Svjetski ekonomski forum objavio je novi “članak dnevnog reda” o konferenciji UN-a o klimi. Tamo se traži da “bogate nacije” trebaju platiti klimatske štete u siromašnijim zemljama. Između ostalog, zahvaljujući iznimno visokim cijenama nafte i plina, što se želi dokazati “nepredviđenim” porezima.
Ovogodišnja konferencija o klimatskim promjenama (poznata i kao COP27) održat će se u Sharm El Sheikhu od 6. do 18. studenog. Tamo bi se zemlje trebale posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i to smatrati “glavnim globalnim prioritetom”. Svjetski ekonomski forum (WEF) napisao je članak u kojem ta globalistička organizacija traži isplatu kompenzacije – odnosno reparacije. Naime, bogatije zemlje trebale bi platiti “manje sretnim zemljama” novac za štetu i gubitke uzrokovane nepredvidivim vremenskim prilikama. Evo što članak kaže:
„Konferencija stranaka (COP27) u Egiptu održava se u pozadini katastrofalnih poplava u Pakistanu i Nigeriji, rekordnih suša na rogu Afrike i u Kini, dugotrajnih toplinskih valova u Europi i Indiji te rekordnih uragana u Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će se sastanak usredotočiti na to trebaju li bogate nacije, koje su emitirale većinu ugljičnog dioksida koji povijesno potiče klimatske promjene, zemljama u razvoju , koje nisu značajno pridonijele problemu i koje su najmanje spremne na njegove učinke, kompenzirati “gubitke i štete”.“
Napominje se da su već 2009. godine razvijene zemlje obećale 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju u smanjenju emisija i pripremi za klimatske promjene. Međutim, toga se nije pridržavalo. Zemlje u razvoju stoga traže isplate i kompenzacije za nepredvidivo vrijeme – vjerojatno jer shvaćaju da su “klimatske promjene” dobro sredstvo za vršenje pritiska.
Ali tko bi to trebao platiti? S obzirom na to da se i industrijalizirane zemlje trenutno suočavaju s golemim financijskim problemima, globalistima se postavlja pitanje financiranja “Fonda za reakciju” koji se prema WEF-u treba osnovati. Prema globalističkoj organizaciji, planovi uključuju uvođenje “neočekivanih” poreza koje bi naftne i plinske tvrtke trebale plaćati. Kako bi ovo trebalo funkcionirati? Nafta i plin se sve više smanjuju, ponuda opada, a cijene i dalje rastu. Dodatni profit koji je time stvoren trebao bi se prikupiti i potom pritjecati u fond.
Pod krinkom “borbe protiv klimatskih promjena” ljudi Europe i Sjeverne Amerike vjerojatno će morati dati daljnji doprinos u budućnosti. Još ne znamo kolika će u konačnici biti ta cijena. Ali jedno je jasno: Zapad neće proći jeftino.
