Sankcije uistinu djeluju: energetska kriza uzrokuje rekordan deficit u trgovinskoj bilanci EU


Eurozonu kao cjelinu karakteriziralo je podosta snažno gospodarstvo, koje u prosjeku više izvozi nego uvozi. No plima se okrenula s energetskom krizom. EU se sada doslovno suočava s ekonomskim rasulom.

Tradicionalno, Eurozona s “lokomotivom Njemačke” uvijek ima trgovinski suficit s ostatkom svijeta. Međutim, posljednjih mjeseci izvoz nije mogao pratiti uvoz, posebice zbog visokih troškova energije, iako je vanjska trgovina ukupno porasla. 

Rezultat: u kolovozu je zabilježen rekordan deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, izvijestio je europski statistički zavod Eurostat u 
emisiji .Uvoz je porastao za 53,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine na 282,1 milijardu eura (183,6 milijardi eura u kolovozu 2021.), dok je izvoz porastao za samo 24 posto (sa 186,1 na 231,1 milijardu eura). Zbog toga se višak od 2,8 milijardi eura iz kolovoza prošle godine pretvorio u manjak od 50,9 milijardi eura. To se nikada prije nije dogodilo.

U prvih osam mjeseci ove godine izvoz eurozone porastao je 18,7 posto na 1859,8 milijardi eura, dok je uvoz porastao 44,7 posto na 2088,6 milijardi eura. Ukupni trgovinski deficit za prve dvije trećine godine iznosio je 228,8 milijardi eura, nakon plusa od 124 milijarde eura u istom razdoblju prošle godine. A stvari ne izgledaju puno bolje ni u samoj Europskoj uniji.

Zanimljiva je, međutim, podjela po trgovinskim partnerima. Primjerice, izvoz iz EU-a u Kinu porastao je za samo 2,2 posto na godišnjoj razini u prvih osam mjeseci od siječnja do kolovoza, dok je uvoz porastao za 42,6 posto. Trgovinski deficit s Kinom gotovo se udvostručio sa 139,8 na 259 milijardi eura. Istovremeno, unatoč opsežnom uvozu LNG-a iz Sjedinjenih Država i sve jačanju američkog dolara, vanjskotrgovinski suficit tek se neznatno smanjio sa 109,4 na 100 milijardi eura.

Očekivano, izvoz u Rusiju je zbog sankcija snažno pao (-34,3 posto), dok je uvoz (kao rezultat visokih cijena plina i nafte) porastao za 60,9 posto. Time je vanjskotrgovinski deficit s Rusijom porastao sa 37,3 na 115 milijardi eura. Drugi veliki dobitnik visokih cijena energenata je Norveška, s kojom je Europska unija u prvih osam mjeseci prošle godine imala trgovinski deficit od 2,6 milijardi eura, ali je on u istom razdoblju ove godine porastao na ukupno 60,1 milijardu eura. .

Što je sljedeće?

Trajno visoke cijene energije potaknut će egzodus cijelih industrija (kemijska industrija, metaloprerada/taljenje, proizvodnja gnojiva itd.). Iako to smanjuje potražnju za prirodnim plinom, također će značajno oslabiti ukupnu ekonomsku učinkovitost Europske unije. Snažna povećanja izvoza više se temelje na inflatornim uvjetima, a manje na stvarnom (kvantitativnom) povećanju izvoza. S deindustrijalizacijom na horizontu, to se neće promijeniti na bolje.

Istodobno, cijene energije ostat će visoke, održavajući potrošnju na uvoz nafte, plina i ugljena na visokoj razini. Ukoliko ECB ne uspije ojačati euro u odnosu na američki dolar, daljnje slabljenje zajedničke valute u odnosu na vodeću svjetsku valutu moglo bi čak dovesti do daljnjeg pogoršanja situacije. Jer bez jeftine energije, Europa neće imati mnogo proizvoda koji se mogu prodavati u inozemstvu po konkurentnim cijenama, čak i ako je euro slab.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp