Yuval Noah Harari – Hoće li nas tehnologija učiniti besmrtnima ili nižim bićima?


Yuval Noah Harari u posljednje vrijeme biva sve više eksponiran u svim medijima, pa čak i u mainstream medijima koji sve više prenose njegove intervjue i predavanja, uvidjevši snažan utjecaj Svjetskog ekonomskog foruma na globalnu politiku. Kao WEF-ova osoba od autoriteta i znanstvenik koji je bio učenik Klausa Schwaba, a danas je njegov savjetnik, Harari se dotiče svih tema koje su dio plana o resetiranju svijeta, otkrivajući nam tako što se događa iza zavjese ove kazališne predstave kojoj svakodnevno svjedočimo putem glavnih medija. 

A u sve stavke o kojima Harari govori uključena je tehnologija koja će po njemu biti ključni element u izgradnji novog svijeta. Yuval Noah Harari objašnjava kako će tehnologija oblikovati čovječanstvo, od produžene dugovječnosti, možda čak i besmrtnosti kojoj čovječanstvo teži, do stanja nezaposlenosti dok nas sve više zamjenjuju roboti, što je po njemu neminovno.

U svojedobnom intervjuu za CBC News Harari se posebno dotaknuo besmrtnosti istaknuvši kako je najnovija ljudska težnja, težnja za besmrtnošću i božanstvom. Svi pokušavamo biti nadljudi. Harari kaže:

– Na mjestima poput Silicijske doline jednakosti su out, ali besmrtnost je in, svi pričaju o besmrtnosti. Google je prije dvije – tri godine osnovao podkompaniju zvanu Calico čiji je cilj riješiti problem smrti. Potraga će sada riješiti smrt. I, nisu jedini. I u osnovi kažu da smrt nije neki metafizički fenomen. Ne moramo čekati na drugi Kristov dolazak da bi se to riješilo. Nekoliko štrebera u laboratoriju to može riješiti.

  • Rade li oni to?, pita ga novinarka.

Da, oni ulažu milijarde u to. Ne samo oni, nego se to čini u cijelom svijetu. U osnovi postoje tri načina. Možete koristiti biološki inženjering da promijenite ljudsko tijelo kako biste ubrzali prirodnu selekciju. Možete koristiti Cyborg inženjering, što je kombiniranje organskog s anorganskim dijelovima. I, možete stvoriti potpuno anorganske oblike života. To će biti ne samo velika revolucija u povijesti, nego će biti najveća revolucija u biologiji ikada.

  • Hoćemo li i dalje biti ljudi?

Ne u smislu da razumijemo čovječanstvo kakvo je danas. Mi smo vjerojatno zadnja generacija Homo sapiensa. Za dva, tri stoljeća ili ćemo sami sebe uništiti, što mislim da je manje izgledno da će se dogoditi. Veća je vjerojatnost da ćemo sami sebe nadograditi, da ćemo se unaprijediti u nešto što se više razlikuje od nas nego što se mi razlikujemo od neandertalaca ili čimpanzi.

  • Koje su opasnosti u svemu tome? Rekli ste da ćemo se možda spajati s kompjuterima i da ćemo postati gotovo beskorisni. Ljudi će možda biti beskorisni.

Može se dogoditi da se umjetna inteligencija toliko razvije i to nevjerojatnom brzinom. Za vrijeme našeg životnog vijeka milijarde ljudi će ostati bez posla upravo zbog nevjerojatnog razvoja umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija (AI) bit će bolja u vožnji automobila, dijagnosticiranju bolesti, čak i u pisanju članaka. I, baš kao što je industrijska revolucija u devetnaestom stoljeću kreirala urbanu radnu klasu, tako će 21. stoljeće kreirati beskorisnu klasu. Milijarde ljudi neće biti samo nezaposleni, već nezapošljivi, jer za njih naprosto neće biti posla i to je jedan politički i društveni problem s kojim se do sada u povijesti nikada nismo susreli.

  • Nešto što je još više zastrašujuće od činjenice da postoji opasnost od toga da će na planetu biti jedan posto super-ljudi, a ostatak stanovništva će postati beskorisno je to da ćemo kao ljudi postati samo procesori podataka za sustav, dio baze podataka i ništa više od toga…

Jednom kada imamo dovoljno biometrijskih podataka o tome što se događa u našem tijelu, o našem otkucaju srca, krvnom tlaku, šećeru, svemu i kada to iskombiniramo s dovoljno računalne moći, dobivamo vanjske algoritme koji nas razumiju više i bolje nego što mi razumijemo sami sebe.

  • Mi inače s Googleom i Facebookom dijelimo sva naša razmišljanja i tajne.

Najvažnija imovina koju većina ljudi još uvijek ima su njihovi osobni podaci i daju ih besplatno Amazonu, Googleu i Facebooku u zamjenu za usluge e-pošte i smiješne videozapise o mačkama.

  • Hoće li po Vama Google i Facebook zavladati svijetom?

Ne u stilu holivudske znanstvene fantastike, ali donošenje odluka sve će se više pomicati s ljudi na ove algoritme. U ranom modernom dobu vlast je sišla s oblaka, bila je iznad oblaka i sišla na čovječanstvo, tako da će se u sljedećoj fazi povijesti autoritet vratiti s ljudi na oblake, ne na oblake od bogova, već u Microsoftov oblak, Googleov oblak. Oni će nas jednostavno tako dobro razumjeti, da će biti suludo ne poslušati njihov savjet o tome koju knjigu pročitati, za koga se vjenčati, gdje raditi, za koga glasati na izborima.

Još jedno ključno pitanje koje se ovdje postavlja je – tko je vlasnik svih tih podataka. Danas najvrjednija imovina nije ni zlato, ni nafta, nego su to podaci, posebno osobni podaci, biometrički podaci. Pitanje tko je vlasnik svih tih podataka danas je najvažnije političko pitanje. Tko je vlasnik svih tih podataka o čovječanstvu? Ono što je zastrašujuće danas je da većinu tih podataka o svima nama posjeduje mali broj ljudi i korporacija.

  • Možemo li to zaustaviti? Mogu li ljudi to spriječiti?

Ne možemo to zaustaviti.

  • Mi smo još uvijek ljudi s osjećajima, računala nemaju osjećaju.

Naravno, ne razvijamo umjetnu inteligenciju sa sviješću. Ljudi imaju svijest, osjećaje, umjetna inteligencija to nema. U posljednjih 60-70 godina došlo je do razvoja računalne inteligencije, ali niti malo se nije radilo na razvoju kompjuterske svijesti.

  • To nas ipak čini posebnima.

Čini nas posebnima. Ali, s ekonomskog i vojnog gledišta, svjesnost nije važna. Ono što sustav treba je inteligencija. Kod ljudi inteligencija i svijest idu zajedno ruku pod ruku. Ne mogu se odvojiti. A kod umjetne inteligencije dolazi do odvajanja, inteligencija funkcionira sama, bez svijesti, što je s ekonomskog aspekta sustavu vrlo prihvatljivo. Uzmimo za primjer taxi. Ono što sustav treba od jednog vozača taxija je njegova inteligencija, njegova sposobnost da riješi probleme u prometu. Ako to možete riješiti bez osjećaja, bez svijesti, tada ćete otpustiti sve taksiste i oni će ostati bez posla, dok ćete na njihova mjesta staviti umjetnu inteligenciju. Činjenica da računalo nema osjećaje nije ni važna, jer osjećaji jednog taksiste nisu nam niti važni. Mi samo želimo da nas on odvede od točke A do točke B, što je jeftinije moguće, što učinkovitije i što sigurnije.

  • Mi mislimo kako smo u moralnom smislu superiorni životinjama. Vi zastupate stajalište da bismo morali malo razmisliti o tome kako se ponašamo prema kokošima u kavezima, na primjer. Zašto?

Ljudi pronalaze razne argumente s kojima pokušavaju opravdati ljudsko ponašanje prema životinjama u mesnoj industriji, mliječnoj industriji i industriji proizvodnje jaja. Obično kažu kako te životinje ionako ništa ne osjećaju, ali nisu u pravu. Osjećaji su zajednički svim sisavcima, pa i pticama, gmazovima i ribama, svi oni imaju osjećaje i mogu patiti. Drugi argument za ovakav neprimjeren tretman prema životinjama u spomenutim industrijama je taj da smo mi ljudi puno inteligentniji od životinja, a inteligencija je važnija od emocija i osjećaja. Opasnost je u tome što ćemo uskoro na svijetu imati entitete koji će biti inteligentniji od nas. I, što ćemo onda s tim argumentom?

Dakle, ako mislite da inteligentni entitet može tretirati svjesna bića na takav način jer su manje inteligentna, to je vrlo opasno za ljude u 21. stoljeću jer će onda nas na taj način tretirati ova super inteligentna bića koja upravo sada stvaramo.

  • Pa, mi ćemo postati niži oblik života?

U smislu inteligencije – da. Vrlo je izgledno da za 50 ili 100 godina Homo sapiens više neće biti najinteligentnije biće na Zemlji. Ovdje na Zemlji bit će nešto puno inteligentnije od nas.

  • Da li bismo trebali paničariti zbog toga?

Da, mislim da bismo se trebali uspaničiti. Da, u tome je velika opasnost s kojom se danas suočavaju milijarde ljudi. Za djecu koja danas idu u školu ne zna se koje će poslove uopće raditi u budućnosti i čemu bismo ih uopće trebali učiti. Njihova je budućnost u tom smislu neizvjesna.

Izvor: CBC News: The National

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp