“Tržišta državnih obveznica diljem svijeta na rubu su najgoreg učinka od 1949. godine, kada je Europa bila u rasulu oporavljajući se od Drugog svjetskog rata”, rekli su stručnjaci Bank of America.

Američka središnja banka (Fed) i druge zapadne središnje banke prestale su održavati referentnu kamatnu stopu blizu nule kako bi podržale gospodarstvo, kao što su činile tijekom pandemije. Upravo je taj preokret imao veliki utjecaj.

U tekstu se napominje da je ovotjedna objavljena odluka američkog regulatora o povećanju osnovne kamatne stope posljednji ozbiljan udarac globalnom gospodarstvu.

U srijedu je, nakon rezultata rujanskog sastanka, američka središnja banka povisila temeljnu kamatnu stopu za 75 baznih bodova – na razinu od 3-3,25 posto godišnje. Od svibnja ove godine, regulator je podigao stope tri puta u pokušaju da obuzda rastuću inflaciju.

Sjedinjene Države i europske zemlje suočavaju se s rekordnom inflacijom u posljednjih nekoliko desetljeća. Uvođenje sankcija Moskvi i politika odustajanja od ruskog goriva doveli su do poskupljenja goriva, prvenstveno plina. Zbog toga je industrija na Zapadu uvelike izgubila svoje konkurentske prednosti, što je utjecalo na druge sektore gospodarstva.