Kukci će u budućnosti biti novo normalno. Podsjetimo, u UN-ovu izvještaju još se, danas davne 2013. godine, navodi kako bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti, pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi počeli jesti kukce. Svi znamo da su Azijci i Afrikanci već su odavno prihvatili kukce kao normalne namirnice, ali pitanje je – mogu li zapadne zemlje samo tako preboljeti svoju odbojnost prema kukcima i početi ih jesti na svakodnevnoj bazi?

Za očekivati je da ćemo u skoroj budućnosti biti obasuti propagandom moćnika kojom će, kao i uvijek ‘u ime spasa čovječanstva’ postepeno mijenjati naše prehrambene navike.

Nismo baš posve sigurno u to da će zapadnjaci preko noći prihvatiti tu, većini ljudi odbojnu ideju. Sve u svemu, u gore spomenutom se izvješću navodi kako su ose, pčele, kukci, mravi i skakavci bogati proteinima, kako ih ima u izobilju te da imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi s ostalim životinjskim izvorima hrane.

Jedan od argumenata kojima se zapadnjake uvjerava u novo normalno s naslova konzumacije kukaca je i to da su oni za više od dvije milijarde ljudi širom svijeta sasvim uobičajen i vrlo ukusan svakodnevni obrok. Ovdje se, naravno, misli na Azijce i Afrikance kojima su insekti dio svakodnevne prehrane.

UN već godinama gura tu prehrambenu ideju, naglašavajući kako bi zapadne zemlje trebale preboljeti svoje „gnušanje“ pri pomisli na konzumiranje kukaca i pridružiti se Azijcima i Afrikancima u njihovim prehrambenim navikama.

Organizacije za prehranu i poljoprivredu kažu da bi uzgoj kukaca mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude, tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječje pothranjenosti, s obzirom da su kukci vrlo hranjiva namirnica. Ipak, teško je to prihvatiti, uz sve argumente koji nam se podastiru.

Lijepo je znati da skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo. To nije novost u jugoistočnoj Aziji, gdje farme za uzgoj kukaca već odavno postoje. Ipak, kako prebroditi onu psihološku barijeru koja je tu…

No, eto, UN vidi veliki prehrambeni potencijal u kukcima te smatraju da će kukci postepeno biti prihvaćeni i u zapadnim društvima. Kukci se već nalaze na jelovnicima restorana mnogih europskih prijestolnica. A, prehrambene navike ljudi ionako se stalno mijenjaju, pa se računa na to da će s vremenom i konzumiranje kukaca postati novo normalno i na Zapadu.

Primjerice, kada se japanski sushi prvi put pojavio na zapadu, ljudi su zazirali od jedenja sirove ribe, no danas bi mnogi rado naručili takav obrok koji se smatra delikatesom.

Spominju se, naravno, i zdravstvene prednosti. Na njima će biti naglasak kada je propaganda u pitanju.

UN i Svjetski ekonomski forum svakako računaju na popularizaciju insekata na našim jelovnicima. Dugoročno gledano, oni svakako očekuju da će insekti biti prihvaćeni i u zapadanim zemljama. Zašto bi to po njima bilo tako dobro? Sve je vezano za broj ljudi na Zemlji. Svi znamo da svjetska populacija raste i da će potražnja za hranom i za proteinima iz godine u godinu biti sve veća, a insekti su jedna od mogućnosti koja nudi te proteine. U zapadnim zemljama pretilost i prekomjerna težina veliki su problem. Insekti su vrlo zdravi i hranjivi, a ne mogu izazvati te probleme kod ljudi, pa će i to biti jedan od argumenata kojima će ih moćnici sve više promicati kao prehrambenu naviku koju bismo morali usvojiti.

Mnoge američke organizacije poput one pod nazivom „Kukci su hrana“ su već svjesne koristi insekata za prehranu i pokušavaju u to uvjeriti i druge.

No, kukci će vjerojatno biti prihvaćeni samo ako se počnu pojavljivati u jelovnicima. UN je već odavno pozvao kuhare i vlasnike restorana da „podignu status“ insekata tako što će ih početi koristiti u pripremi jela, što mnogi diljem Europe i SAD-a i čine.

Neke zemlje dopustile su kukce u prehrani, poput Belgije, Danske i Nizozemske, dok su ostale, a među njima je i Hrvatska, odlučile čekati. Zagovornici farmi kukaca nadaju se da će Europska komisija uskoro izaći sa zakonom, što bi Hrvatska mogla implementirati do kraja godine.

Dok se iščekuju zakoni, farme kukaca niču diljem Europe. Zagrepčanin Aleksandar Gavrilović, vlasnik je prve hrvatske certificirane farme kukaca. On je za T portal izjavio: „Što kažete na to da započnete dan müslima od buba? Da za ručak imate tortilju napravljenu od brašna insekata, a za večeru pečene cvrčke? Sigurno se mnogima na ovakav dnevni meni okreće želudac, ali hrana na bazi kukaca uskoro će postati uobičajen artikl u našim trgovinama.“ Gavrilović je zaposlenik zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, a radi u administraciji u Zavodu za bolest peradi. Na radnom stolu pored računala ima terarij s baburama ili mokricama, svima znanim kukcima koji se u opasnosti znaju sklupčati u lopticu.

Svjetski ekonomski forum, ruku pod ruku s UN-om svesrdno podupire ideju kukaca u našim jelovnicima.

Postoji oko 2000 kukaca koji su jestivi, a EK je prije šest godina navela 12 onih koji bi se mogli koristiti za konzumaciju. Međutim, istraživanja su se trenutačno fokusirala na pet vrsta, a to su Tenebrio molitor, crv brašnar, Gryllodes sigillatus, cvrčak, Alphitobius diaperinus, manji brašnar, Locusta migratoria, skakavac selac i Acheta domesticus, kućni zrikavac.

UpLink je otvorena inovacijska platforma Svjetskog ekonomskog foruma koja razvija rješenja za novi svijet koji dolazi, a jedno od njihovih rješenja su upravo kukci u našoj prehrani. Jesmo li spremni za taj novi svijet? Jesmo li spremni unijeti kukce u naše jelovnike? Pogledajmo što nas čeka…