Stiže nam zeleni Internet odnosno mračna digitalna dekarbonizacija u sklopu klimatske agende


Sada vaši digitalni podaci imaju negativan utjecaj na okoliš, pa su znanstvenici došli do rješenja u obliku digitalne dekarbonizacije. Ovim potezom dodatno će se kontrolirati korisnici interneta i tvrtke koje koriste internet u svom poslovanju. 

Više od polovice digitalnih podataka koje tvrtke prikupljaju obrađuje se i pohranjuje za jednokratnu upotrebu. Često se više nikad ne koriste. Ovi podaci mogu biti kopije vaših dupliciranih slika koje se nalaze na različitim platformama kao što je Google iCloud, a vi više ne smijete koristiti jednu od tih platformi, dok se vaše fotografije tamo čuvaju.


Dakle, platforma koja pohranjuje vaše podatke nepotrebno stvara energiju, a samim time doprinosi klimatskim promjenama, jer skladišta troše puno električne energije za spremanje podataka. Ovu vrstu podataka koji se ne koriste znanstvenici nazivaju “tamnim podacima”.

Ovo je značajan gubitak energije koji je skriven u većini organizacija. Održavanje učinkovite organizacijske digitalne memorije izazov je, no po koju cijenu za okoliš?

U potrazi za ugljično neutralnim društvom, mnoge organizacije (koje su usput prisiljene) pokušavaju smanjiti svoje emisije ugljika.


Digitalni ugljični otisak
Dok je većina Klimtovih aktivista usredotočena na ograničavanje emisija iz automobilske, zrakoplovne i energetske industrije, digitalna obrada podataka već je usporediva s tim sektorima i plus je u porastu. Pojednostavljeno rečeno, to znači da industrija koja se bavi digitalnom obradom podataka troši jednaku količinu energije kao automobilska i zrakoplovna industrija.

Ove godine se očekuje da će svijet generirati 97 zetabajta, odnosno: 97 trilijuna gigabajta podataka. Do 2025. godine mogao bi se gotovo udvostručiti na 181 zettabyte. Stoga je iznenađujuće da se malo pozornosti posvećuje smanjenju digitalnog ugljičnog otiska organizacija.

Kako bi se kontrolirala emisija ugljika, pojavila se ideja o “digitalnoj dekarbonizaciji”. Pod ovim ne mislimo na korištenje telefona, računala, senzora i drugih digitalnih tehnologija za smanjenje ugljičnog otiska organizacije. Umjesto toga, mislimo na smanjenje ugljičnog otiska samih digitalnih podataka.

Ključno je prepoznati da digitalizacija sama po sebi nije ekološki problem, ali postoje ogromni utjecaji na okoliš koji ovise o tome kako upravljamo digitalnim procesima u našim svakodnevnim aktivnostima i na radnom mjestu.

Da bismo ilustrirali veličinu turobne situacije s podacima, podatkovni centri (odgovorni za 2,5% ukupnog ugljičnog dioksida izazvanog ljudskim djelovanjem) imaju veći ugljični otisak od zrakoplovne industrije (2,1%). Da bismo to stavili u kontekst, stvorili smo alat koji može pomoći u izračunavanju ugljičnog troška podataka za organizaciju.

Koristeći naše izračune, tipično poduzeće koje se temelji na podacima, poput osiguranja, maloprodaje ili bankarstva, sa 100 zaposlenika, moglo bi generirati 2983 gigabajta “mračnih podataka” dnevno.

Kad bi te podatke čuvali godinu dana, ti bi podaci imali sličan ugljični otisak kao šest letova iz Londona u New York. Trenutno tvrtke proizvode 1.300.000.000. gigabajta mračnih podataka dnevno — to je preko 3.000.000. letovi iz Londona u New York.

Brzi rast tamnih podataka postavlja značajna pitanja o učinkovitosti trenutnih digitalnih praksi. U studiji nedavno objavljenoj u Journal of Business Strategy identificirali smo načine kako pomoći organizacijama da ponovno koriste digitalne podatke i istaknuli putove koje bi organizacije trebale slijediti prilikom prikupljanja, obrade i pohrane novih digitalnih podataka.

Nadamo se da ovo može smanjiti proizvodnju tamnih podataka i pridonijeti pokretu digitalne dekarbonizacije, s kojim ćemo se svi morati nositi ako želimo postići neto nulu.

Možete čak i sami započeti tako da odlučite koje vam fotografije i videozapisi više nisu potrebni. Svaka datoteka spremljena na Apple iCloud ili Google Photos doprinosi vašem digitalnom ugljičnom otisku.

Novi niskougljični internet

Sjetite se samo interneta iz deserta ili prije petnaest godina. Bilo je to nešto novo, inovativno i zanimljivo. Internet je omogućio lakšu komunikaciju, brže plaćanje, učinkovitije poslovanje i trenutnu razmjenu informacija diljem svijeta.

Internet je bio mjesto slobodne razmjene mišljenja i prostor koji je obećavao potpuno promijeniti način života u kojem ćemo manje raditi, a imati više slobodnog vremena.

S druge strane, Internet je danas Internet cenzure, gdje korporacije određuju što je istina, a što nije. I umjesto da dovede do još veće slobode, internet se već danas koristi za kontrolu stanovništva putem pristupa svim informacijama koje ostavljamo iza sebe,  putem QR kodova koji pokazuju naš status imunizacije, a ponegdje u svijetu i kroz kamere koje prate svaki korak građana.

A povrh svega, sada žele kontrolirati podatke kako bi spriječili “katastrofalne” klimatske promjene. Što je sljedeće? Ograničavanje prostora digitalne memorije tvrtki i pojedinaca radi spašavanja planeta?

Ostaje da se vidi. Čini se da će se do 2030. lice interneta kakvog poznajemo potpuno promijeniti. Dobro došli na niskougljični Internet.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp