Sorosh u Davosu poručuje – Ukoliko ne porazimo Putina, svi ćemo smrtno stradati

Sorosh u Davosu poručuje – Ukoliko ne porazimo Putina, svi ćemo smrtno stradati

U svom prvom  pojavljivanju u Davosu još od ožujka 2020. godine, milijarder George Sorosh držao je svoje tradicionalno očekivano godišnje obraćanje, napadajući direktno Kinu – što nije ništa novo, ali je ovoga puta na svoju crnu listu dodao i Rusiju.

Devedesetogodišnji majstor globalizacije sigurno ne postaje mlađi (izgleda stariji od 98-godišnjeg Henrya Kissingera koji je dospio na naslovnice ranije u toku dana), upozorio je da je ruska invazija na Ukrajinu uznemirila Europu i da bi to mogao biti početak još jednog svjetskog rata.

“Druga pitanja koja se tiču ​​čitavog čovječanstva – borba protiv pandemije i klimatskih promjena, izbjegavanje nuklearnog rata, održavanje globalnih institucija – morala su zaostati u toj borbi”, rekao je Sorosh,

“Zato kažem da naša civilizacija možda neće preživjeti.” Napadajući lidere Rusije i Kine, Sorosh je rekao: Dvojica lidera su napravili “nevjerojatne greške”, dodajući da, „Očekivalo se da će Putin biti dočekan u Ukrajini kao osloboditelj; Xi Jinping se drži politike nultog Covid-a koja se nikako ne može održati.”

Napad na Kinu nije ništa novo, jer je 2019. bivši menadžer hedh fonda upozorio na “smrtnu opasnost” kineske upotrebe umjetne inteligencije za represiju nad svojim građanima, što je tema koje se ponovo dotakao u svom današnjem govoru.

Umjetna inteligencija je posebno dobra u proizvodnji instrumenata kontrole koji pomažu represivnim režimima i ugrožavaju otvorena društva”, rekao je Sorosh.

“Covid-19 je također pomogao da se odobre instrumenti kontrole jer su zaista korisni u suočavanju s virusom.”

Ali njegove zaključne misli bile su u najmanju ruku zloslutne dok je dodao Rusiju na svoju crnu listu, upozoravajući da, u slobodnom prijevodu: “ukoliko ne porazimo Putina svi ćemo umrijeti.”

“Stoga, moramo mobilizirati sve naše resurse da rat privedemo kraju što prije. Najbolji i možda jedini način da očuvamo našu civilizaciju je poraz Putina što je prije moguće. To je suština”

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

Od posljednjeg sastanka u Davosu tok povijesti se dramatično promijenio. Rusija je napala Ukrajinu. Ovo je do srži uzdrmalo Europu. Europska unija je osnovana kako bi spriječila da se tako nešto dogodi. Čak i kada borbe prestanu kao što na kraju moraju prestati, situacija se nikada neće vratiti na ono kakva je nekada bila.

Invazija je možda bila početak Trećeg svjetskog rata i naša civilizacija je možda neće preživjeti. To je tema kojom ću se pozabaviti večeras.

Invazija na Ukrajinu nije došla iz vedra neba. Svjet je sve više uključen u borbu između dva sustava upravljanja koji su dijametralno suprotni jedan drugom: otvoreno društvo i zatvoreno društvo. Dozvolite mi da definiram razliku što jednostavnije moguće.

U otvorenom društvu, uloga države je da štiti slobodu pojedinca; u zatvorenom društvu uloga pojedinca je da služi vladarima države.

Ostala pitanja koja se tiču ​​čitavog čovječanstva – borba protiv pandemija i klimatskih promjena, izbjegavanje nuklearnog rata, održavanje globalnih institucija – morala su otići u pozadinu zbog te borbe. Zato kažem da naša civilizacija možda neće preživjeti.

Počeo sam se baviti onim što zovem političkom filantropijom 1980-ih. To je bilo vrijeme kada je veliki dio svijeta bio pod komunističkom vlašću, a ja sam želio pomoći ljudima koji su bili ogorčeni i borili se protiv ugnjetavanja.

Kako se Sovjetski Savez raspao, uspostavljao sam jedan za drugim temeljem u brzom nizu u tadašnjem Sovjetskom carstvu. Napor se pokazao uspješnijim nego što sam očekivao.

Bili su to uzbudljivi dani. Oni su se također poklopili s razdobljem mog osobnog financijskog uspjeha koji mi je omogućio da povećam svoje godišnje davanje s 3 milijuna dolara 1984. na više od 300 milijuna dolara tri godine kasnije.

Nakon napada 11. rujna 2001. godine, plima se počela okretati protiv otvorenih društava. Represivni režimi su sada u usponu, a otvorena društva su pod opsadom. Danas Kina i Rusija predstavljaju najveću prijetnju otvorenom društvu.

Dugo sam razmišljao zašto se to trebalo dogoditi. Dio odgovora pronašao sam u brzom razvoju digitalne tehnologije, posebno umjetne inteligencije.

U teoriji, AI bi trebala biti politički neutralna: može se koristiti za dobro ili loše. Ali u praksi je efekt asimetričan. AI je posebno dobra u proizvodnji instrumenata kontrole koji pomažu represivnim režimima i ugrožavanju otvorenog društva. Covid-19 je također pomogao da se odobre instrumenti kontrole jer su zaista korisni u suočavanju s virusom.

Brzi razvoj AI išao je ruku pod ruku s porastom društvenih medija i tehnoloških platformi. Ovi konglomerati su postali dominantni u globalnoj ekonomiji. Oni su multinacionalni i njihov doseg se proteže širom svijeta.

Ovaj razvoj događaja imao je dalekosežne posljedice. Oni su zaoštrili sukob između Kine i Sjedinjenih Država. Kina je svoje tehnološke platforme pretvorila u nacionalne šampione. Sjedinjene Države su više oklijevale jer su se brinule o njihovom utjecaju na slobodu pojedinca.

Ovi različiti stavovi bacaju novo svjetlo na sukob između dva različita sustava upravljanja koje predstavljaju SAD i Kina.

Kina Xi Jinpinga, koja prikuplja osobne podatke za nadzor i kontrolu svojih građana agresivnije od bilo koje druge zemlje u povijesti, trebala bi imati koristi od ovog razvoja događaja. Ali, kao što ću objasniti kasnije večeras, to nije slučaj.

Dozvolite mi da se sada osvrnem na nedavne događaje, Vladimir Putin i Xi Jinping sastali su se 4. veljače na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Izdali su dugačko priopćenje u kojem najavljuju da suradnja između njih “nema granica”. Putin je obavijestio Xija o “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini, ali je nejasno je li rekao Xiju da je imao na umu sveobuhvatni napad na Ukrajinu. Američki i britanski vojni stručnjaci sigurno su svojim kineskim kolegama rekli što se sprema. Xi je odobrio, ali je zamolio Putina da sačeka završetak Zimskih olimpijskih igara.

Sa svoje strane, Xi je odlučio održati Olimpijske igre usprkos varijanti Omikrona koja se tek počela širiti u Kini. Organizatori su se potrudili da stvore nepropusni balon za natjecatelje i Olimpijske igre su završene bez problema.

Ali Omicron se uspostavio u zajednici, prvo u Šangaju, najvećem kineskom gradu i trgovačkom centru. Sada se širi na ostatak zemlje. Ipak, Xi ustrajava na svojoj politici Zero Covid. To je načinilo velike poteškoće stanovništvu Šangaja, prisiljavajući ih da idu u improvizirane karantanske centre umjesto da im se dozvoli da karantenu sprovedu u svom domu. To je Šangaj dovelo do ruba otvorene pobune.

Mnogi ljudi su zbunjeni ovim naizgled iracionalnim pristupom, ali mogu vam dati objašnjenje: Xi krije pogrešnu tajnu. Nikada nije rekao kineskom narodu da je cijepljen cjepivom koje je dizajnirano za originalnu varijantu iz Vuhana i nudi vrlo malo zaštite od novih varijanti.

Xi sebi ne može priuštiti da bude čist jer se nalazi u veoma delikatnom trenutku u svojoj karijeri. Njegov drugi mandat ističe u jesen 2022. i želi biti imenovan na treći mandat bez presedana, čime će na kraju postati doživotni vladar.

Pažljivo je konfigurirao proces koji bi mu omogućio da ispuni svoju životnu ambiciju i tom cilju mora sve biti podređeno.

U međuvremenu, Putinova takozvana “specijalna vojna operacija” nije se odvijala po planu. Očekivao je da će rusko govorno stanovništvo Ukrajine dočekati njegovu vojsku kao oslobodioce. Njegovi vojnici su sa sobom nosili svoje uniforme za pobjedničku paradu. Ali to se nije dogodilo.

Ukrajina je pružila neočekivano snažan otpor i nanijela ozbiljnu štetu ruskoj vojsci koja je napadala. Vojska je bila loše opremljena i loše vođena, a vojnici su postali demoralizirani. Sjedinjene Države i Europska unija okupile su se u podršci Ukrajini i opskrbljivale ju oružjem. Uz njihovu pomoć, Ukrajina je uspjela poraziti mnogo veću rusku vojsku u bitci za Kijev.

Putin si nije mogao priuštiti da prihvati poraz i u skladu s tim je promijenio svoje planove. Postavio je generala Vladimira Shmanova, poznatog po svojoj okrutnosti u opsadi Groznog, n i naredio mu da postigne određeni uspjeh do 9. svibnja kada se trebao slaviti Dan pobjede.

Ali Putin je imao jako malo toga da slavi. Shamanov je svoje napore koncentrirao na lučki grad Mariupolj koji je nekada imao 400.000 stanovnika. On ga je pretvorio u ruševine, kao što je učinio s Groznim, ali su ukrajinski vojnici izdržali 82 dana i opsada je koštala živote tisuće civila.

Štoviše, brzopleto povlačenje iz Kijeva otkrilo je gnusne zločine koje je Putinova vojska počinila nad civilnim stanovništvom u predgrađu Kijeva, Buči. Oni su dobro dokumentirani i razbjesnili su one koji su vidjeli slike na televiziji. To nije uključivalo ljude Rusije koji su bili u mraku o Putinovoj „specijalnoj vojnoj operaciji“.

Invazija Ukrajine je sada ušla u novu fazu koja je mnogo izazovnija za ukrajinsku vojsku. Moraju se boriti na otvorenom terenu gdje je brojčanu nadmoć ruske vojske puno teže savladati.

Ukrajinci daju sve od sebe, rade kontranapade i prodiru na ruski teritorij.

Sjedinjene Države su također dale sve od sebe da smanje financijski jaz između Rusije i Ukrajine tako što su natjerale Kongres da Ukrajini dodijeli 40 milijardi dolara vojne i financijske pomoći bez presedana. Ne mogu predvidjeti ishod, ali Ukrajina svakako ima borbene šanse.

Nedavno su europski lideri otišli još dalje. Oni su htjeli iskoristiti invaziju na Ukrajinu da promoviraju veću europsku integraciju, tako da se ono što Putin radi više nikada ne ponovi.

Enrico Letta, lider Partito Democratico, predložio je plan za djelomično federalnu Europu. Federalni dep bi pokrivao ključna područja politike.

U federalnoj jezgri, niti jedna država članica ne bi imala pravo veta. U široj konfederaciji, države članice bi se mogle pridružiti „koalicijama voljnih“ ili jednostavno zadržati pravo veta. Mario Draghi je podržao Lettin plan.

Emmanuel Macron je, u značajnom proširenju svog proevropskog pristupa, zagovarao zemljopisno širenje i potrebu da se EU pripremi za to. Ne samo Ukrajina, već i Moldavija i Zapadni Balkan se trebaju kvalificirati za članstvo u Europskoj uniji. Biti će potrebno dosta vremena da se razrade detalji, ali izgleda da se Europa kreće u pravom smjeru. Na invaziju na Ukrajinu odgovorila je većom brzinom, jedinstvom i snagom nego ikada prije u svojoj povijesti. Nakon neodlučnog početka, predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, također je dala snažan proeuropski glas.

Ali ovisnost Europe od ruskih fosilnih goriva i dalje je prevelika, uglavnom zbog merkantilističke politike koju je vodila bivša kancelarka Angela Merkel. Sklopila je posebne poslove s Rusijom za isporuku plina i učinila Kinu najvećim njemačkim izvoznim tržištem. To je Njemačku učinilo najboljom ekonomijom u Europi, ali sada se mora platiti visoka cijena. Privredu Njemačke treba skroz preorijentirati, a to će potrajati.

Olaf Scholz je izabran za kancelara jer je obećao da će nastaviti politiku Angele Merkel. Ali događaji su ga natjerali da odustane od ovog obećanja. To nije išlo lako, jer je morao raskinuti sa svetom tradicijom socijaldemokrata.

Ali kada je u pitanju očuvanje europskog jedinstva, čini se da Scholz na kraju uvijek čini pravu stvar. Napustio je Sjeverni tok 2, dao 100 milijardi eura za obranu i osigurao oružje Ukrajini, prekršivši dugogodišnji tabu. Tako su zapadne demokracije odgovorile na rusku invaziju na Ukrajinu.

Što dvojica diktatora Vladimir Putin i Xi Jiping imaju pokazati za sebe? Oni su povezani u savezu koji nema ograničenja. Oni također imaju mnogo toga zajedničkog. Vladaju zastrašivanjem i kao posljedicu čine zapanjujuće greške. Putin je očekivao da će biti dočekan u Ukrajini kao osloboditelj; Xi Jinping se drži politike nultog Covid-a koja se nikako ne može održati.

Čini se da je Putin shvatio kako je napravio strašnu pogrešku kada je napao Ukrajinu i sada priprema teren za pregovore o prekidu vatre. Ali prekid vatre je nedostižan jer mu se ne može vjerovati. Putin bi morao započeti mirovne pregovore što nikada neće učiniti jer bi to bilo jednako ostavci.

Situacija je zbunjujuća. Vojnom stručnjaku koji se protivio invaziji je dozvoljeno da ode na rusku televiziju kako bi obavijestio javnost koliko je situacija loša. Kasnije se zakleo na vjernost Putinu. Zanimljivo je da Xi Jinping nastavlja podržavati Putina, ali više ne bez ograničenja.

Ovo objašnjava zašto će Xi Jinping sigurno propasti. Davanje dozvole Putinu da pokrene neuspješni napad na Ukrajinu nije bilo u najboljem interesu Kine. Kina bi trebala biti stariji partner u savezu s Rusijom, ali nedostatak asertivnosti Xi Jinpinga omogućio je Putinu da uzurpira tu poziciju. Ali Xijeva najgora greška bila je što je udvostručio svoju politiku Zero Covida.

Karantena je imala katastrofalne posljedice. Gurnuli su kinesku ekonomiju u slobodan pad. Počelo je u ožujku i nastaviti će se da se razvija sve dok Xi ne preokrene kurs – što nikada neće učiniti jer ne može priznati grešku. Povrh krize nekretnina, šteta će biti tolika da će utjecati na globalnu ekonomiju. S prekidom lanaca opskrbe, globalna inflacija će se pretvoriti u globalnu depresiju.

Ipak, što je Putin slabiji, postaje nepredvidljiviji. Države članice EU osjećaju pritisak. Shvaćaju da Putin možda neće čekati dok ne razviju alternativne izvore energije, već će zatvoriti slavine za plin da bi to zaboljelo Europu.

Program RePowerEu objavljen prošlog tjedna odražava ove strahove. Olaf Scholz je posebno zabrinut zbog specijalnih ugovora koje je njegova prethodnica Angela Merkel sklopila s Rusijom. Mario Dragi je hrabriji, iako je ovisnost Italije o plinu gotovo jednako visoka kao i u Njemačkoj. Europska kohezija će se suočiti s teškim testom, ali ako nastavi održavati svoje jedinstvo, mogla bi ojačati i energetsku sigurnost Europe i liderstvo u pogledu klime.

Što je s Kinom? Xi Jinping ima mnogo neprijatelja. Nitko se ne usuđuje direktno ga napasti jer je sve instrumente nadzora i represije centralizirao u svojim rukama, ali je poznato da unutar Komunističke partije postoji neslaganje. Postala je toliko oštra da je našla izraz u člancima koje obični ljudi mogu pročitati.

Suprotno općim očekivanjima, Xi Jinping možda neće dobiti svoj željeni treći mandat zbog grešaka koje je napravio. Ali čak i ako to učini, Politbiro mu možda neće dati odriješene ruke da bira članove sljedećeg Politbiroa. To bi uvelike smanjilo njegovu moć i utjecaj i smanjilo vjerojatnost da će postati doživotni vladar.

Dok rat bijesni, borba protiv klimatskih promjena mora zauzeti drugo mjesto. Ipak, stručnjaci nam kažu da smo već daleko zaostali, a klimatske promjene su na rubu da postanu nepovratne. To bi mogao biti kraj naše civilizacije.

Smatram da je ova perspektiva posebno zastrašujuća. Većina nas prihvaća ideju da na kraju moramo umrijeti, ali uzimamo zdravo za gotovo pitanje da li će naša civilizacija preživjeti.

Stoga, moramo mobilizirati sve naše resurse da rat privedemo kraju što prije. Najbolji i možda jedini način da sačuvamo našu civilizaciju je poraz Putina što je prije moguće. To je suština.

Hvala“.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp