Slijedi nam globalni rat pšenicom – Hoće li Zapad biti primoran ukinuti sankcije Rusiji da bi izbjegao svjetsku krizu?


Cijene pšenice prešle su svoje povijesne rekorde u posljednja dva mjeseca jer su veliki proizvođači poput Rusije, Kazahstana i Indije ukinuli izvoz kako bi zaštitili svoje domaće tržište. To je izazvalo strahove od nesigurnosti hrane i gladi širom svijeta.

Prema riječima stručnjaka koji su razgovarali za ruski list Izvestija, od početka godine cijena pšenice je poskupjela za više od 60%. Kažu da je porast uzrokovan sukobom između Rusije i Ukrajine, koje osiguravaju skoro trećinu svjetskog izvoza pšenice.

U sezoni 2021-2022 koja je počela u julu prošle godine, ruski dobavljači činili su 16% globalnog izvoza pšenice, a ukrajinski proizvođači 10%. Ali zbog sukoba obe zemlje zabranile su izvoz pšenice. Rusija je u februaru ograničila izvoz svih žitarica (pšenice, raži, ječma i kukuruza) izvan Euroazijske ekonomske unije (EAEU) do 30. juna. U međuvremenu, Ukrajina je zatvorila svoju jedinu preostalu luku u Odesi.

Antiruske sankcije prisilile su međunarodne kompanije da prekinu dugogodišnje poslovne veze i napuste Rusiju, što je izazvalo poremećaje u opskrbi. U jednom primjeru, EU je nedavno zabranila suradnju sa crnomorskom trgovačkom lukom Novorosijsk, preko koje se otprema više od polovice izvezenog žita.

Štoviše, nakon odluke Moskve da zabrani izvoz, Kazahstan je slijedio identičan primjer sa vlastitim ograničenjima, dok je ranije ovog mjeseca Indija također ukinula izvoz pšenice, navodeći da je “ sigurnost hrane Indije, susjednih i drugih ranjivih zemalja ugrožena ”.

Nakon vesti iz New Delhy-a, fuchersi na pšenicu u Chichagu skočili su za 6% odnosno na 12,47 dolara po bušelu, što je najveća vrijednost u dva mjeseca. A cijena pšenice u Europi dostigla je povijesni maksimum od oko 461 dolar po toni.

Žitna kriza se osjeća širom svijeta, ali najjače u Africi, koja se za 90% svojih potreba oslanja na izvoz iz crnomorske regije. Prošlog mjeseca, generalni tajnik UN-a Antonio Gutieres upozorio je da je petina čovječanstva u opasnosti od siromaštva i gladi zbog trenutne situacije na tržištu pšenice.

Zapadne države optužuju Rusiju da je pokrenula ” rat pšenicom”, svalivši krivicu za trenutnu krizu na Moskvu, ali stručnjaci navode da Rusija nije jedina odgovorna za pogoršanje krize, ili ako jest, nije to napravila samovoljno. Rusija nije zabranila izvoz, već je uvela privremene carine i kvote kako bi zaštitila domaće tržište. Što se tiče Ukrajine, njeno žito se aktivno uklanja iz skladišta pod okriljem pomoći EU. Visoki diplomat bloka Joseph Borell nedavno je izjavio da „ treba pomoći Ukrajini s nastavkom proizvodnje i izvozom žitarica i pšenice “, a budući da su ukrajinski skladišni kapaciteti sada puni, „ treba ih isprazniti kako bi se napravio prostor za nove usjeve “.

Pozivajući se na stručnjake, on napominje da Rusija i Ukrajina nisu jedini ključni globalni izvoznici pšenice. Od krize bi mogli spasiti svjetsko tržište i drugi proizvođači, na primjer SAD i Kanada, koje zajedno izvoze 26 odnosno 25 milijuna tona pšenice, odnosno oko 25% svjetskog izvoza. Drugi veliki zapadni proizvođači su Francuska (19 milijuna tona) i Njemačka (9,2 milijuna tona). Međutim, prema analitičarima, malo je vjerovatno da će ove zemlje podijeliti svoje žito s onima kojima je potrebno, dajući prioritet vlastitu sigurnosti hrane.

„ Zemlje proizvođači će imati svojih poteškoća, prvenstveno u vezi sa cijenama energije, troškovima proizvodnje i inflacijom, pa je vjerojatno da će jednostavno biti previše zauzete da bi brinule o onim zemljama koje će biti prinuđene gladovati“, Nikolaj Vavilov, specijalist za strateška istraživanja u Total Research-u.

Drugi stručnjak, šef analitičkog odjela u istraživačkoj kompaniji NTech Daria Akimova, kaže da će ove zemlje zadržati svoje sirovine kako bi zaštitile vlastite ekonomije od daljnjih skokova inflacije

Da bi se zaštitile svoja pučanstva od gladi i smanjile vlastitu inflaciju, zemlje proizvođači pokušavaju zadržati sirovine. Budući da je u slučaju nestabilnosti valute, pa čak i svake nestabilnosti, uvijek isplativije imati sirovine nego gotovinu: jer ona pada tako brzo kao valuta”, piše list pozivajući se na Akimovu.

Stručnjaci uglavnom ne predviđaju kako će se dalje razvijati situacija na tržištu pšenice. S jedne strane, prema Viktoru Tunevu, glavnom analitičaru Ingosstrakh Investmentsa, problemi sa opskrbom tako široko proizvedene robe kao što je pšenica će najvjerojatnije biti riješeni novom žetvom, kao i obnavljanjem opskrbe iz Ukrajine i Rusije kada se konflikt riješi.

S druge strane, nejasno je koliko će vremena biti potrebno da se sukob riješi. Neki stručnjaci tvrde da će zapadne države u jednom trenutku biti prisiljene tražiti od Rusije da podijeli svoje zalihe u zamjenu za ukidanje sankcija.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp