Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kao što znamo pobijedio svoju protukandidatkinju Marine Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojivši 58,8 posto, a Le Pen 41,2 posto glasova birača.

U svome pobjedničkom govoru Macron je izjavio kako „godine koje dolaze neće biti lake, ali će zato biti povijesne. I zajedno ćemo ispisati tu povijest za sljedeće generacije. Neće to biti pet godina kontinuiteta, nego pet godina koje će biti bolje za sve nas. Čast mi je služiti još jednom.“

Francuski komentatori istaknuli su kako je ovo prvi put u povijesti Francuske Republike da predsjednik osvaja drugi mandat u trenutku kad ima i većinu u francuskom parlamentu. Posljednji takav slučaj bio je s Jacquesom Chiracom prije 20 godina, ali ne dok ima još i većinu u parlamentu. Novi parlamentarni izbori u Francuskoj slijede za dva mjeseca, a Marine Le Pen već je najavila da će to biti “nova bitka” za njezinu stranku i njezine vjerne birače.

U pobjedničkom govoru predsjednik Macron zahvalio je svima, pa i glasačima Marine Le Pen, za koje je naglasio da razumije njihovo razočaranje i ljutnju, a kad su se iz publike čuli povici negodovanja na spomen imena Marine Le Pen, Macron ih je odmah prekinuo. Zahvalio je i onima koji nisu glasali toliko za njega, koliko protiv Marine Le Pen. „Znam vrlo dobro da su mi mnogi danas dali glas ne zbog podrške mojim idejama, nego da blokiraju krajnju desnicu. Želim i njima zahvaliti, želim im reći da razumijem dužnost koja dolazi s tim glasovima u sljedećim godinama“- rekao je Macron.  Izgleda da je Macronu pomogao strah od dolaska kandidatkinje krajnje desnice na vlast. No, nije zanemarivo prisjetiti se kako je ta kandidatkinja osvojila najveću podršku birača otkako obitelj Le Pen izlazi na izbore. Prije pet godina u drugom je krugu protiv Macrona osvojila 34 posto, a sada je osvojila 41,2 posto glasova birača, što nije mali broj ljudi. Vrijeme će pokazati hoće li ta podrška prema njoj nastaviti rasti ili ne.

Najbolji rezultat koji je njezin otac Jean-Marie Le Pen osvojio nakon što se jedan jedini put probio u drugi krug, 2002., bilo je 17,8 posto protiv Jacquesa Chiraca. Tada se prvi put dogodila mobilizacija francuskih birača protiv krajnje desnice.  Marine Le Pen prvi put se natjecala za predsjednicu Francuske 2012., kad je ispala u prvom krugu sa 17,9 posto osvojenih glasova. Godine 2017. ušla je u drugi krug i bila poražena od Emmanuela Macrona koji je tada bio nova pojava na političkoj sceni s novom strankom. Jedna bitna razdjelnica između njih dvoje upravo je njihov odnos prema EU. Macron je snažno za EU, koju želi reformirati, ali u kojoj nedvojbeno vidi korist i kompatibilnost s francuskim nacionalnim interesima, dok je Le Pen godinama otvoreno zagovarala izlazak iz euro zone, pa i iz cijele Unije. Tijekom ove kampanje to nije otvoreno govorila, no Macron ju je u TV sučeljavanju prozvao da to i dalje zagovara, samo neizrečeno. Le Pen tvrdi da bi Europsku uniju reformirala tako što bi jačala ulogu nacionalnih država i da bi to bila „Europa nacija“, a ne EU kakva sada postoji. Macron tvrdi da on već pet godina reformira EU iznutra i da Le Pen ne bi imala s kime provesti to što zamišlja, nego bi samo izolirala Francusku u Europi, što on smatra lošim i s čime se ni u kojem slučaju ne slaže.

Marine Le Pen svoju je kampanju ponajviše temeljila na priči o višegodišnjem slabljenu kupovne moći Francuza, što u kombinaciji s aktualnom vrlo visokom inflacijom zvuči kao priča koja mnoge muči i koja bi mogla privući glasače, jer podrazumijeva se da mnogi birači žele da država riješi njihove probleme s padom životnom standarda, a u Le Pen vide nekoga tko istinski brine o toj temi i, ako pobijedi, možda može nešto promijeniti. 

No, kampanju Marine Le Pen podosta je zamrljao njezin blizak odnos s Vladimirom Putinom tijekom dugog niza godina. To se pokazalo odbojnim brojnim francuskim biračima nakon što je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu, a, kriza u Ukrajini utjecala je na sveukupni poredak mira i sigurnosti u Europi. Macron je u TV sučeljavanju krenuo u frontalni napad na Le Pen zbog činjenice da je njezina stranka 2015. dobila višemilijunski kredit od rusko-češke banke, koji i danas otplaćuje, pa je Le Pen stoga, tvrdi Macron, ovisna o Rusima. Putin za nju nije državnik s kojim može razgovarati braneći francuski interes, nego je njezin bankar, rekao je Macron. 

Banka koja je njezinoj stranci posudila novac u međuvremenu je bankrotirala, a potraživanje o kojem je riječ preuzela je ruska tvrtka Aviazapčast, koja surađuje s ruskim Ministarstvom obrane, otkrio je ovih dana Wall Street Journal. Vrijednost kredita je 12 milijuna eura, a ruska tvrtka, koja se inače baš i ne bavi davanjem zajmova, produžila je rok otplate i tako pomogla gospođi Le Pen da se bolje pripremi za ove predsjedničke izbore. Kredit je trebao biti vraćen 2019. godine, ali još nije – neki vjeruju i zbog očekivanja Rusije da bi izbor Le Pen za predsjednicu Francuske bio daleko isplativiji za ruske interese od vraćanja u nju uloženog novca.  Zbog toga, ali i niza drugih razloga, ishod drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora pozorno se pratio u mnogim glavnim gradovima diljem svijeta, od Moskve do Bruxellesa i Washingtona, pa sve do Pekinga.