- Josip Horvat
- 18/05/2022
- 11:04
- Screenshot
Upitana jesu li se stope inflacije otele kontroli, gospođa Vizek je odgovorila da jesu.
“Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno viša od 20 posto. Ovo je sada već značajan rast. Neizvjesnost je zaista velika, upravo tako. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena – inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka – zaostaje”, upozorila je gospođa Maruška Vizek.
„Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja – dakle, direktno utječe na naše troškove financiranja. Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje trošimo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju.
Po pričama, odnosno po onome što u struci zovemo anegdotalnim dokazima, čini se da se to i događa, da jedan dio poduzetnika sada preventivno podiže cijene, kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada uvedemo euro. Unatoč tome, država se ne bi trebala administrativno uplitati u djelovanje tržišne ekonomije”.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najviše stope inflacije u zadnjih 30 godina, postoji i mogućnost da predsjednik Vlade Andrej Plenković zamrzne rast cijena.
“Da, to definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta. Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome što se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju tržišne ekonomije”, istaknula je gospođa Vizek.
Skoro 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma. O tome koje su negativne strane toga, gospođa Vizek je objavila rezultate projekta Uplift. “Putem analiza koje su napravljene u sklopu tog projekta, jasno je pokazano da se u situacijama ovakve ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost.
Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da – što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona ići na fakultet.
Moramo jako dobro razmisliti o jednom i drugom, o posljedicama sadašnje situacije, kako bismo došli do ideje i implementacije održivog turizma, zaključila je naša ugledna ekonomistica Maruška Vizek.
S obzirom na sve navedeno, naši građani se s pravom mogu pitati – Kako ćemo preživjeti iz mjeseca u mjesec?
Zapratite nas i na našem Telegram kanalu: https://t.me/epohaportal
