Dr. Slađana Velkov – Proteinski mit


Vjerovanje da su životinjski proteini superiorniji od biljnih datira još iz 1914. godine kada su dva znanstvenika Osborn i Mendel nakon pokusa na miševima ustvrdili da miševi brže rastu kada jedu životinjske proteine. Kasnije studije potvrdile su da miševi rastu brže, ali i žive kraće te obolijevaju od raka i drugih bolesti. Unatoč tome, generacije školske djece i liječnika krivo su obrazovane da su meso, mlijeko i jaja neophodni i sigurni izvori proteina. Iako je ovaj mit u prehrani odavno pobijen, nema pomaka da se javnost upozna kako je ono što su nas učili netočno i vrlo štetno za naše zdravlje. Posljedice pogrešne prehrane vidljive su u današnjoj epidemiji brojnih suvremenih bolesti.

Piramida prehrane kojoj nas uče od škole do fakulteta je pogrešna. Visokoproteinska dijeta velika je zabluda koja ozbiljno ugrožava naše zdravlje. Jednostavno nismo stvoreni da jedemo meso. Nemamo kiseline za probavu mesa, imamo duga crijeva kao biljojedi, pa se meso razgrađuje i ostaje u crijevima i do tri dana, što uzrokuje izrazitu kiselost, rak i druge bolesti.

Antilopu ne možemo ni dosegnuti, a kamoli je golim rukama ubiti, niti je pojesti bez oružja i kuhanja. S druge strane, lav prirodno brzo dolazi do nje, s čeljustima i pandžama da je ubije, jakom kiselinom i kratkim crijevima da probavi njezino meso.

Čovjeku je neprirodno jesti meso, a priroda nam to pokazuje dajući nam bolesti. Prirodni zakoni su neumoljivi i svatko tko ih ignorira, tko čini neprirodna djela, neizbježno će stradati.

Od ukupnog broja umrlih u svijetu, 60% umire zbog kardiovaskularnih bolesti, koje su prvenstveno uzrokovane neprirodnom prehranom mesom i mlijekom. Veći broj ljudi koji se tako hrane, neće doživjeti blagodati starosti i umirovljeničkih dana te ih može provesti u bolesti umjesto u miru.

Kada govorimo o mlijeku, svi mladunci piju mlijeko i kada dobiju zube počinju žvakati hranu. Mi smo jedina vrsta koja i nakon perioda dojenja pije mlijeko i to mlijeko druge vrste koje je potpuno neprikladno za ljudsku prehranu.

Kravlje mlijeko je dizajnirano da od teleta napravi kravu od pola tone, što kod nas nije slučaj jer su naše potrebe za proteinima puno manje. Također, nakon treće godine života naše tijelo smanjuje proizvodnju enzima koji probavljaju mlijeko i mliječne proizvode, tako da ih odrasli ljudi ne mogu probaviti. Kao posljedica toga javljaju se glavobolje, alergije, osteoporoza, astma, želučane, kožne i druge smetnje.

Da ne govorim da se danas uglavnom konzumira pasterizirano mlijeko, a znamo da telad koja se hrani isključivo pasteriziranim mlijekom ugine za 6 mjeseci. Djeca su nam također bolesna, imaju upale uha, bronhitise, alergije i mnoge druge probleme, uglavnom do 5-6 godine, odnosno dok piju mlijeko iz tetrapaka i vrećica. Ljudi su često ovisni o mlijeku i mliječnim proizvodima. Zašto? Jer u mlijeku ima prirodnih opijata koji mladunče tjeraju da često traži sisanje i tako preživi i odraste.

Ako se unatoč svemu odlučite piti mlijeko, važno je znati da je mlijeko bazično dok se ne skuha, pasterizira ili homogenizira, dakle sve osim sirovog mlijeka od zdrave životinje koja živi na suncu i hrani se isključivo biljnom hranom, vrlo je toksično.

Što mislite kako bik ili slon dobivaju proteine? Sjetite se koliko mišića imaju!

Kako krava dobiva kalcij? Ima tako jake kosti i rogove, a ne pije mlijeko!

Gustoća kostiju prvenstveno ovisi o tome koliko opterećujemo kosti, veličina i snaga mišića ovisi o naporima kojima ih izlažemo, a ne o tome koliko proteina unosimo. Previše proteina prilikom razgradnje oslobađa toksične količine dušika u krvi, koje se zatim nakupljaju u mišićima i uzrokuju kronični umor i ozbiljnije probleme. Potrebno je ojačati mišiće i poboljšati njihov tonus, ali ne pretjerivati. Kod djece koja rastu i kod povećanih psihičkih napora dnevna se doza bjelančevina može povećati za 10-15 grama. Lisnato povrće, koštuničavo voće, klice i sjemenke vrlo su bogati proteinima.

Dr. Jaffe s kalifornijskog sveučilišta Berkeley istraživao je učinke prehrane bez životinjskih namirnica na nekoliko generacija djece i odraslih. Dok današnje dijete, koje sadrže meso, mlijeko i jaja, imaju i do 150 grama proteina dnevno, dr. Jaffe je ispitanicima davao samo 24-33 grama. Nitko od ispitanika nije imao znakove nedostatka proteina ili bilo koje druge hranjive tvari. Svi su bili izvrsnog zdravlja!

Dr. Max Rubner, direktor Instituta za higijenu Sveučilišta u Berlinu, nakon opsežnog istraživanja također tvrdi da nam je potrebno samo oko 28 grama proteina dnevno. Naime, dnevno možemo nakupiti oko 30 grama bjelančevina, višak koji unesemo hranom odlazi u jetru, pretvara se u kiselinu koja se neutralizira, veže se za kalcij iz kostiju i zuba i izbacuje putem mokraće. Tako nastaje osteoporoza.

Aminokiseline su građevni blokovi proteina. Dijelimo ih na bitne i neesencijalne. Sve aminokiseline prisutne su u biljkama i naše tijelo ih ima sposobnost akumulirati i skladištiti nekoliko dana. Mnogo voća i povrća sadrži sve aminokiseline, kao što su: paradajz, banane, datulje, orasi, bademi, sjemenke suncokreta, kupus, brokula, mrkva i dr. Trebamo jesti raznovrsno voće, povrće, koštuničavo voće, sjemenke i klice koje će nas opskrbiti svim potrebnim aminokiselinama kao i svim ostalim nutrijentima.

No zapamtite, treba ih jesti sirove jer se aminokiseline kuhanjem uništavaju i ne samo da se ne mogu iskoristiti, već postaju balast koji tijelo izbacuje uz velike napore.

Kako krava dobiva kalcij? Ima tako jake kosti i rogove, a ne pije mlijeko!

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp