Norbert Häring (rođen 1963.) njemački je novinar i urednik za područje ekonomije u njemačkom dnevnom listu Handelsblatt. Objavio je i nekoliko knjiga, uključujući i knjige o monetarnoj politici, koju, prije svega, osuđuje zbog sukcesivnog ukidanja gotovine, smatrajući taj čin glavnim korakom prema “Orwellovoj državi”, jer dovodi do apsolutne transparentnosti svih platnih transakcija, a time i do sasvim izgledne kontrole svake radnje pojedinog građanina u vezi s transferom novca.
Norbert otvoreno govori o agendi digitalizacije i programima za identifikaciju ljudi na globalnoj razini koji zahvaljujući tim programima postaju čitljiviji moćnicima i podložniji njihovu nadzoru i manipulaciji. Oni koji zagovaraju digitalizaciju i programe za identifikaciju ljudi zagovaraju i jedinstveni identifikacijski broj pacijenta, a to se savršeno uklapa u sve ovo. „Dakle, pandemija se masovno koristi kako bi se ti planovi o digitalizaciji unaprijedili.“, govori Norbert Häring te spominje Lufthansu koja je bila predvodnik u toj digitalnoj identifikaciji putnika.
„Lufthansa je napravila takav program koji podsjeća na Known Traveller. Ubuduće bi se putnici trebali jednostavno prepoznavati po licu, potpuno beskontaktno, čak i sa zaštitom za usta i nos. Ni zaštitu za usta i nos putnici više ne moraju skidati. Uređaj skenira liniju kose, uši, oči i druga obilježja u sekundi i već je put do aviona čist. Lufthansa je to uvela na pojedinim aerodromima, objašnjavajući da je to zbog pandemije. Samo, ako pogledate, ugovor s NEC-om sklopljen je sredinom 2019. godine. To znači, trebalo bi se pretpostaviti da tada još nisu znali da dolazi pandemija.“
Norbert također spominje i digitalnu cijepnu putovnicu. „Ona nam je preporučena od strane Europske unije 2020. godine, a 2021. je bilo odlučeno o tom dokumentu i vrlo je brzo kreiran. Putokaz za tu realizaciju postojao je već 2018. godine. Nikada se nije govorilo o tome da to već dugo postoji. Godine 2021. Europska komisija je rekla da želi do ljetnih putovanja izraditi jedinstvenu digitalnu cijepnu putovnicu za EU. To su i uspjeli. Toga morate biti svjesni.
EU, ogroman IT projekt za sve zemlje, u samo tri mjeseca. To se nikada prije nije dogodilo. U čemu je stvar? Postojala je i „Vaccine Credential Initiative“ od strane Microsofta i drugih korporacija i fondacija, čiji je cilj bio upravo taj da se vladama ponudi model za usklađenu cijepnu putovnicu. Velike tehnološke i zdravstvene IT kompanije pokrenule su inicijativu za izdavanje cijepne putovnice, kako bi stvorile jedinstveni standard za siguran dokaz o cijepljenju. Inicijativa je osnovana u siječnju. U ožujku je EU najavila cijepnu putovnicu i do ljeta je doista bila gotova. Dakle, ipak se može pretpostaviti da je EU od Microsofta i društva u praktički gotovom obliku to već dobila servirano, a vjerojatno već i imala u ožujku, kada je to bilo najavljeno.“
Ono što je Norbert htio istaknuti je to da se pandemija koristi kako bi se što brže realizirali planovi o digitalizaciji i gdje god se uvodi digitalni sustav za identifikaciju pacijenata, putnika i tome slično, pandemija je najbolji izgovor za uvođenje takvih sustava na kojima se očito već godinama radi i koji su sada spremni za uporabu. Naivno bi bilo vjerovati da se na njima počelo raditi u vrijeme pandemije, jer tako sofisticirane i tehnološki napredne sustave nemoguće je izgraditi u tako kratkom vremenu. Upravo je to glavna teza ovog njemačkog novinara koji se pita – kako je to moguće? Eto, moguće je i svakodnevno svjedočimo uvođenju takvih sustava u mnogim zemljama. U početku se obično govori o tome da je riječ o programima koji su na dobrovoljnoj bazi što se tiče korisnika, kako bi vladajući kasnije u bilo kojem trenutku te programe proglasili obveznima. Taj trenutak može se dogoditi bilo kada. Nikad se ne zna. A, ljudi lako prihvaćaju aplikacije, jer su već navikli živjeti s njima, pa im ne smeta daljnja digitalizacija. Pristat će na sve samo kako bi nastavili normalno živjeti.
Nisu ni svjesni da pristajanjem na sve žešću digitalizaciju u prijevodu pristaju biti robovima Novog, resetiranog svijeta pod nogama Novog svetskog poretka. Stat će pred bilo koju kameru i ponosno gledati u nju, kao da govore – „Da to sam ja, skenirajte me i prepoznajte me, prepoznajte moje lice i moj glas, identificirajte me, kako bih mogao ići dalje svojim putem. Činite s mojim podacima što god želite, nije me briga.“ No, trebala bi nas biti briga, trebala bi svakog od nas biti briga. Trebali bismo se upitati – kome to tako silno trebaju naši podaci? I, zbog i u ime čega? Nismo li svi mi slobodni ljudi koji imaju pravo slobodno živjeti i kretati se?
Svakim se danom sve češće pitamo: Je li digitalno porobljavanje bio unaprijed osmišljen plan koji je godinama stajao u nekoj ladici i bio spreman za implementaciju, samo su mu nedostajale pandemije kao savršen izgovor za konačnu realizaciju? Sada kada su počelo s realizacijom tog plana, teško da će moćnici stati. Za očekivati je da će čak i ubrzati tempo realizacije svojih paklenih planova pod egidom borbe protiv virusa, odnosno borbe za globalno zdravlje ljudi.
Hoćemo li držati oči zatvorene, ili ćemo ih ipak otvoriti? Odluka je isključivo na nama. Na svakome od nas ponaosob. Neki ljudi vole ići kroz život zatvorenih očiju, jer im to omogućava lagodan život bez imalo stresa. Oni svoje mozgove redovno prazne od smeća i sami su sebi centar svijeta. U svemu vide samo sebe. Ništa ih drugo niti ne zanima, niti ih može zanimati.
No, oni ljudi koji idu kroz život otvorenih očiju nagledali su se svega i svačega i svakim danom nastavljaju svoju potragu za istinom. To su ljudi koji su u stanju vidjeti drugog čovjeka i kojima drugi čovjek nikada neće biti nevidljiv. Pitanje koje nam se ovdje nameće je sljedeće: Hoće li poslušnost ljudi koji vole ići kroz život zatvorenih očiju i koji vide samo ono što im nadređeni kažu da smiju i mogu vidjeti na pozornici ovog licemjernog svijeta nadvladati neposlušnost probuđenih ljudi čije su oči stalno otvorene i koji su u stanju vidjeti pozadinu svih događanja (u prijevodu – pravu istinu) ili će, pak, budni ljudi uspjeti probuditi sve one koji još uvijek svjesno ili sasvim slučajno spavaju?