Jandroković optužio Rusiju zbog poskupljenja hrane u Hrvatskoj


Rat u Ukrajini izazvao je tektonske promjene u globalnoj ekonomiji, s masivnim negativnim učinkom na svjetsko gospodarstvo, a posebice, zbog sankcija Rusiji, na europsko gospodarstvo, rekao je danas predsjednik Sabora Gordan Jandroković na Dubrovnik Forumu. 

“Rat u Ukrajini izazvao je tektonske promjene u globalnoj ekonomiji, s masivnim negativnim učinkom na svjetsko gospodarstvo. Dodatni pritisak na europsko gospodarstvo je uvođenje sankcija Rusiji koja je među najvećim svjetskim izvoznicima prirodnog plina, sirove nafte i ugljena”, rekao je Jandroković podsjetivši da značajan dio europskih zemalja ima visok stupanj ovisnosti o ruskim energentima.

To je, dodao je, dovelo do nestašice i do rasta cijena plina, naftnih derivata i električne energije. Vojna agresija Rusije na Ukrajinu, istaknuo je Jandroković, izravno utječe i na opskrbu hranom, cijene prehrambenih proizvoda sve više rastu, a stopa inflacije doseže rekordne brojke. 

“Milijuni tona žitarica ostali su blokirani u crnomorskim lukama. Ukrajina, poznata kao žitnica Europe, tu ulogu trenutno ne može ispuniti. Ograničena dostupnost energenata, ovisnost o uvozu i bojazan od moguće nestašice hrane, dovele su do toga da se države okreću intervencionizmu i stvaraju novu paradigmu gospodarskog djelovanja”, naglasio je Predsjednik Sabora Jandroković.

 Jandroković je također ocijenio da su godine napretka, razvoja i blagostanja, ali i posljedice površnosti, konzumerizma pa i dekadencije oslabile našu otpornost i mogućnosti odgovora na ovakvu vrstu krize.

Stoga, kako je rekao, Europska unija užurbano radi na jačanju alternativnih izvora opskrbe energenata i hrane, daljnji diversifikaciji izvora i pravaca opskrbe energijom, ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti.

Prilika je to, smatra Jandroković, da se zemlje članice Europske unije oslobode ovisnosti o ruskim energentima, ali i ostvare zacrtane klimatske ciljeve.

Uz zelenu i digitalnu tranziciju, prijeko je potrebno nastaviti poticati proizvodnju hrane s ciljem postizanja samodostatnosti i samoodrživosti. Moramo osnažiti našu otpornost, razviti energetsku neovisnost i okrenuti se novim izvorima opskrbe”, naglasio je Predsjednik Sabora i dodao da  važnost vlastitih resursa osjećamo i mi u Hrvatskoj.

Zahvaljujući LNG terminalu na Krku osigurali smo opskrbu plinom, a naftovodom Janaf opskrbu naftom. Pozdravljam najave vlade o daljnjem širenju kapaciteta LNG terminala i Janafovog naftovoda čime će Hrvatska postati regionalno energetsko čvorište, od čega će koristi imati i naše susjedne zemlje”, rekao je Jandroković.

U govoru je izrazio bojazan da se ukrajinska kriza može proširiti i na druge dijelove Europe, a posebno je osjetljiv jugoistok Europe. 

Ključni izazovi za stabilnost tog područja su neriješena pitanja koja proizlaze iz sukoba tijekom 90-ih godina. Rusija koristi tu ranjivost kako bi proširila svoj već značajni utjecaj u regiji, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

“Jer europeizacija tog područja jest jamstvo stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta. Kako bismo održali stabilnost u jugoistočnoj Europi nužno je podržati europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, njezin suverenitet i teritorijalni integritet zasnovan na principima nediskriminacije i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata”, rekao je Jandroković.

Po njegovim riječima, to je moguće postići samo izbornom reformom kojom bi se uvažile odluke Ustavnog suda BIH i Europskog suda za ljudska prava za otklanjanje već utvrđene diskriminacije i nejednakosti u izbornom sustavu BIH. 

Hrvatska se, nastavio je, godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovine. 

Dijelimo tisuću kilometara zajedničke granice i brojne povijesne, gospodarske i kulturne veze. BiH je naša prijateljska i susjedna država u kojoj živi oko pola milijuna Hrvata koji su građani i Europske unije“, rekao je Jandroković i dodao da je BiH, uz Kosovo, jedina od zemalja jugoistočne Europe koja nema status kandidata.

Izrazio je zadovoljstvo što je na inicijativu Zagreba pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini prepoznato i na europskoj razini, zbog čega je Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da BiH dodijeli status kandidata uz poruku da hitno pristupi reformi izbornog zakona.

Ta reforma bi omogućila da konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u tijelima BIH, što je zajamčeno i Daytonsko-pariškim sporazumom. Pitanje Hrvata u BiH može se riješiti samo dogovorom“, istaknuo je Jandroković.

U govoru se osvrnuo na tehnološki napredak koji mijenja uvriježene poslovne procese i svaki aspekt našeg života.

Ovo je doba tzv. disruptivnih poslovnih modela – digitalizacije, novih tehnologija, robotike, umjetne inteligencije. U isto vrijeme moramo balansirati etičke implikacije novih tehnologija”, naglasio je Jandroković i ukazao na izazove poput kibernetičkih napada, lažnih vijesti ili dezinformacija, koji snažno utječu na naše društvo.   

Širenja lažnih vijesti i alternativnih činjenica nije pošteđena ni politika, baš naprotiv (…) Istovremeno, ruska propaganda i kibernetički napadi sastavni su dio rata u Ukrajini. Stoga je nužno jačati otpornost društva na dezinformacije u javnom prostoru te jačati medijsku pismenost”, zaključio je Predsjednik Sabora RH Jandroković.

Izvor: index.hr

Zapratite nas i na našem Telegram kanalu:  https://t.me/epohaportal

 

 

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp