Irski stočari mogli bi biti prisiljeni odreći se stoke zbog takozvane klimatske agende.

Emisije stakleničkih plinova u irskoj poljoprivrednoj industriji moraju se smanjiti za 25 posto do 2030. godine. Ovo je dio najnovijeg klimatskog akcijskog plana zemlje, koji obećava prepoloviti ukupne emisije ugljika do 2030. i doseći neto nulu do 2050.

U Irskoj broj goveda nadmašuje broj ljudi, a poljoprivreda čini više od 37 posto . Irska također ima najveću emisiju metana po glavi stanovnika od bilo koje zemlje članice EU-a, od čega je većina posljedica proizvodnje govedine.

Pozivi na smanjenje emisija u suprotnosti su s vladinim savjetima da se poveća proizvodnja mlijeka u 2015. godini.

Nakon više od 30 godina prestala je restrikcija proizvodnje mlijeka, što je dovelo do ekspanzije proizvodnje mlijeka i ulaganja u infrastrukturu namijenjenu povećanju proizvodnje. No, sada su ponovno prisiljeni ograničiti proizvodnju mlijeka kako bi ispunili klimatske ciljeve svoje zemlje.

“Mnogi poljoprivrednici uložili su u svoj posao i imaju velike financijske obveze… postavili su značajnu infrastrukturu”, kaže Pat McCormack, čelnik Irske udruge dobavljača kreme te nastavlja – “Postoji veliki izazov za našu industriju i kako postići smanjenje CO2 bez rezanja (čitaj ubijanja) stada.”

Kada je klimatski akcijski plan prvi put objavljen u studenom 2021. godine, Irski poljoprivredni sindikat izašao je na ulice u znak prosvjeda.

U to vrijeme izvješće KPMG-a (jedna od četiri najveće svjetske računovodstvene tvrtke koje posluju u Irskoj) o utjecaju ciljeva ugljika u Irskoj predviđalo je da će 56 400 radnih mjesta u poljoprivredi biti izgubljeno i da će se industrija govedine morati smanjiti za 22 posto za postizanje ciljeva postavljenih za 2030.

“Vidimo da ih se ubija na mala vrata… kroz uredbu o nitratima”, koja sadrži mjere za zaštitu površinskih i podzemnih voda od onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivrednih izvora.

U Irskoj su već raširene razne prakse za smanjenje utjecaja poljoprivrede na okoliš, kaže McCormack.

To uključuje upotrebu dodataka hrani za preživače, koji promiču učinkovitiju pretvorbu hrane, tehnike rasipanja stajnjaka s niskim emisijama i zaštićenu ureu, koja smanjuje otpuštanje amonijaka iz gnojiva.

Priznajući da je potrebno učiniti više kako bi se ispunili klimatski ciljevi, on opisuje smanjenje proizvodnje hrane u Irskoj kao “posljednje utočište” za rastuće stanovništvo zemlje.

Godine 2019. irska je vlada proglasila izvanredno stanje u vezi s klimom i bioraznolikošću. To je bio odgovor na sve veći gubitak bioraznolikosti zbog klimatskih promjena.

U to vrijeme od farmera se tražilo da zamijene gnojiva i ponovno nakvase močvare, ali ne i da smanjuju stada.

Kao otočna država, Irska je također posebno izložena opasnosti od poplava i erozije obale zbog porasta razine mora.

Irski klimatski akcijski plan za 2021. ima za cilj postaviti zemlju na “održiviji put” i zaštititi je od “razornih učinaka klimatskih promjena” ulaganjem u pučinski vjetar, vrhunsku poljoprivredu i ekološki prihvatljiva poboljšanja domova.

Što će biti i s 56.400 radnika koji bi potencijalno mogli ostati bez posla? Gdje su njihova prava? Također, gdje su prava jadnih goveda, kada ih se misli naprosto ubiti.

Čini se da će doista doći trenutak kada će država kroz propise i zakone potpuno kontrolirati svaki aspekt industrije pa tako i naše živote kao i okoliš. Ako poljoprivrednici ne mogu proizvoditi hranu, tko će? 

Možda će tada na snagu stupiti univerzalni dohodak koji ćemo dobivati ​​od države, a goleme će se korporacije pobrinuti i za našu prehranu. U međuvremenu će posao preuzeti roboti i čovjek će besposleno sjediti.