS porukama kada je bila ministrica obrane u Njemačkoj. Naime, 2018. godine je Ured za reviziju ustanovio nekoliko nepravilnosti u ugovorima s vanjskim konzultantskih tvrtkama. Bili su pretraživani njeni mobilni uređaji.

„Izbrisala je poruke tijekom istrage. Smatram da to nije politički baš pametno“, rekla je nizozemska eurozastupnica Sophia in t’ Veld.

Zbog toga je i jedan oporbeni političar podnio kaznenu prijavu zbog sumnje u namjerno uništavanje dokaza. Sličan skandal sada trese Bruxelles. Der Spiegel je nedavno imao veliku priču u kojoj su njihovi novinari otkrili da se na mjesečnoj bazi u europskim institucijama briše ogroman broj mailova po diskutabilnim kriterijima.

„Problem u svemu ovome jest što Komisija drži za sebe što je bitno, a što nije. I činjenica da WhatsApp ili SMS poruke nisu arhivirane znači da sve što Komisija želi skriti može obaviti putem WhatsAppa“, rekao je Spiegelov novinar Markus Becker.

Lideri u Europi, ističu sugovornici Provjerenog, imaju obvezu štititi povjerenje u europske institucije i držati ih što je moguće više transparentima.

„Ljudima se mora kazati istina, čak i ako istina nije ugodna, čak i ako im se ne sviđa“, rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly.

Ne samo da građani diljem zemalja članica Europske unije imaju pravo znati koliko se novca potrošilo na nabavku cjepiva protiv korona virusa, već imaju pravo znati kako su točno tekli pregovori. Jesu li se vodili privatni ili službeni sastanci ili se sve odvilo putem poruka? Zašto ne znamo tko su bili lobisti i koji su sve detalji ugovora s moćnim farmaceutskim kompanijama?

Institucije Europske unije u Hrvatskoj često spominjemo kada naše ne funkcioniraju. Sada vidimo da smo u krivu kada mislimo da je u Europi sve po pravilima, da je sve pošteno i transparentno. Čini se da ipak nije tako, pogotovo kada su u igri milijarde eura i doze cjepiva za koje se pregovori vode u strogoj tajnosti bez da javnost zna u čije će sve džepove ići novci.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp