Beroš prijeti građanima – Tko odbije obavezni sistematski pregled, imat će skuplje dopunsko osiguranje


Obavezni sistematski pregledi za sve punoljetne građane, u obimu koji će ovisiti o dobi, spolu i genetskim predispozicijama pojedinaca za razvijanje bolesti, trebali bi se početi provoditi od početka 2023., nakon što se donese novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što je planirano za kraj godine.

Ti će se pregledi, uvjerava nas ministar zdravstva Vili Beroš, izvoditi isključivo u javnom, a ne privatnom zdravstvenom sektoru, i to prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega će se, najavljuje, izjednačiti i koeficijenti plaća primarnim i bolničkim liječnicima.

S obzirom na obujam posla – u Hrvatskoj živi više od tri milijuna punoljetnih građana – pitanje je kako će postojeći javni sektor uspjeti obaviti sav dodatni posao.

I dalje se vode intenzivni razgovori i razrada cjelokupnog koncepta na razini Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Plan je da se po dobi, spolu i obiteljskim anamnezama, odnosno genetskim predispozicijama za razvijanje određenih bolesti odredi opseg pretraga i tako spriječe i na vrijeme liječe kronične bolesti“  navodi Beroš. Nažalost, nadalje govori Beroš, „dosad nismo imali dobar odaziv na preventivne preglede, a s ovim izmjenama ćemo se potruditi da se to izmijeni“.

Primjerice, u planu je nabava dva CT-a splitskom domu zdravlja za primarnu medicinu. Svaki korak je korak naprijed, što i jest suštinski cilj reforme, jačanje primarne zdravstvene zaštite“ navodi ministar Beroš.

Kad bi svaki punoljetni građanin morao na sistematski svake godine, tri milijuna ljudi godišnje trebalo bi, uz sav svoj svakodnevni posao, pregledati nešto više od 13 tisuća liječnika, koliko ih ukupno radi u javnom zdravstvu. No, uključeni u ovaj dio reforme navode da bi se neki pregledi radili dvogodišnje, da ne bi svi građani imali isti obim pregleda te da bi zapravo pravi, konkretni sistematski bili za one starije od 45 ili 50 godina. Sljedeće pitanje je koliko će to koštati i je li novac osiguran u HZZO-u.

Iz te ustanove se doznaje da oni podržavaju obavezne sistematske preglede jer smatraju da bi, u konačnici, kada se sve uhoda, to bila znatna ušteda.

Kada se na vrijeme otkrije bolest, onda je bitno manji trošak liječenja, da ne spominjemo prognozu za spašavanje života“ kaže sugovornik iz HZZO-a. Na pitanje koliko bi jedan takav prosječni sistematski pregled mogao koštati, kaže  „oko tisuću kuna, ali da su to trenutačno još grube procjene jer se čeka model HZJZ-a koji bi trebao propisati koje će sve preglede sistematski zapravo uključivati“.

Sistematski će, ponavlja ministar, biti obavezni, pa se otvara pitanje penalizacije onih koji se ne odazovu na njega. U HZZO-u kažu kako taj dio još uvijek nije razrađen do kraja, ali mogao bi se ticati cijene dopunskog osiguranja.

Apsolutno sam za obvezne preglede jer sam kao liječnik svjestan koliko je važno rano otkrivanje bolesti, bilo zloćudnih, bilo kroničnih, poput dijabetesa, hipertenzije ili kolesterola“ kaže Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. No smatra da se cijeli koncept mora dobro razraditi kako bi sve funkcioniralo. Smatra kako bi bilo dobro da se ne govori samo o penalizaciji nego i sustavu nagrađivanja.

„To može biti povećanje cijene dopunskog osiguranja za one koji ne odlaze na preglede, ali i smanjivanje davanja za one koji se brinu o zdravlju“ kaže Jurković i dodaje da je njemu posve svejedno hoće li se pregledi obavljati isključivo u javnom zdravstvu ili će se sklapati ugovori i s privatnicima – dok god sve funkcionira.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) načelno podržava sistematske preglede, ali su skeptični oko provođenja. – U kolektivnom ugovoru bolničkih liječnika već pet godina stoje obvezni sistematski pregledi za liječnike, ali se niti oni ne provode“ – kaže Ivan Bekavac iz HUBOL-a. – „Jedan od ciljeva je jačanje primarne zdravstvene zaštite da bi se na tom prvom mjestu, gdje se susreću liječnik i pacijent, preventivno djelovalo i pravovremeno liječilo prve znakove bolesti“ – kaže ministar Beroš.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp