Europska prehrambena industrija upozorava na glad: „Bez energije nema niti hrane“

U zajedničkom priopćenju objavljenom u četvrtak, FoodDrinkEurope, udruga poljoprivrednika EU COPA-COGECA i udruga glavnih prerađivača hrane u EU upozoravaju da bi neke tvrtke uskoro mogle prekinuti proizvodnju. Najprije su pogođena mala i srednja poduzeća, posebice ona u energetski intenzivnim sektorima kao što su pekarstvo, prerada povrća i mljekarstvo.

“Sve dok neizvjesnost traje, na tvrtke će rasti pritisak da ili otpuste osoblje, smanje poslovanje ili – u najgorem slučaju – potpuno prestanu poslovati”, rekao je Dirk Jacobs, generalni direktor FoodDrinkEuropea, naglašavajući: “Nema energije znači nema hrane.”

Prema udruzi, četiri od deset prehrambenih kompanija u Belgiji su u opasnosti od bankrota u slučaju novog gospodarskog nazadovanja. “Situacija je vrlo nesigurna za našu industriju – pet je do dvanaest”, rekao je Jacobs.

U četvrtak su se ugasila svjetla u tisućama pekarnica u sjevernoj Njemačkoj, a strahuje se od bankrota zbog ludih cijena energije. To je posebno podiglo obrve jer se vladajuća semafor koalicija odlučila na veliki paket pomoći.

Pekarska industrija je “u troškovnom cunamiju” i suočava se s ” iznimno teškim mjesecima “, rekla je glasnogovornica Središnjeg udruženja njemačkih pekara u Berlinu.

EU prisvaja ratnu moć

Ne samo vlade mnogih država EU-a, nego i Europska komisija očito se priprema za “vruću jesen”: Komisija sada zahtijeva izvanredne ovlasti, uključujući upravljanje vojnim zalihama u slučaju nužde. To je vidljivo iz internih dokumenata Europske komisije.

Izvanredne ovlasti Komisije predviđaju, između ostalog, dirigističko upravljanje europskim gospodarstvom – određene tvrtke mogle bi biti prisiljene proizvoditi osnovne proizvode u budućnosti i mogle bi se naručiti zalihe određene robe. Prekršitelji bi bili novčano kažnjeni.

Plan pod nazivom “Instrument za hitne slučajeve zajedničkog tržišta” bit će predstavljen 13. rujna. Namijenjen je odgovoru na krize opskrbe uzrokovane “pandemijom Covida” i ratom u Ukrajini. Komisija bi mogla zatražiti od država članica EU-a da restrukturiraju svoje opskrbne lance i povećaju opskrbu ili proizvodnju potrebnih proizvoda što je prije moguće. U tu bi svrhu mogao propisati i prenamjenu ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta te dati prioritet određenim proizvodima.

Tvrtke koje daju netočne ili pogrešne informacije mogle bi biti kažnjene do 300.000 eura. Svatko tko se ne bi pridržavao uputa bio bi kažnjen s 1,5 posto dnevne prodaje po danu.

Kako prenosi, nekoliko zemalja EU zabrinuto je zbog ovih planova koji podsjećaju na uvođenje državne intervencije. Provedba planova Komisije dovela bi zapravo do daljnjeg razvlašćivanja nacionalnih država.