- Ivan Kolić
- 29/06/2022
- 16:15
Današnji dan se može označiti kao početak kraja motora s unutarnjim izgaranjem u Europskoj Uniji, jer su ministri zaštite okoliša iz 27 država članica dogovorili zabranu prodaje novih benzinaca i dizelaša od 2035. godine. No, nakon 16 sati pregovora u Luksemburgu, slične su se najave mogle čuti i za rabljene automobile na fosilna goriva.
Paket zakona usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena donijelo je Europsko vijeće, a najvažnija informacija za vozače je da će se od 2035. obustaviti prodaja novih automobila i lakih gospodarskih vozila koja kao gorivo koriste benzin ili dizel.
Kako piše Motor1, danas se spominjalo da je i Europski parlament predložio zabranu prodaje rabljenih automobila na motore s unutarnjim izgaranjem, no o toj temi ovom prilikom nije bilo riječi. To bi značilo da bi većina građana, ne samo Europske unije nego i cijele Europe, do 2035. morala prijeći na potpuno električne automobile.
Ono što je za sada izvjesno, a što je napisano na papiru, je da će posljednji novi automobil na benzin ili dizel biti prodan u Europi 31. prosinca 2034. godine. Tehnički, u sporazumu koji je usvojilo Europsko vijeće ne spominju se motori s unutarnjim izgaranjem , ali apsolutno, stopostotno smanjenje ispušnih plinova iz automobila.
Time se nekim proizvođačima otvara prostor za korištenje alternativnih goriva za SUS motore. Toyota već eksperimentira sa SUS motorima na vodik, dok drugi istražuju sintetička goriva. Primjerice, od 2026. godine Formula 1 će koristiti potpuno održivo gorivo.
Danas donesene odluke imat će velike posljedice za automobilsku industriju diljem svijeta, jer će mnogi proizvođači ubrzati proces elektrifikacije. Ova zabrana također će utjecati na mnoge zemlje koje nisu članice EU, jer mnoge tvrtke poput Volkswagena ili BMW-a neće platiti za razvoj vozila na konvencionalni pogon koja neće moći prodavati u EU.
No i prije 2035. godine proizvođači automobila imaju još jednu granicu za postizanje nižih emisija. Europska unija je propisala da će se do kraja ovog desetljeća emisija CO2 morati smanjiti za 55 posto u automobilima i za 50 posto u lakim gospodarskim vozilima.
Kao što vidimo, zelena agenda teži napuštanju fosilnih goriva, dok je rudarenje, izrada baterija i odlaganje istrošenih baterija vrlo otrovno za okoliš. Čini se da cilj nije zdraviji okoliš, već neovisnost od zemalja izvoznica energije.
