„Hrvatski novac prije svega mora ostvarivati hrvatske ekonomske i političke ciljeve, kuna nije nikada obavljala instrument hrvatskog novca’, kaže poznati ekonomist Ljubo Jurčić.
Mišljenja javnosti oko uvođenja eura više su podijeljena nego što vladajući i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić žele priznati. Nova valuta je pred vratima u trenutku kada cijene nezaustavljivo rastu i mnogi se pitaju je li ovo pravi trenutak za uvođenje eura? Svoje mišljenje o tome iznio je i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.
“Mi nikada nismo bili spremni za euro, što se tiče realnih kriterija“, kaže. Pojašnjava da su kriteriji za pristupanje eurozoni takvi da zemlja, koja uvodi euro, ne smije imati velike dugove – Hrvatska zadovoljava te kriterije jer ima 45 posto BDP-a u javnoj potrošnji, što je u prosjeku Europske unije. Na taj način ne možemo nanijeti štetu EU, ali ne zadovoljavamo nijedan kriterij prema kojem bi uvođenje eura za nas same bilo dobro, upozorava.
“Ovdje je zaštićen strani kapital i bankari. Euro su podržale banke i trgovci jer je to strani kapital kojem euro ide na ruku. Domaćoj proizvodnji ide na ruku domaća valuta. Ja nisam protiv stranog kapitala, ali hrvatski novac prije svega mora ostvarivati hrvatske ekonomske i političke ciljeve. Kuna nije nikada obavljala instrument hrvatskog novca“, kaže Jurčić.
Jurčić kaže da je inflacija normalna pojava, ali da država tu treba uskočiti i pomoći. “Tu država mora uskočiti da sačuva proizvodnju državnim narudžbama. To su radile sve zemlje tijekom krizne 2009., osim Hrvatske. Zato smo ostali u krizi do 2018. To smo radili u pandemiji – davali smo novac ljudima da očuvamo radna mjesta“, podsjeća analitičar naglašavajući kako je intervencija u smanjenje cijena goriva više politička nego ekonomska mjera.
Jurčić napominje i to da rat u Ukrajini komplicira situaciju, posebno za Europu koja je prirodno ovisna o ruskim energentima. Ne vidi kako se oni mogu zamijeniti u kratkom roku i smatra da će to neizbježno dovesti do loše ekonomske situacije.
“Zato Europa i donosi embargo s počekom od šest mjeseci, nadajući da će se situacija smiriti“, kaže Jurčić te upozorava da jednom kada dođe do hiperinflacije postaje beznačajno kako je ona počela.
“Kad se intenzitet ratnih aktivnosti poveća, beznačajno je kako je počeo jer rat počinje hraniti sam sebe. Tako i inflacija hrani samu sebe“, zaključuje Jurčić.