Lokalne općine uozbiljile su se i spremaju se na konkretne posljedice velikog nestanka struje. Hessen okrug Rheingau-Taunus je prvi od 401 njemačkog okruga koji je imao specijaliziranu tvrtku u Berlinu za istraživanje i simulaciju onoga što prijeti nestankom struje kako bi se pripremio za sve vjerojatniji događaj.
To je pokazalo da se može očekivati 400 smrtnih slučajeva unutar 96 sati. Nakon 24 sata, stoka bi uginula, podstanice bi otkazale, a spremnici za vodu bi presušili. Tada bi bilo pljačke, požara i ekonomske štete od stotina milijuna kuna. Za razliku od ministra trgovine Roberta Habecka, okružni vatrogasni povjerenik Christian Rossel trenutačno smatra da je opasnost od nestanka struje mnogo vjerojatnija od nedostatka plina, što ne bi imalo tako dramatične posljedice čak i da za to nismo spremni.
Vlasti priznaju da je opasnost stvarna
Nestanak struje, rasprostranjeni prekid struje, nažalost više nije horor bajka zlokobnih teoretičara zavjere, jer vlasti sada vide opasnost kao stvarnu (ali šute o činjenici da su je sami uzrokovali i da je rezultat njihove vlastite katastrofe politike).
Njemačka udruga gradova i općina (DStGB) oglasila se alarmom i upozorila na moguće preopterećenje njemačke električne mreže. Još gore: gradovi i općine ni izdaleka nisu spremni za takav scenarij.
“Postoji rizik od nestanka struje “, rekao je izvršni direktor DStGB-a Gerd Landsberg za njemački tjednik Welt am Sonntag, da realni scenariji uključuju hakerske napade kao i preopterećenje električne mreže. U tom slučaju Landsberg izričito ne želi isključiti opciju nestanka struje velikih razmjera.
Šef DStGB-a je još jasniji: njemačka vlada je priznala situaciju, ali ne reagira kako bi trebala. Svaki bi građanin trebao znati što se događa ako nema struje: “Onda nema vode, ne možete natočiti gorivo, ne možete više napuniti mobitel nakon dva dana. Nismo ni na koji način spremni za takav scenarij!”.
“Zamračenje” bi bio samo posebno drastičan scenarij. Manje drastični scenariji poput nestašice električne energije ili plina već odavno bacaju sjenu na budućnost. Paritätischer Wohlfahrtsverband, krovna organizacija za samozapošljavanje u Njemačkoj sa sjedištem u Berlinu, nedavno je upozorila da su eksplozivni troškovi energije “ugroženi egzistencijom društvenih institucija i usluga do neviđene razine”.
Na primjer, domovi za umirovljenike i starački domovi su pod pritiskom brzo rastućih troškova. Savezna udruga privatnih pružatelja socijalnih usluga (BPA) predvidjela je da će “ova kriza koštati neke pružatelje usluga sredstava za život jer se više ne može nositi teret rastućih troškova energije, opće inflacije i sveprisutnog nedostatka kvalificiranih radnika”. A sve je to samo početak, navodi Bloomberg. Paket financijske potpore savezne vlade od 65 milijardi eura neće moći spriječiti prijeteću recesiju.
Ekonomist Commerzbank Jörg Krämer upozorio je pak da najavljene mjere samo “stvaraju iluziju da se veliki segmenti stanovništva mogu zaštititi od učinaka rasta cijena energije”.
Što se događa kada se svjetlo ugasi?
U slučaju velikog nestanka struje više ništa ne radi. Internet, fiksna telefonija i sustavi grijanja prvi bi pali, a odmah iza njih mobilne komunikacije i digitalni radio. Benzinske postaje bi ostale bez benzina, elektronički novac i sustavi plaćanja ne bi uspjeli, hrana se više ne bi hladila. Klinike, zdravstvene ustanove, dobavljači vode i tvrtke za odvodnju ovise o svojoj opremi kako bi preživjeli nestanak struje. Rossel je jasno rekao da okrug ne može jamčiti opskrbu strujom. Poput Landsberga, savjetovao je građanima da se opskrbe hranom i pitkom vodom za 14 dana.
Distrikt će osigurati da uprava i civilna obrana rade zajedno kako bi se mogla koordinirati hitna pomoć. Za to, “sigurnosna oprema” mora osigurati struju za poslužitelje i satelitski potpomognute komunikacijske sustave za timove za upravljanje kriznim situacijama. Trenutni generator za hitne slučajeve može neprekidno raditi 16 sati. No, kako policiji, vatrogascima i spasiocima treba i nekoliko 10.000 litara dnevno, u tijeku su pregovori s dobavljačima loživog ulja.
Svi ovi scenariji prikazuju zemlju na rubu kolapsa u izvanrednoj situaciji kao rezultat ideološki vođene politike i desetljeća zanemarivanja ključne infrastrukture.
Osim toga, postoji prijetnja od “nedovoljne opskrbe” zbog planiranog zatvaranja zadnje tri nuklearne elektrane, tako da se cjelokupne potrebe Njemačke za električnom energijom više ne mogu zadovoljiti u određenim područjima. Tada bi veliki potrošači električne energije poput industrijskih poduzeća morali biti dobrovoljno ili prisilno isključeni.
Osim toga, stanovništvo jedva slijedi preporuke Bundesamt für Schutz und Katastrophenschutz (BBK). Još u srpnju je dezinformirani njemački ministar gospodarstva Robert Habeck izjavio: “Činjenica je da trenutno imamo problem s plinom, a ne s strujom.” Ta je izjava bila dio njegove tadašnje propagandne strategije da spriječi da tri preostale njemačke nuklearne elektrane ostanu u pogonu.
Habeck je, primjerice, potaknuo stotine tisuća građana na kupnju uređaja za grijanje, za koje šef DStGB-a Landsberg sada strahuje da će zatvoriti njemačku električnu mrežu. Državni “Dan upozorenja”, kada će se probnom uzbunom testirati funkcioniranje mjera civilne zaštite, ove će se godine održati 8. prosinca – iako je zapravo zakazan za drugi četvrtak u rujnu svake godine.
Civilna zaštita zakazala
Posljednji pokušaj prije dvije godine, 10. rujna 2020., neslavno je propao jer čak ni aplikacije za uzbunjivanje nisu radile. U slučaju stvarne katastrofe, mnogi građani uopće nisu upozoreni (slično onome što se dogodilo tri četvrtine godine kasnije u dolini Ahr i na jugu Sjeverne Rajne-Vestfalije tijekom poplave stoljeća).
Ministarstvo unutarnjih poslova opisalo je testni alarm kao “neuspješan” . Glasnogovornik minhenske vatrogasne brigade rekao je tada da u gradu godinama nije bilo sirena, koje su uklonjene nakon završetka Hladnog rata. Isto vrijedi i za velike dijelove Berlina.
Dan upozorenja potpuno je izostavljen 2021. jer je BBK morao unaprijed postaviti “opsežan testni krajolik” . Ove je godine Dan upozorenja pomaknut na prosinac kako bi se omogućilo testiranje Cell Broadcasta. Ovo je sustav u kojem svi korisnici mobilnih telefona koji se u određeno vrijeme nalaze u blizini radio ćelije dobivaju poruku sličnu SMS-u. Za razliku od aplikacija za upozorenje “Nina” i “Katwarn”, koje su propale 2020., dopire se i do ljudi bez pametnog telefona.
S obzirom na trenutnu situaciju u Njemačkoj, ljudi se mogu samo nadati da će ovaj sustav barem za sada funkcionirati.