U tekstu pod naslovom „3 pristupa kružnom gospodarstvu za smanjenje potražnje za kritičnim metalima“ Svjetskog ekonomskog foruma govori se o prijelazu „s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije što zahtijeva ogromne količine kritičnih metala. Samo recikliranje neće biti dovoljno za održavanje potrebne količine materijala. Moramo povećati dijeljenje, ponovnu upotrebu i sklonost dugovječnosti kako bismo smanjili potražnju.“ – govori se na početku teksta.
„Trebamo revoluciju čiste energije i trebamo je sada. Ali ovaj prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije zahtijevat će velike zalihe kritičnih metala kao što su kobalt, litij, nikal, da spomenemo samo neke. Nestašice ovih kritičnih minerala mogle bi povećati troškove tehnologija čiste energije.
Jedan očiti put je iskopavanje više netaknutog materijala, ali to dolazi sa svojim troškovima i potencijalno neželjenim posljedicama. Drugo rješenje o kojem se često raspravlja jest više reciklirati i koristiti metale koji su već u optjecaju. Problem je u tome što trenutačno nemamo dovoljno metala u optjecaju, a čak i ako se uzme u obzir recikliranje, još uvijek se predviđa povećanje proizvodnje minerala za gotovo 500%. Dakle, kako da nastavimo?
Potpuno kružno gospodarstvo puno je više od samog recikliranja; ono je održavanje materijala na razini njihove najviše vrijednosti. Vrijeme je da nađemo rješenja koja će sezati dalje od kružnih materijala. Ove tri promjene načina razmišljanja mogu pomoći u smanjenju potražnje za kritičnim metalima.
- Prijeđite s posjedovanja na korištenje
Budite iskreni, vjerojatno imate barem jedan stari mobilni telefon na dnu ladice. Možda i neiskorišteni tvrdi disk zauzima prostor. Niste sami. Prosječan automobil ili kombi u Engleskoj vozi se samo 4% vremena. Dok većina već ima osobni telefon, 39% radnika u svijetu ima prijenosna računala i mobilne telefone koje osigurava poslodavac.
Ovo nije nimalo učinkovito u pogledu resursa. Više dijeljenja može smanjiti vlasništvo neiskorištene opreme, a time i potrošnju materijala. Platforme za dijeljenje automobila kao što su Getaround i BlueSG već su iskoristile tu priliku da ponude vozila u kojima se plaća po satu korištenja.
Kako bismo omogućili širi prijelaz s vlasništva na korištenje, potrebno je promijeniti i način na koji dizajniramo stvari i sustave. Na primjer, dijeljenje automobila omogućeno je novim značajkama otključavanja bez ključa. Slično tome, potrebni su korisnički profili koji omogućavaju različit pristup pri poslovnoj i osobnoj uporabi na istom uređaju kako bi se smanjio broj uređaja po osobi. Proces dizajna koji je usredotočen na ispunjavanje temeljne potrebe umjesto na dizajn za kupnju proizvoda temeljan je za ovu tranziciju. To je način razmišljanja potreban za redizajniranje gradova kako bi se smanjila uporaba privatnih vozila i druge upotrebe.
- Omogućite preferenciju za dugovječnost
Tko ne želi izvući maksimum iz svakodnevnih proizvoda poput perilica rublja i sve više kućnih solarnih panela? Povećanje dugovječnosti proizvoda može donijeti značajne dividende. Zadržavanje pametnog telefona pet godina umjesto tri smanjuje godišnji ugljični otisak telefona za 31%.
Problem je u tome što su proizvodne tvrtke potaknute da prodaju više, a ne da dizajniraju svoje proizvode za dugovječnost. Dok neki proizvođači proizvoda prelaze na modele pretplate koji nagrađuju dugovječnost, veća prilika leži u trgovačkim platformama.
Danas kupci mogu tražiti proizvode po cijeni, marki, boji, tehničkim specifikacijama i sve više tvrdnjama o održivosti. Trajnost također treba postati značajka. Specijalizirano web mjesto za e-trgovinu Buy Me Once nudi samo proizvode koji traju cijeli život. Njihovi kupci štede i vrijeme i novac, uz dobrobiti za okoliš. Međutim, potrebno je više podataka i dosljedna metrika trajnosti prije nego što možemo jednostavno usporediti i odabrati trajne proizvode.“
- Izgradite ponos u drugom životu
Što ako se nešto više ne može koristiti u svrhu za koju je izvorno prodano? Kada se baterija električnog vozila zamijeni, može imati do 80% preostalog kapaciteta. Već su povučene baterije električnih vozila prenamijenjene za napajanje ulične rasvjete i stadiona. General Motors počinje dizajnirati baterije imajući na umu lakoću prijelaza u drugi život. Refurbished potrošačka elektronika polako ulazi u modu s novoosnovanim tvrtkama kao što su Back Market i Refurbed.
U poslovnom svijetu povećanje životnog vijeka ponovnom proizvodnjom donosi dodatnu vrijednost smanjenja troškova i vremena isporuke. Ponovna proizvodnja predstavlja dublji rad koji vraća rabljenu opremu na njezinu izvornu razinu performansi. Za ulaganja velikih razmjera, kao što su vjetroturbine, može gotovo udvostručiti povrat izvorne investicije produljenjem vijeka trajanja turbine do 20 godina.
Uvođenje većeg broja ovih kružnih modela zahtijeva značajan napor i promjene u našem trenutnom načinu života. Ipak, osim ako ne možemo brzo smanjiti potražnju metala, trebat ćemo više novih rudnika. Rudarstvo se naziva “slijepom točkom” prijelaza na zelenu energiju. Na kopnu se povezuje s gubitkom bioraznolikosti, prekomjernim korištenjem vodnih resursa, otpadom iz jalovine, radnom snagom i geopolitičkim pitanjima. Pojavljuje se interes za dobivanje ovih minerala iz dubokog mora, ali to se ne može realizirati bez drugih ekoloških rizika. Ako tamo započne rudarenje, vrste koje znanost još nije otkrila mogle bi izumrijeti. Više od 100 organizacija i više od 600 stručnjaka upozorava da se to ne čini.
Velik dio rasprave oko otvaranja novih rudnika oblikovan je oko ponude i potražnje. Bijela knjiga Svjetskog ekonomskog foruma iz 2022. identificirala je pitanje “trebamo li ove minerale?” kao jednu od praznina u znanju koje treba popuniti prije nego što se donese odluka o upravljanju mineralima dubokog mora.
Ovaj prijelaz na potpuno kružni model sada je hitniji nego ikada. Ako želimo ići naprijed, moramo na sistemskoj razini preispitati koliko koristimo, kao i kako možemo smanjiti samu upotrebu. Osim ako ne možemo dramatično smanjiti trenutnu upotrebu metala, rasprava i napetost oko pronalaska novih rudnika neće nestati.“
Neke stvari doista ne bi smjele proći ispod radara. Svjetski ekonomski forum u ovom je članku otvoreno pozvao na ukidanje privatnog vlasništva u ime spašavanja svijeta od klimatskih promjena, reduciranjem potreba za energijom koja potječe od takozvane zelene tehnologije. „Potrebna nam je revolucija za čistu energiju i to sada“, kaže se na početku ovog članka objavljenog na službenim web stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.
Glavno rješenje ovog problema za Svjetski ekonomski forum je potpuno novi koncept odnosa prema vlasništvu, točnije, “prijeći iz posjeda u korištenje” – a kao dobar primjer navode se platforme za dijeljenje automobila kao što su Getaround i BlueSG. Korištenje kao takvo navodi se kao spasonosno rješenje i kao nešto što se suprotstavlja vlasništvu. Ako vlasništvo nije u nekoj korisnoj funkciji, odmah se gleda kako bi se što bolje to isto vlasništvo moglo iskoristiti. Primjerice, smanjenje broja privatnih vozila vrlo se pomno osmišljenim argumentima u ovom tekstu navodi kao spasonosno rješenje.
Ako ćemo čitati između redova, Svjetski ekonomski forum ovim tekstom sugerira ljudima ne samo da se trebaju odreći vlasništva svega, od automobila do pametnih telefona, već i da se tehnologija i civilizacija moraju, kako oni kažu, redizajnirati kako bi se olakšala ova tranzicija iz vlasništva u korištenje. WEF napominje kako ćemo brže zakoračiti iz starog u novi sustav, točnije u taj „vrli novi svijet“ kojega su oni osmislili i resetirali po svojim zamislima i u skladu sa svojim interesima, ako promijenimo način na koji projektiramo stvari i sustave. Eto kako izgleda stvaranje nove stvarnosti u režiji WEF-a koji se u tom resetiranom svijetu fokusira, umjesto na kupnju proizvoda – na zadovoljenje osnovnih životnih potreba svakog čovjeka.
Moćnici Svjetskog ekonomskog foruma na čelu s Klausom Schwabom također napominju kako su svjesni da je put do ove tranzicije trnovit, odnosno – oni su i sami svjesni da taj proces neće teći glatko i da ni u kojem slučaju neće biti lak. Žele jednu iluziju zamijeniti drugom. Žele iluziju vlasništva koje u biti ne postoji zamijeniti iluzijom lažne solidarnosti među ljudima koja se u današnjem svijetu u kojem caruje sebičnost čini nezamislivom. WEF-ovci nude svijetu iskorak iz sustava čije su se iluzije iscrpile, a koji je, usput budi rečeno njih same iznjedrio kao moćnike i bogataše, u svijet u kojemu će oni ostati bogati i moćni, a u kojem će ostatak svijeta biti još jadniji i još siromašniji, kao što se svi izruguju onim Schwabovim fantazijama kako ljudi neće posjedovati ništa i kako će biti sretni.
Postavlja se pitanje – Kako sada nešto što je nekome mrsko predočiti kao nešto što bismo preko noći trebali prihvatiti? Kako neku iluziju koja se ljudima čini odbojnom prikazati privlačnom? Kako iz jednog sustava uskočiti u jedan posve nov? Kako jednu iluziju zamijeniti drugom? Sve su to pitanja koja si WEF-ovci postavljaju i na kojima pomno rade.
Kako oni to misle realizirati? Već su na putu. Generiraju globalne krize i nestašice kako bi ponizili ljude i učinili ih ovisnima o njihovim rješenjima problema koje su sami izazvali.
Neovisno o tome što smatraju da će to biti vrlo mučan i težak proces, moćnici vjeruju kako ovaj svijet mora proći kroz tu tranziciju te kako ćemo uskoro zakoračiti u taj redizajnirani svijet štedljivog i jednakomjernog korištenja resursa koji su nam svima na raspolaganju, a sve pod egidom dobrobiti cjelokupnog čovječanstva. Krajnji rezultat je ono čemu se posebno raduju i zato im neće biti teško inzistirati na svemu što su naumili kako bi nas uvjerili u spasonosnost njihovih ideja.
