Je li moguće da je zagrebački Jarun žrtva tehnologije? Je li moguće da je letjelica trebala sletjeti na ukrajinski Yarun umjesto zagrebačkog Jaruna?

Je li moguće da je zagrebački Jarun žrtva tehnologije? Je li moguće da je letjelica trebala sletjeti na ukrajinski Yarun umjesto zagrebačkog Jaruna?

Na zagrebačkom Jarunu noćas, nešto iza 23 sata čuo se glasan prasak što je Zagrepčane šokiralo. Naime, kao što se doznalo – na Jarun je pala bespilotna letjelica strane proizvodnje nakon čijeg pada je ostala velika rupa, a na teren su odmah izašli policija i vatrogasci. Kako je jutros objavljeno, radi se o letjelici ruske proizvodnje koja je u Zagreb stigla iz mađarskog zračnog prostora.

“Sve nadležne službe uključene su odmah po uočenju pada besposadne letjelice vojnog tipa koja je, prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700 km/h na visini od 1300 m”, objavili su iz vlade.

U međuvremenu se pojavila jedna teorija o mogućoj zabuni u vezi s putanjom same letjelice, što u današnje vrijeme našeg oslanjanja na digitalnu tehnologiju nije uopće isključeno. Naime, u Žitomirskoj oblasti u Ukrajini, između Kijeva i Lavova, postoji mjesto koje se zove Yarun. Nagađa se kako je letjelica krivo programirana i da je kodirano krivo ime te je tako umjesto kod ukrajinskog letjelica završila kod zagrebačkog Jaruna.

Podsjetimo, Andrej Plenković je izjavio kako je letjelica ruske proizvodnje što nam ništa ne znači, jer nam nije poznato je li u posjedu ukrajinske ili ruske vojske. Ivan Selak, hrvatski vojni pilot u mirovini, šokiran je činjenicom da je letjelica neopaženo proletjela zračnim prostorom članica NATO-a. 

NATO-ova zaštita zračnog prostora zemalja članica očito ne funkcionira onako kako piše u papirima i kako bi trebala funkcionirati. Naravno da će oni objaviti priopćenje u kojem će pisati da su objekt cijelo vrijeme pratili, da su pretpostavili o kakvoj se točno letjelici radi i da nije riječ o napadu i slično. Ali demantira ih jedna činjenica. Taj je objekt pao na glavni grad jedne članice NATO-a, grad Zagreb. To je nedopustivo”, rekao je Selak. 

Prije nego što je pala u Zagrebu, letjelica je prešla teritorij Rumunjske i Mađarske. Zamislimo samo što bi bilo da je, ne daj Bože ta letjelica pala na nečiju kuću u kojoj žive ljudi ili na prolaznike što se i te kako moglo dogoditi. Prava je sreća da nema žrtava. Sve u svemu ovo što se dogodilo je skandalozno, da na glavni grad jedne članice NATO-a padne letjelica i nikome ništa. Ovakvo što doista je krajnje neodgovorno i nedupustivo.

Umirovljeni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Ivan Selak je u razgovoru za N1 komentirao je sinoćnji pad letjelice u Zagrebu, komentirajući kako je nedopustivo da letjelica uđe u naš zračni prostor i tamo bude 8 minuta bez da se reagira.

“Po svemu sudeći radi se o letjelici ruske proizvodnje, Tupoljev-141 Striži ili Vitez, koja je napravljena osamdesetih godina prošlog stoljeća. To nije borbena letjelica u smislu da nosi naoružanje, nego je to izviđačko-špijunska letjelica”, rekao je Selak.

“Apsolutno je došlo do propusta da ta letjelica u doba sukoba u Europi prođe jedno skoro 1000 kilometara i, eto, padne na naseljeno područje, na glavni grad jedne države. Inače, što se tiče same letjelice, to baš i nije tako mala letjelica, ta letjelica je dužine kao što su dugački borbeni zrakoplovi. MiG, Rafale ili F-16 su tih dužina, a široka je oko četiri metra i prilično je brza.

Ima ‘turbo jet engine’, a koristi booster raketni motor koji je lansira s kamiona i njena brzina je poprilična, to je brzina kao i mlaznog aviona kada leti, 800, 900 do 1000 kilometara. Dolet je oko 1000 kilometara. To je upravo udaljenost, preletjela je rumunjski, pa mađarski, pa naš prostor. Ovdje je pala”, dodao je Selak.

Ovo je događaj bez presedana. Ovakvo što se još nije dogodilo u Zagrebu. Naši su građani dovoljno istraumatizirani s potresom i s pandemijom i ovakvi događaji sigurno nisu ugodni.”, izjavio je između ostalog gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te dodao kako je prava sreća u nesreći da nitko nije stradao. 

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp