Sveopća globalna ljutnja prema Rusiji uvela je kao trend otkazivanje i otklanjanje svega ruskog u znak bunta zbog ruske invazije na Ukrajinu. Očekivali bismo da će taj trend biti zaobiđen barem u znanstvenim krugovima. No, prevarili bismo se. Kultura otkazivanja se nastavlja i u znanstvenim krugovima. Floridsko sveučilište (The University of Florida) skinulo je ovih dana pločicu s imenom Karl Marxa s jedne učionice jer smatraju kako nije primjereno da prostorija za učenje nosi ime autora „Komunističkog manifesta“. Tako je njemački filozof Karl Marx, autor Kapitala i Komunističkog manifesta postao nova žrtva tzv. ‘kulture otkazivanja’ zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Na floridskom sveučilištu prostorije za druženje i debatiranje studenata i profesora i brojnih stručnjaka koji im dolaze u goste, inače nose imena velikana iz svijeta znanosti, filozofije, politike i književnosti, a ime Karla Marxa bilo je jedno od zastupljenih imena, dok su njega na tom sveučilištu opisivali kao ‘filozofa, radikalnog ekonomista i revolucionarnog kritičara’.

Spomenimo ovdje još neka imena koja se nalaze na učionicama spomenutog sveučilišta: Benjamin Franklin, Frederick Douglas, Martin Luther King Jr., Jane Austen, William Shakespeare, F. Scott Fitzgerald, Ernest Hemingway, Mahatma Gandhi, Zora Neale Hurston, James Baldwin, Abraham H. Maslow, Albert Camus, Michel Foucault, Margaret Mead.

Čelnici Sveučilišta Florida uklonili su pločicu s imenom Karla Marxa s prostorije za učenje koja je do sada nosila naziv „Karl Marx Group Study Room 229“ kako bi tu prostoriju preimeovali u „Study Room 229“, a za javnost su izdali priopćenje kako je „zbog trenutne situacije u Ukrajini i svijetu primjereno ukloniti ime Karla Marxa“.

Na društvenim se mrežama istog časa pokrenula rasprava oko toga koliko je ovaj potez uklanjanja Marxova imena prihvatljiv i kakve uopće veze ima rat u Ukrajini s onim što je Marx pisao. Karl Marx je bio Nijemac koji je preminuo krajem 19. stoljeća, tako da nije ni mogao doživjeti primjenu njegovih marksističkih ideja i provedbu komunističke ideologije u SSSR-u i Kini. Na kraju krajeva, nisu Marx i Engels nikome dali nalog da bilo što provedu u djelo, niti su oni zamišljali realizaciju svojih ideja iz Kapitala i Manifesta na onaj način na koji su to učinili Vladimir Iljič Lenjin, Josif  Visarionovič Staljin, Mao Zedong, Josip Broz Tito, Nicolae Ceauşescu, Enver Hoxha i ostali.

Marx je, primjerice, smatrao kako bi se socijalistička revolucija mogla dogoditi upravo u kapitalističkim zemljama u obliku bunta radnika protiv buržoazije, a ne u monarhijama kakva je bila Rusija. Sve u svemu, Marx kao filozof doista nema nikakve veze niti s Putinom, kao niti s političkim uređenjem u Rusiji. No, masovni se trendovi očito moraju slijediti, pa se tzv. ‘kultura otkazivanja’, koju bismo u ovom slučaju mogli ironično nazvati i ‘kulturom sveopćeg neznanja’, eto, nastavlja.

Interesantno je ovdje spomenuti i to da je sve više mladih okrenulo leđa kapitalizmu, vidjevši kako taj sustav nikome ne donosi ništa dobro. Newsweek, naime, prenosi kako sve više mladih ljudi danas prihvaća Marxove ideje. Ako je vjerovati istraživanjima, 49% Amerikanaca starijih od 16 godina pozitivno gleda na socijalizam, a sve više milenijalaca podržava eliminaciju kapitalističkog sustava u korist socijalističkog. Zbog prevelikih društvenih razlika i nepravdi koje izaziva neoliberalni kapitalizam, sve više pripadnika mlađih generacija diljem svijeta počinje se  okretati stavovima koji se mogu povezati upravo sa socijalizmom i komunizmom.

Izvor: Newsweek

Zapratite nas i na našem Telegram kanalu:  https://t.me/epohaportal