Robo sapiens umjesto homo sapiensa


Koliko smo svjesni sve dominantnije važnosti robotike? Tko to već danas sa sigurnošću može reći da se bavi poslom koji roboti nikada neće moći zamijeniti i tko, s druge strane, može biti siguran da već danas ne obnaša posao koji će u budućnosti zahvaljujući savršenstvu robotike kad-tad potpuno odumrijeti? Koje to sve poslove umjesto nas već danas mogu obavljati roboti? Čovjek bi se iznenadio – mnoge. Četvrta industrijska revolucija iz dana u dan uzima sve više maha.

No, kako se kod nas vijestima iz svijeta robotike daje malo pozornosti, nije nimalo čudno što ljudi toj problematici pristupaju s vrlo malim zanimanjem. To je prava šteta, jer je budućnost u industrijski razvijenim zemljama već danas sklona robotiziranju mnogih ljudskih zanimanja. Humanoidni roboti u Japanu koji je kolijevka robotike obnašaju već čitav niz vrlo korisnih funkcija, a u najnovije vrijeme već hodaju i po modnim pistama.

U cijelome svijetu roboti u velikom broju slučajeva zamjenjuju radnike u velikim svjetskim tvornicama. Primjerice, u samo jednoj od Mercedesovih tvornica neumorno ih radi više od tri tisuće, dok ih u cijeloj Hrvatskoj za sada imamo oko stotinjak. Ali Hrvatska je, prilagođavajući se svjetskim trendovima, odlučila i tome stati na kraj krenuvši u osvajanje samog vrha svjetske robotike. Naš Fakultet strojarstva i brodogradnje sa svojim timom stručnjaka pod vodstvom Bojana Jerbića ne zaostaje za svjetskim trendovima u robotici. Prisjetimo se njihova revolucionarnog razvoja dvoručnog industrijskog robota, prvog takve vrste u Hrvatskoj. Taj je projekt zaživio tijekom danas već davne 2011. godine kada je ugrađen u pogone tvornica Elektro-kontakt i Končar, za obavljanje poslova složenih ručnih operacija.

Jedan primjerak industrijskog robota – radnika može, po Jerbićevim riječima, zamijeniti dvoje do pet, a možda čak i više ljudi. Novinari su prigodom svojedobnog predstavljanja spomenutog dvoručnog robota duhovito komentirali buduće djelatnike naših tvornica: “To su idealni radnici. Ništa se ne žale. Ne štrajkaju, ne traže veće plaće, ne traže godišnje odmore, ni slobodne dane. Ne odlaze na bolovanje. Imuni su na sve reforme. Di ćeš bolje? U usporedbi s njima ljudi se čine užasno kompliciranima.”

Bojan Jerbić iz godine u godinu nastavlja s provedbom svojih znanstvenih istraživanja u području umjetne inteligencije u robotici, osobito u za njega intrigantnom području biheviorističkih problema. Bavi se istraživanjem i razvojem inteligentnih modela upravljanja višeagentskim robotskim sustavima, interakcijom robota i ljudi i modelima robotske svijesti, što je, naravno, posebno zanimljivo i tehnološki zahtjevno, pa samim time i još izazovnije.

I, nemojmo misliti da robote zanimaju samo teški fizički ili tehnološki zahtjevni tvornički poslovi. Prevarili bismo se. Još nešto, za robote ne postoje muška i ženska zanimanja, za njih postoji samo posao koji treba obaviti na što bolji način, pa im tako, osim što rade u tvornicama, nisu strani ni kućanski poslovi. Polje njihova djelovanja već je danas jako široko.

Više nije nikakva novost da su na globalnoj razini razvijeni robotski sustavi za asistiranje u kirurgiji. Spomenimo i to da je na našem Sveučilištu u Zadru svojedobno bio razvijen prestižan projekt ROKI unutar programa TEST (voditelj projekta bio je Petar Čovo) posvećen upravo robotskom asistiranju u kirurgiji. U svijetu se, kao i kod nas već naveliko obavljaju operacije u kojima roboti asistiraju liječnicima, što je medicinska struka s nestrpljenjem dočekala. Inače, postoji asistentska razina robotike u kirurgiji (pri čemu robot ne obavlja sam kirurški zahvat nego samo asistira liječnicima) i ona druga, samostalna razina robotike na kojoj robot doista obavlja određeni kirurški zahvat.

Fizioterapeuti, oprez, dizajniraju se roboti koji bi vas mogli vrlo lako zamijeniti. Roboti se pripremaju za rehabilitaciju pacijenata svih vrsta. Dragi stomatolozi, nemojte misliti da ste vi pošteđeni buduće robotizacije vašeg zanimanja. Kada roboti mogu biti kirurzi i sudjelovati u laparoskopskim operacijama, tada zasigurno mogu biti i vrsni stomatolozi.

Gospodo profesori, razmislite još jednom o svojim dječjim odgovorima na tada vam postavljena pitanja odraslih o tome što biste htjeli biti kada odrastete i sjetite se što ste ono još htjeli biti osim profesora, jer robotima ni edukacija nije strana, čak naprotiv, danonoćno se naoružavaju takvim količinama znanja kakvu mi ljudi možemo samo sanjati.

I vi, gospodo zaštitari i čuvari, već danas biste morali razmišljati o nekim alternativnim poslovima, jer će na vašim radnim mjestima također moći bez problema biti zaposleni roboti kojima su već sada sigurnost i nadzor mačji kašalj. Roboti uspješno svladavaju i transport svih vrsta, a mogu poslužiti i u vojne svrhe, kako bi se izbjegle nepotrebne ljudske žrtve.

Ljudska strast za ratovanjem u budućnosti bi lako mogla nalikovati na dječju PlayStation igru God of War 1, 2  i 3 s virtualnim ili robotiziranim herojima i žrtvama. No, njima je bolesna taština strana. Njome, na svu sreću, nisu opremljeni. I kada pobjeđuju i kada gube izgledaju jednako. Vrlo su skromni, a kao što sam već rekla, iznad svega su marljivi i ništa im nije teško. Netko bi mogao reći: Sve je to divno, ali robotima su ipak osjećaji strani.

Prevarili biste se, kažu njihovi tvorci. Roboti bi nas ljude uskoro mogli čak učiti kako možemo bez straha pokazivati svoje emocije, što smo izgleda pomalo zaboravili. U izradi su humanoidni roboti raznih veličina preko kojih je navučena silikonska koža i prava kosa; roboti emotivci, roboti zabavljači, pjevači, plesači, klaunovi, zavodnici i zavodnice, uvijek nasmijani prijatelji i prijateljice, androidi i ginoidi svih vrsta, prilagođeni svim našim željama i potrebama, po uzoru na žigola – androida Joea iz Spielbergova filma A. I. (Artificial Intelligence) uvijek spremnog na davanje komplimenata i korisnih životnih savjeta, ili na prijateljice (ginoide) nalik Levinovim Stepfordskim suprugama koje se stalno zadovoljno smješkaju, koje nas stalno bodre lijepim riječima, kojima ništa nije teško i koje svoje vlasnike vjerno opslužuju posebnom pažnjom.

Robotika iz nekog razloga nije dovoljno zastupljena u medijima. Ali, svi mi jako smo dobro upoznati s planovima svjetskih moćnika kojima je cilj veliku većinu naših poslova robotizirati. Taj se plan, kao što vidimo, vrlo uspješno provodi u djelo. Iz dana u dan, sve više poslova preuzimaju roboti. Taj će se trend nastaviti. U to niti najmanje ne sumnjamo.

Koliko je za sve nas dobro da čovječanstvo vrlo marljivo radi na očovječavanju i produhovljenju robota pokazat će vrijeme, ali bismo istodobno svi mi trebali povesti malo više računa o duhovnosti i moralnosti samoga ljudskog  roda, jer bismo se u protivnom u bliskoj budućnosti mogli iznenaditi umjetnom, ali i zastrašujuće uvjerljivom ljudskošću i inteligencijom naših humanoidnih klonova – robo sapiensa.

 

Zapratite nas i na našem Telegram kanalu:  https://t.me/epohaportal

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp