Sankcije Rusiji ostavljaju posljedice – Njemačka ostala bez plina pa vraća u upotrebu ugalj i nuklearne elektrane


Rat u Ukrajini je Njemačku uhvatio sa praznim skladištima plina. Zemlja će preko noći biti prisiljena promijeniti energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil.

Planova je mnogo, ali brzo pomaže samo kupovina arapskog plina.

Najveće skladište plina u zapadnoj Europi nalazi se u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 nogometnih igrališta. Ono može osigurati jednogodišnju potrošnju plina za oko dva milijuna domaćinstava.

Reden ima ključnu ulogu za Njemačku i Europu kada se radi o sigurnosti opskrbe plinom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, podružnica je ruskog energetskog diva Gasproma koji kontrolira više od trećine svih njemačkih skladišta plina.

Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri posto kapaciteta. Njemački ministar gospodarstva Robert Habek pretpostavlja da su skladišta “sustavno pražnjena” kako bi se strateški povisile cijene plina i stvorio pritisak.

Iz Rusije dolazi oko 55% plina koji se troši u Njemačkoj. Također iz Rusije stiže 50% uglja i više od 30% potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za plin i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

Njemačko ministarstvo gospodarstva želi to što prije promijeniti, posebno za plin. Namjera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku listopada svako skladište moralo biti popunjeno s najmanje 80%, početkom prosinca 90%, a na izmaku zime početkom veljače barem 40%. I tako svake godine.

Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u svibnju. “To je potrebno kako bi cijela ljetna polovica godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta“, Rekli su u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

No, što ako Moskva naredi da se opskrba energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni ili zime.

Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je donijeta nakon reaktorske katastrofe u Fukushimi u Japanu. Krajem ove godine trebale bi se zatvoriti posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Njemačkoj.

Postupni izlazak iz energije dobivene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicijskom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u „idealnom slučaju“ to moglo uslijediti do 2030. godine.

S obzirom na sadašnja uska grla, ministri gospodarstva njemačkih pokrajina nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. „Sve opcije moraju biti na stolu“, rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.

Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je također jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

“Nema više tabua u razmišljanju”, kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa.

Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje opskrbe plinom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta stranke od njena osnivanja.

Habek kaže da se neće „iz ideoloških razloga“ opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz sigurnosnih razloga.

Prema riječima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje, a prijeti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Sjeverne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebno godina i pol dana. To bi značilo do zime krajem 2023. godine.

Kako bi u kratkom roku nadomjestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo gospodarstva razmišlja o kupovini većih količina plina iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Brixellesu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog plina na svijetu nakon Rusije. LNG, odnosno tekući plin, uvoziti će se iz SAD.

On dolazi brodovima, a za njihov prijem Njemačka nema niti jedan terminal. Planiraju se dva na obali Sjevernog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može potrajati između dvije i pet godina.

LNG se smatra prljavim plinom jer se dobiva metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Također je skuplji od normalnog prirodnog plina. No, na putu do klimatske neutralnosti, plin je do sada igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na plina ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.

Ministar gospodarstva Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o sigurnosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno poticanje širenja zelene električne energije.

To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar financija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije “energijama slobode”, a savezni kancelar Olaf Scholz ih smatra “odlučujućim za našu sigurnost“.

Već u svibnju na snagu bi trebao stupiti zakonski paket koji omogućava punu opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u “u javnom interesu i da služi javnoj sigurnosti”.

Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vjetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.

Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina plina.

Sigurno je da će cijene energenata nastaviti rasti kako se opskrba bude smanjivala. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi ukinuti namet kojim su kupci električne energije do sada financirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom proračunu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-satu rezultira time da će milijardi eura mjesečno biti manje u proračunu.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp