Japan se polako odriče papirnatog novca


Bude li sve išlo po planu, do proljeća 2023. godine tvrtke u Japanu moći će koristiti sustav za digitalnu isplatu plaća, zaobilazeći bankovne račune i umjesto toga koristeći aplikacije za plaćanje.

Ovo je plan japanske Vlade koji pokazuje da zemlja pokušava sustići druge u Aziji kada je u pitanju kretanje prema društvu bez gotovine, navodi se u članku objavljenom na web stranici Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Navedeni ciljevi Japana za uvođenje digitalnog sustava plaćanja plaća su pomoć stranim radnicima koji ne mogu otvoriti bankovni račun u zemlji, kao i poticanje rasta, tržišta financijskih usluga i deregulacije, kao i smanjenje administrativnih pristojbi, navodi se na blogu.

Čini se da je širi i strateški kontekst japanskog puta prema društvu bez gotovine pokušaj rješavanja problema nedostatka radne snage, između ostalog kao što su produktivnost i “regionalna revitalizacija”.

Prema službenim izvorima, bezgotovinska plaćanja u Japanu iznosila su 32,5 posto u 2021. godini, u odnosu na 13,2 posto samo godinu dana ranije – ali to se još uvijek smatra “niskim i sporim” u usporedbi sa zemljama poput Južne Koreje, Kine i Singapura gdje su te brojke bile 93,6 %, 83 % i 60,4 %.

Zasad se čini da postoji malo entuzijazma za usvajanje ove najnovije sheme među japanskim tvrtkama koje je ispitao Works Human Intelligence. Od 247 tvrtki koje su sudjelovale, manje od 30 posto reklo je da razmatra ili će razmotriti korištenje ove vrste obračuna plaća, navodeći operativne troškove kao glavni razlog.

Japan već neko vrijeme pokušava provesti svoju politiku “bezgotovinske vizije”, koju je prvi put pokrenulo 2018. godine Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije. Plan zacrtan u toj strategiji ima za cilj dovesti razinu bezgotovinskih transakcija na 40 posto do 2025. godine, te udvostručiti taj broj u budućnosti.

Zemlja također ima nešto što se zove Vijeće za promicanje bezgotovinskog novca, također osnovano 2018. godine. Vijeće podržava inicijative koje vode ka cilju, a čine ga predstavnici vlade i privatnog sektora, kao i predstavnici obrazovanja i istraživanja.

Protivljenje politici bezgotovinskog društva uključuje kršenje privatnosti, sigurnosne rizike na razini pojedinca i države te ovisnost o tehnologiji za financijsku uključenost.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp