Marin Miletić – Toliko toga mi ljudi možemo naučiti od pčela i pčelinjih zajednica

Marin Miletić – Toliko toga mi ljudi možemo naučiti od pčela i pčelinjih zajednica

Pčelarima se može pomoći kroz povratak novca oporezivanja od pesticida i kroz povećanje trošarina uvoznog smeća. Pčele treba zaštititi kao vrstu. Od rana jutra bio sam na zadarskom području s mladim i perspektivnim pčelarom Goranom Jurićem (Pčelarstvo Jurjević), inženjerom geodezije koji se samo s pčelarstvom bavi i od pčelarstva živi posljednjih osam godina, a u obitelji mu je pčelarstvo gotovo dvadeset godina.

Doprinos pčela

Pčelari daju ogromni doprinos društvu. Oprašuju se cijela sela, poljoprivrednici, voćari imaju dobrobiti od oprašivanja. Nije dobit pčela samo med. Dobit pčela je oprašivanje, što u radijusu 3,4 kilometra sve što cvjeta, krumpiri, sve – oprašuju. To je dobit pčela. Slovenci su izračunali da je doprinos pčela poljoprivredi 110 milijuna eura godišnje.

Problemi

Uvoz

Uvozi se smeće iz Kine, šećerni sirup koji se prodaje kao med. Miješaju 90% šećera s 10% meda i prodaju kao med. Zato treba dignuti trošarine na taj uvozni šećer. Jer uvoz tog smeća šteti i oprašivanju poljoprivrede i tako nanosi štetu cijelom ekosustavu.

Označavanje

Označiti dobro med. Da se zna točno što je u teglici. Problem je i prodaja meda iz Slavonije koji se tamo kupi jeftinije nego u Dalmaciji kao, na primjer, med od kadulje. A ljudi imaju dvije košnice iza kuće. Neka stoji bagrem, kesten, uljana repica… a ne da ga netko kupi tamo po 20 kn, pa ga prodaje u Dalmaciji kao dalmatinski med. Veliki problem su ceste meda, po Lici, prema Dubrovniku… Prodaje se smeće, melasa u koju se doda aroma. Med od limuna, med od borovnice… to uopće ne postoji.

Pesticidi

Pesticidi su veliki problem pčelarima. Ne možeš zabraniti nekom čovjeku da zaštiti svoje stablo. Ali od tih pesticida, to je ogroman biznis. Polja su nam potrovana, nema glista… uništavaju pčele. Nužno je imati veće kontrole i vratiti dio novca pčelarima od oporezivanja pesticida.

Udaljenost 300 metara

Radijus kretanja pčele je od 3-5kilometra. Zdrava logika ti govori da je ovo dovoljan razlog da se makne ova suluda mjera iz prijedloga novog Pravilnika Ministarstva. Treba oko pčelinjaka imati barijere, prirodne barijere, a ne nametnute nelogične mjere udaljenosti od 300 metara.

Zaštititi pčele kao vrstu

Pčela mora biti zaštićena životinja. Zaštićen je orao, vuk, ptica pčelarica koja jede pčele je zaštićena vrsta. A pčele nam nisu zaštićene. Cijeli ekosustav nam ovisi o pčelama. Predložit ću vladajućima da se pčele zaštite kao posebna vrsta. Pčela koja skuplja med neće jesti med. Nego med jede iduća generacija. Sve pčele koje skupljaju med izumiru. Njihov zadatak je da hiberniraju i da čekaju slijedeću generaciju. Milijunima godina postoje. Toliko toga i mi ljudi možemo naučiti od pčela i pčelinjih zajednica.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp