Ne zna se hoće li se još proizvesti neke doze od 650 milijuna, odnosno koliko je točno plaćeno za svaku dozu, ali ono što je jasno je da je veliko rasipanje federalnih sredstava neizbježno.

Na temelju procjena da je američka vlada platila oko 20 dolara za svaku dozu Pfizerovog cjepiva protiv COVID-19, oko 15 dolara za doze cjepiva Moderna i oko 4 dolara za svaku dozu cjepiva Astra Zeneca, pretpostavimo prosječnu cijenu od 10 dolara po dozi injekcije protiv COVID-19.

S obzirom na ovu procjenu, oko 5 milijardi dolara bit će potrošeno na neiskorištena cjepiva. “Hoće li javnost oprostiti ovo veliko rasipanje javnih sredstava jer se to dogodilo u dobrim namjerama tijekom izvanrednog stanja?”, pitao je To ostaje za vidjeti.

Uz milijune doza cjepiva protiv COVID-19 s istekom roka trajanja, vlada Ujedinjenog Kraljevstva je također otpisala milijarde dolara novca potrošenog na zaštitnu opremu, uključujući predmete koji nisu korišteni prije isteka roka valjanosti i drugu opremu koja se smatra neprikladnom za uporabu. Još 715,9 milijuna dolara potrošeno je na respiratore, od čega je samo 10% zapravo iskorišteno.

Slično skladištenje respiratora odvijalo se i u Sjedinjenim Državama, ali je već u kolovozu 2020. bilo jasno da je riječ o pogrešci. “Sjedinjene Države imaju previše respiratora”, napisao je Washington Post 18. kolovoza 2020., dok je jedan od medijskih naslova objavljen samo nekoliko mjeseci ranije govorio o nedostatku respiratora i “očajničkoj potrebi za respiratorima”.

U to vrijeme, američko Ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga (HHS) podijelilo je 15.057 respiratora, dok je 95.713 ostalo neiskorišteno u saveznim zalihama. Za usporedbu, 10.000 respiratora činilo je saveznu zalihu u travnju 2020. Do rujna 2020., HHS je naveo da je nacionalna zaliha respiratora dosegla maksimalni kapacitet, s blizu 120.000 dostupnih respiratora. 

Kako je Daily Skeptic objasnio:

“Ova velika zlouporaba novca poreznih obveznika mora biti istražena u neovisnoj istrazi od strane vlade kako bi se izvukle pouke i primijenio snažan sustav upravljanja u stvarnom vremenu u budućnosti, tako da čak i zalihe kupljene brzo i hitno budu razumne. očekivanoj potražnji.

Pretjerana reakcija i panika u proljeće 2020. doveli su do odluka koje su se sada pokazale kao ogroman gubitak javnog novca. Ako se smatralo da nedostaje svega što bi moglo biti potrebno za zadovoljenje potreba izvanredne situacije, javna blagajna je uvijek bila otvorena.

Zapravo, činilo se da se torbica tretira više kao čarobna vrećica za rupu bez dna, bez znakova bilo kakvog razboritog nadzora primijenjenog na odluke o financiranju sve dok je služila da dokaže javnosti da vlada “nešto radi” u vezi s Kovidom . Rezultati te fiskalne inkontinencije sada su svima jasni.”

Novac potrošen na stvaranje zaliha cjepiva protiv COVID-19 nije jedinstven za Ujedinjeno Kraljevstvo. U SAD-u je istraga ABC Newsa otkrila da su milijuni injekcija ostali neiskorišteni jer je potražnja za injekcijama nestala. U razgovorima s dužnosnicima zdravstvenih odjela u svih 50 država, otkrili su da milijuni injekcija COVID-19 ne uspijevaju, ostaju neiskorištene ili će isteći u narednim tjednima. Ovo uključuje:

• 1,7 milijuna doza bačenih u Michigan-u od prosinca 2020
• 000 doza neiskorištenih u Coloradu
• 3,6 milijuna cjepiva na zalihama u Kaliforniji
• Gotovo 760.000 doza smatra se neodrživim, pokvarenim ili istekao u Oregonu

Više od 850.000 doza bačeno je u Wisconsin

Kažu da se povijest ponavlja i da smo i prije viđali ogroman otpad iz zaliha cjepiva. Pandemije su stoljećima dolazile i nestajale diljem svijeta, ali su se u novijoj povijesti koristile kao točke manipulacije koje su donosile profit korporacijama, posebice farmaceutskim tvrtkama.

“Možda se sjećate da je 2005. godine predviđano da će epidemija ptičje gripe ubiti 2 do 150 milijuna ljudi, ali se pokazalo da je prenapuhana, što me navelo da napišem knjigu Velika prijevara s ptičjom gripom.”

U to je vrijeme Nature Immunology objavila uvodnik u kojem se navodi da je strah od ptičje gripe potaknuo vladine dužnosnike da daju prioritet razvoju planova za borbu protiv pandemije gripe, a SZO je ptičju gripu nazvao zdravstvenim problemom.

U godinama koje su uslijedile, WHO je potpisao sporazume – takozvane “pripremne sporazume” – s europskim i afričkim zemljama kako bi zaštitio ljude od buduće globalne pandemije.

Ugovori navode da će zemlje kupovati cjepiva u slučaju pandemije, ali to bi bilo potrebno samo ako SZO proglasi pandemiju gripe faze 6. Farmaceutske tvrtke isporučuju cjepivo protiv pandemijske gripe u Ujedinjeno Kraljevstvo i ono se procjenjuje na 155,4 milijuna funti (više od 206 milijuna dolara) tijekom četiri godine.

“Nažalost”, primijetio je CHD, “vladini dužnosnici koji su potpisali ugovore nikada nisu posumnjali da GSK daje višemilijunske donacije WHO-a u zamjenu za kontrolu nad odlukama koje dovode do neočekivanih prihoda GSK-a.”

Dana 11. lipnja 2009. SZO je proglasila svinjsku gripu H1N1 globalnom pandemijom gripe 6, iako je prouzročila samo 144 smrtna slučaja u cijelom svijetu. Ta je izjava stavila u aktivno stanje pripremne ugovore u iznosu od 18 milijardi dolara usmjerenih na proizvodnju cjepiva protiv H1N1, uključujući GSK-ov Pandemrix.

Kasnije je otkriveno da su znanstvenici koji su izradili smjernice SZO-a u kojima se savjetuje vladama da skladište lijekove protiv svinjske gripe plaćale farmaceutske tvrtke koje bi profitirale od preporuka. SZO je zatražio mišljenje Odbora za hitne slučajeve od Odbora SZO-a za reviziju međunarodnih zdravstvenih propisa.

Upute mnogih od ovih vodećih stručnjaka koristile su farmaceutskoj industriji, ali su njihovi identiteti držani u tajnosti kako bi se “zaštitili od vanjskih utjecaja”. 

Godine 2010., zajednička istraga koju su proveli BMJ i Biro za istraživačko novinarstvo otkrila je zabrinjavajuće sukobe interesa između ključnih članova povjerenstva i farmaceutske industrije. Prema BMJ:

“Istraga koju je proveo BMJ/Bureau otkriva sustav koji se bori za upravljanje inherentnim sukobom između farmaceutske industrije, WHO-a i globalnog javnog zdravstvenog sustava, koji se svi oslanjaju na isti skup znanstvenih stručnjaka.

Naše istraživanje identificiralo je ključne znanstvenike uključene u planiranje pandemije SZO-a koji su imali sukobe interesa, od kojih su neke financirale ili financirale farmaceutske tvrtke koje su imale koristi od smjernica koje su izradili.

Međutim, SZO nikada nije javno otkrio te interese i, unatoč ponovljenim zahtjevima BMJ/Biroa, WHO nije mogao dati nikakve detalje o tome jesu li takve sukobe proglasili relevantni stručnjaci i što je, ako je išta, poduzeto.”.

U to vrijeme, pokojni zastupnik laburista Paul Flynn rekao je za Guardian: “Pipci farmaceutskih tvrtki su na svim razinama u procesu donošenja odluka.” strah.”

U sličnom primjeru, tužba zviždača podnesena protiv proizvođača lijekova Roche navodi da je tvrtka dala lažne tvrdnje i pogrešno prikazala studije, što je dovelo do toga da američka vlada napravi zalihe lijeka protiv gripe Tamiflu (oseltamivir) u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara.

U tužbi, koja je otpečaćena u rujnu 2019., navodi se da je Roche prevario američku vladu da napravi zalihe Tamiflua, dok je lažno predstavljao njegovu učinkovitost. Prema odvjetničkoj tvrtki Lanier, sa sjedištem u Houstonu, koja je podnijela tužbu, kaže se:

“U tužbi se tvrdi da je shema proizvođača lijekova uključivala objavljivanje obmanjujućih članaka u kojima se lažno navodi da Tamiflu smanjuje komplikacije, težinu, hospitalizacije, smrtnost i prijenos gripe. Tvrtka je zatim upotrijebila te članke kako bi agresivno reklamirala lijek vladi za korištenje u pandemiji.”

Osobna zaštitna oprema ili OZO, kupljena tijekom pandemije COVID-19, dovela je do još jednog problema – ogromne količine medicinskog otpada koji opterećuje sustave gospodarenja otpadom i uništava okoliš. Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je na prekomjernu upotrebu rukavica i “zaštitnih odijela” tijekom pandemije kao ključnu ulogu u obilju zdravstvenog otpada koji se danas vidi diljem svijeta.

Prema WHO-u, od ožujka 2020. do studenog 2021. akumulirano je 87.000 tona OZO za borbu protiv COVID-19. 

Većina je otišla u nepovrat. Kampanja ubrizgavanja bez presedana također je stvorila 143.000 tona otpada iz šprica, igala i sigurnosnih kutija, što predstavlja opasnost za ljude koji žive u zajednicama u blizini loše upravljanih odlagališta i odlagališta otpada.

Svjetska globalna analiza zdravstvenog otpada zbog COVID-19 također je otkrila da više od 140 milijuna testnih kompleta može proizvesti 2.600 tona neinfektivnog – uglavnom plastičnog – otpada, dok je “731.000 litara kemijskog otpada (ekvivalentno jednoj trećini olimpijskog otpada) bazen) je isporučen.” U Ujedinjenom Kraljevstvu, gotovo 5 milijardi OZO predmeta, vrijednih gotovo 3,4 milijarde dolara, također će biti bačeno jer više nisu potrebni niti prikladni za upotrebu. U analizi WHO-a navedeno je: „Danas 30% zdravstvenih ustanova (60% u najnerazvijenijim zemljama) nije opremljeno za rukovanje postojećim otpadom, a kamoli za dodatno opterećenje otpada zbog COVID-19. To potencijalno izlaže zdravstvene radnike ubodu igle, opeklinama i patogenima, a također utječe na zajednice koje žive u blizini loše upravljanih odlagališta otpada i odlagališta otpada kroz kontaminirani zrak od spaljivanja otpada, lošu kvalitetu vode ili štetočine koje prenose bolesti“.

Analiza WHO-a daje užasnu sliku ekološkog kaosa uzrokovanog masovnom prekomjernom uporabom OZO-a tijekom pandemije, ali ne uzima u obzir ni drugi veliki izvor otpada – maske. Prema Maggie Montgomery, tehničkoj službenici za vodu, kanalizaciju i zdravstvo u Odjelu za okoliš SZO:

“Što se tiče otpada koji proizvodi javnost, posebno maski. Na primjer, 2020. godine javnost je bacila 4,5 milijardi dodatnih jednokratnih maski, što je dovelo do 6 milijuna tona dodatnog otpada. Dakle, javnost sigurno proizvodi najviše otpada. Istodobno, vjerujemo da zdravstveni sektor ima zaista važnu ulogu i da postoji mnogo konkretnih stvari koje se mogu učiniti kako bi se smanjila nepotrebna upotreba OZO.”

Montgomery je rekao da se otpad u zdravstvenim ustanovama povećao u prosjeku tri do četiri puta tijekom pandemije COVID-19, a neki objekti su zabilježili porast od 10 puta. “Vidjeli smo da se puno ulaganja događa na strani OZO, cjepiva, testiranja“, rekla je. “Niti jedna od tih investicija nije razmišljala: ‘Kako ćemo se nositi sa svim tim otpadom?‘

Otpad uzrokovan pandemijom COVID-19 – u obliku milijardi dolara u neiskorištenim injekcijama i ogromnim količinama OZO-a i smeća od nošenih maski – sada je nešto s čime će se svijet boriti godinama, a vjerojatno i u narednim desetljećima.