Centralizirani digitalni identitet, kontrola kretanja i pristupa, masovni biometrijski nadzor, cenzura i nadzor komunikacija, digitalna valuta središnje banke i sustavi društvenog kreditiranja – infrastruktura za potpunu kontrolu ljudi u Europi gotovo je dovršena. Neopaženo u javnosti, postavlja se konačni put da se vlastodršcima da kvazi poslovična svemoć. Želimo li živjeti u takvom svijetu?
S jedne strane, to je postignuće i pravi blagoslov koji pojedincu uvelike olakšava svakodnevni život. S druge strane, izuzetno opasno prokletstvo koje može odvesti milijune ljudi izravno u tiraniju: digitalizacija svijeta. Na kraju, ali ne manje važno, ljudi sami odlučuju za što će to koristiti.
Prosvjetiteljstvo je ključno sredstvo u sprječavanju ugnjetavanja i zloporabe moći. Identifikacija opasnosti povezanih s digitalizacijom. Poput EU parlamentaraca Cristiana Terhesa ili austrijske MFG, stranke za ljude, slobodu i temeljna prava. Kao što je navedeno u dokumentarcu “ Plan ” i slikovito opisano u videu “ Ključni trenutak ”. Njemački poslovni novinar i pisac dr. Norbert Häring intenzivno se bavi digitalizacijom i njezinim rizicima u svom blogu “ Money and more ”. U nedavnom kratkom filmu on osvjetljava relevantnu situaciju u Europi. Zaključak: Čak i ako je opseg digitalne kontrole sada dosegao alarmantne razmjere, nije prekasno da se spriječi najgore. Jer centralno kontrolirano društvo nije viša sila, već samo jedan pogled na svijet od mnogih mogućih.
Pogledajte film ” Digitalna kontrola i društveni megastroj – koliko smo daleko od toga u Europi?” ’
Društvo kao društveni megastroj
“Stroj je kombinacija otpornih tijela, koja je postavljena na takav način da njegove mehaničke prirodne sile mogu biti prisiljene djelovati pod određenim pokretima.”
Povezanost tijela sa strojem sprječava nepotrebne ili ometajuće pokrete za tu svrhu, tako da su moguća samo ona svrsishodna. Multidisciplinarni američki znanstvenik Lewis Mumford prenio je definiciju njemačkog inženjera na društvene zajednice: Povezana tijela ovog stroja su ljudi.
Mumford navodi drevni Egipat kao rani primjer: svrha ovog stroja bila je dati faraonima vječni život s velikim strukturama. U tu su svrhu zemljoradnici, obrtnici, upravitelji i vojnici međusobno povezani, a ideološki temelj davali su visoki svećenici. Ali to je bila samo predigra. Za Mumforda cijeli je moderni svijet društveni megastroj koji koristi poticaje i ograničenja, što treba i što ne treba raditi, ideologiju i moral kako bi nas natjerao da se suzdržimo od nepotrebnih ili ometajućih radnji i da slijedimo samo one aktivnosti koje služe višoj svrsi.Elite su rano nastojale usavršiti kontrole stroja, jer je skup i zahtijeva puno propagande i radne snage. Kontrole su stoga bile podložne praktičnim ograničenjima. Međutim, kako film ističe, digitalizacija mijenja sve.
“Stasi je zapravo bio prisiljen koristiti ljude da nekoga nadziru. Špijunirati nekoga, to je bilo skupo, oduzimalo je puno vremena. Morali ste birati mete. To je “masa” u masovnom nadzoru. Činjenica da je tako jeftino i tako zgodno špijunirati toliko ljudi.”
Aktivist za digitalna prava Aral Balkan
Cijeli naš život, kaže se, danas ovisi o digitalnim podacima. Podaci su doslovno ključ za zadovoljenje naših osnovnih potreba. Sloboda kretanja, usluge od općeg interesa, privatno vlasništvo, komunikacija i sloboda izražavanja – tko dobije kontrolu nad ovim podacima, kontrolira i nas te može jednim klikom isključiti svaki remetilački kotačić društvenog megastroja. Kina tu jako napreduje, o čemu često pišu vodeći mediji. Ali kad je riječ o Europi, kaže film, isti novinari su iznenađujuće tihi. Stoga je krajnje vrijeme za pregled: gdje se nalazimo u Europi?
Centralizirani digitalni identitet
U lipnju 2021. godine, Europska komisija odlučila je uvesti jedinstveni sustav digitalnog identiteta :European Digital Identity Wallet . Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pohvalila je projekt u svom Govoru o stanju Unije 2020. kao oslobađanje od ovisnosti o digitalnim korporacijama. Građani EU-a trebali bi ga koristiti za identifikaciju posvuda – kod vlasti, u javnim ustanovama, prilikom podizanja kredita, u ljekarnama i pri kupnji na internetu.
Prema stručnjacima za zaštitu podataka, to čini novčanik iznimno opasnim. Tijekom planirane implementacije svaka bi uporaba ostavila bezbroj metapodataka kod izdavača identiteta, odnosno države ili privatnih pružatelja usluga. Unatoč tome, Europska komisija ne precizira koliko se tih podataka smije čuvati, koliko dugo ili gdje. Jedini posebno formuliran oblik zaštite – predsjednik Povjerenstva opisuje ga riječima: „Tehnologija koja nam omogućuje da kontroliramo koji se podaci razmjenjuju i kako se koriste:“ – zapravo je pseudodobrovoljni , jer pojedinac je u prilično lošoj pregovaračkoj poziciji s velikim korporacijama ili graničnim službenicima. Oni koji ne žele otkriti svoje podatke više ne mogu raditi neke stvari. Osim toga, velike su rupe u privatnosti. Nitko se ne mora identificirati u supermarketu da bi kupovao. Međutim, EU novčanik je izričito napravljen za internetsku kupovinu i tako jamči digitalnim korporacijama potpuni profil svakog pojedinog kupca.
Prema kritikama, učinci na komunikacijske platforme bili bi još gori . Ovdje bi EU novčanik bio jednak zahtjevu za pravim imenom – ovo je do sada odbijeno s dobrim razlogom. Unatoč tome, sve članice EU-a obvezale su se provesti zahtjev do rujna 2023. godine . Osim toga, mnogi već imaju nacionalne sustave u upotrebi.
Ako se svi ti nacionalni podaci skupe u središnjem novčaniku EU-a, stvara se opasan instrument moći. Instrument moći koji već dugo zahtijevaju globalne korporacije i njihove zaklade. Na primjer s inicijativom ID 2020. Prema njihovim planovima, do 2030. svaki bi građanin Zemlje trebao dobiti globalni jedinstveni broj pod kojim se bilježe sve aktivnosti i transakcije – naravno, kako se navodi u filmu, to je samo za njegovo dobro.
“Još uvijek me novinari pitaju: ‘Tko je zapravo gori – Google ili država?’ Poanta je: razlika između to dvoje više nije tako velika. Ti megakorpusi koji tamo niču u međuvremenu su postali toliko veliki i moćni da su ravnopravni kontakti za države. To znači da se moramo naviknuti na pomisao da s druge strane nemamo posla samo s državama ili samo s korporacijama, već sa stjecištem interesa koje je sve jače i jače. Konkretno, što više država kupuje od tih korporacija.”
Frank Rieger (Chaos Computer Club)
Kontrola kretanja i pristupa
Krajem lipnja 2021. EU je uvela potvrdu o cijepljenju protiv COVID-a. Od tada je temeljno pravo na slobodu putovanja ograničeno – čak i ako Komisija EU tvrdi suprotno . Moguće je putovati bez potvrde, ali najkasnije do jeseni 2022. mnoge će zemlje ponovno zahtijevati testove ili čak uvesti karantenu ako putnici ne mogu predočiti valjanu potvrdu. Što se tiče zaštite podataka, EU tvrdi da se ne mogu donositi nikakvi zaključci o pojedinim osobama jer sadržaj COVID potvrde nije pohranjen centralno. Centralni sustav potvrđuje samo autentičnost.
Za nadati se da će EU održati svoje obećanje – za razliku od nekih europskih zemalja, koje su ugradile puno upitnije sustave . U studenom 2021. objavljena je snimka Zoom sastanka iz Švicarske. Predstavnici zdravstvenih i informatičkih vlasti potvrdili su da će jedinstveni ID-ovi certifikata biti spremljeni. I to najmanje na dva mjesta: kod certifikatora i kod ureda za izdavanje (cijepni centri, liječnici, ljekarne).
Prema filmu, problem je u tome što ti uredi za izdavanje potencijalno imaju sve ostale osobne podatke. Podaci se stoga mogu ponovno spojiti . Drugi sumnjivi slučaj je Cipar. Tamošnje Ministarstvo istraživanja i digitalnih znanosti objavilo je u siječnju 2022. da će COVID potvrda biti privremeno suspendirana za građane s pozitivnim testom na koronu tijekom razdoblja karantene.
Poljska vlada bila je posebno perfidna. U travnju 2020. godine državnu je aplikaciju Corona učinila obveznom. Nakon pozitivnog testa na koronu, građani Poljske morali su koristiti aplikaciju za fotografiranje u redovitim intervalima. Prepoznavanje lica i geo-praćenje potom su korišteni kako bi se provjerilo pridržavaju li se zaraženi pravila karantene i ostaju li kod kuće.
Iako Corona trenutačno jedva igra ulogu u većini zemalja, Europski parlament složio se u lipnju 2022. produžiti certifikat za još jednu godinu. Ugovor za tehničku implementaciju dobio je Telekom koji je prethodno programirao njemačku aplikaciju Corona, a sada radi na globalnoj verziji certifikata za WHO.
Upravo to je ono na što upozoravaju digitalni aktivisti. Jednom kad se sustavi nadzora postave, imaju neugodnu kvalitetu da ostanu na mjestu. U lipnju 2022. godine kineska vlada je impresivno jasno dala do znanja kamo ovaj put vodi. U regiji Zhengzhou, nekim klijentima banaka blokirani su računi. Tada je nastao nemir. Kako je sve više i više ljudi odlazilo da sudjeluje u prosvjedima, regionalna uprava jednostavno je prebacila aplikaciju Corona prosvjednika na crvenu. Sada više nisu mogli koristiti nikakav prijevoz niti su mogli ući bilo gdje drugdje. Neispravni zupčanici megastroja učinkovito su isključeni jednim klikom miša.
Europska komisija dalje gura ovu politiku. U svibnju 2022. postalo je javno pismo u kojem je Komisija pozvala države članice da unesu sve nacionalno dostupne biometrijske podatke u SIS, da više koriste biometriju u policijskim provjerama i ispitaju nacionalne zakone kako bi vidjeli sprječavaju li oni korištenje biometrijski sustavi .
Cenzura i nadzor komunikacija
Prvi put u povijesti EU dvije su medijske kuće početkom ožujka 2022. potpuno cenzurirane Uredbom 2022/350. Zabrana Russia Todaya i Sputnika provedena je ukidanjem licenci za emitiranje i – što je još važnije – blokiranjem domena emitera diljem EU tako da se više ne može pristupiti web stranicama iz EU . Ovo je preliminarni vrhunac dugoročnog razvoja. Još 2018. EU je pokrenuo Kodeks ponašanja za borbu protiv dezinformacija, u kojem su se velike digitalne korporacije obvezale na opsežna brisanja i manipuliranje njihovim rezultatima pretraživanja. U lipnju 2022. ova je dobrovoljna obveza konačno postala zakon s još dalekosežnijim posljedicama: Zakon o digitalnim uslugama.
U budućnosti bi se digitalne tvrtke također trebale usredotočiti na “društvene rizike koji mogu proizaći iz širenja dezinformacija ili drugog sadržaja”. Kao i „informacija koja nije protuzakonita, ali pridonosi sistemskim rizicima.“ To znači da je nevažno jesu li informacije točne ili ne. Čim nešto može predstavljati društveni rizik, mora se suzbiti. Dok se javno mnijenje stavlja pod kontrolu, istovremeno se odvija napad na privatnu komunikaciju . 6. srpnja 2022. Europski parlament donio je Uredbu o e-privatnosti. Prisiljava pružatelje usluga e-pošte, društvenih mreža, glasnika, alata za videokonferencije i operativnih sustava da provjere svoje platforme za sumnjiv sadržaj. Automatizirano , trajno i bez razloga . Zahvaćeni su čak i šifrirani glasnici poput Signala ili Telegrama. Riječ bi trebala biti o borbi protiv dječje pornografije. Koordinaciju će preuzeti novi EU centar koji će se formirati. Također određuje koji bi sadržaj trebao završiti na crnoj listi. Nejasno je kako će se sam taj centar demokratski legitimirati i kontrolirati .
U duhu ovih zahtjeva EU-a, kritički glasovi u Njemačkoj također su pod sve većim pritiskom. Od travnja 2021. Ured za zaštitu Ustava ima novo područje rada koje se bavi ” delegitimizacijom države “. Riječ je o
“Skupinama i pojedincima koji na način ugrožavanja sigurnosti državu čine vrijednom prezira”
Ova je definicija toliko neprecizna da u konačnici može utjecati na svaki izraz mišljenja koji kritizira vladu . U tom kontekstu, pogled na prošlost je prosvjetljujući – na kazneni zakon DDR-a.
“Tko javno omalovažava državni poredak ili državne organe, ustanove ili društvene organizacije ili njihovu djelatnost ili mjere, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine ili uvjetnom osudom, kaznom zatvora, novčanom kaznom ili javnom kaznom.”
Delegitimizacija države u Saveznoj Republici još nema pravni okvir. Ipak, promatranje Ureda za zaštitu Ustava može rezultirati vrlo stvarnim istragama:
To se dogodilo njemačko-ruskinji Alini Lipp . Državno tužiteljstvo u Lüneburgu obavijestilo ju je da je protiv ratne reporterke pokrenut postupak zbog izvještavanja o Ukrajini. Pritom su joj zaplijenjena sredstva s računa. Ako ponovno uđe u Njemačku, mora računati s uhićenjem.
Lipp nije izoliran slučaj . U ljeto se nakupilo nekoliko događaja vezanih uz ljude kritične prema vlasti. PayPal računi novinara Borisa Reitschustera blokirani su bez navođenja razloga. Kod liječnika i podcastera Dr. Paula Brandenburga iz Potsdama izvršen je pretres kuće . Organizator lateralnog razmišljanja iz Stuttgarta Michael Ballweg uhićen je zbog sumnje na utaju poreza. A krajem srpnja bez upozorenja su izbrisani YouTube kanali kuće za proizvodnju dokumentarnih filmova Oval Media. Došli su do značajne publike svojim kritičkim intervjuima o koroni, politici i društvu. U međuvremenu, njemački čelnici poput Nancy Faeser neustrašivo utiru put daljnjim ograničenjima, tvrdeći da će se u očekivane jesenske prosvjede protiv vladinih sankcija, ekonomske i koronske politike infiltrirati ekstremisti. Faeser je već u ožujku 2022. predstavio odgovarajući program za borbu protiv ovih ekstremista .
Digitalne valute središnje banke
“To je samo jedan euro – ali u digitalnom obliku. Brže, lakše i sigurnije.” Toliko o oglašavanju. Kao i sve veće središnje banke, ECB gura naprijed s uvođenjem digitalne valute. Ubrzo, Europska komisija je početkom 2022. najavila nacrt zakona koji će činiti pravnu osnovu za digitalni euro 2023. Čak i ako se digitalne valute središnje banke (CBDC) često predstavljaju kao poboljšana verzija prethodnih kriptovaluta, one su sušta suprotnost – jer umjesto da su organizirane decentralizirano i anonimno, one su centralno kontrolirane i potpuno transparentne.
Samo time, ističe se u filmu, bila bi moguća gotovo potpuna kontrola gospodarskih aktivnosti svakog pojedinog građanina – bez osobnog novčanika ili covid putovnice. Agustín Carstens, generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS), ovako to kaže:
“I tu postoji velika razlika. S gotovinom, na primjer, ne znamo tko koristi novčanicu od sto dolara. Danas ne znamo tko koristi novčanicu od 1000 pezosa. Ključna razlika u odnosu na CBDC je ta što će središnje banke imati apsolutnu kontrolu nad pravilima i ograničenjima prema kojima se koristi ova vrsta odgovornosti središnje banke. A također ćemo imati tehnologiju da to ostvarimo.”
Norveška je pionir. Tamošnji zavod za statistiku SSB želi obvezati najvećeg operatera terminala za plaćanje i četiri najveća trgovačka lanca u zemlji da sve podatke o transakcijama dostavljaju vlastima . Prema službenom objašnjenju, cilj je utvrditi prehrambene navike Norvežana kako bi se dobila bolja slika o zdravlju populacijskih skupina.
