Fabio Panetta, član Izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), predložio je da se korisnicima digitalnog eura omogući da potroše samo 50 eura po transakciji i da imaju maksimalno ograničenje mjesečne potrošnje od samo 1000 eura.

Digitalni euro je digitalna valuta središnje banke (CBDC) koju je predložila Europska unija (EU), a dužnosnici uključeni u projekt već su potvrdili da će imati manje anonimnosti od gotovine.

Tijekom pojavljivanja na događaju “Prema zakonodavnom okviru za digitalni euro” (koji su zajednički organizirali Europska komisija (EK), izvršna vlast EU-a i ECB), Panetta i drugi dužnosnici raspravljali su o daljnjim ograničenjima koja se nadaju jednom nametnuti počinje implementacija digitalnog eura.

Panetta je predložio da ECB može vidjeti podatke o plaćanju između korisnika digitalnog eura, ali ne i zadržati osobne podatke o tim korisnicima. Naznačio je da bi jedini način da korisnici digitalnog eura izbjegnu bilježenje podataka o plaćanju bio da se drže “plaćanja vrlo male vrijednosti”.

“Ako korisnicima omogućimo transakcije do, recimo, 50 eura s maksimalnim … obujmom transakcija u određenom vremenskom okviru koji nije veći od 1000 eura mjesečno … ali ovo je rasprava koja će se nastaviti”, izjavio je Panetta.

Osim što je predložio stroga ograničenja potrošnje za korisnike koji žele izbjeći prikupljanje podataka, Panetta je također predložio restriktivna ograničenja uštede koja bi ograničila ukupna digitalna imanja korisnika na najviše 3000 eura.

Panetta je naglasio da su ta ograničenja štednje nužna za financijsku stabilnost i da bi spriječila korisnike u prijenosu novca iz banaka i drugih financijskih posrednika.

Drugi sudionik događaja, njemački ministar financija Christian Lindner, doveo je u pitanje predloženi limit od 50 eura.

“Mislim da je 50 eura vrlo restriktivno”, rekao je Lindner. “Pitam se bi li ljudi prihvatili 50 eura kada mogu platiti u gotovini stotine i… više. Stoga moramo… ovo vrlo pažljivo procijeniti. Trebali bismo uvesti digitalni euro koji ljudi zapravo prihvaćaju, a ne samo kreatori politike”.

Međutim, Lindner je također pozvao da digitalni euro bude “programabilan”. 

To se odnosi na sposobnost vlada ili središnjih banaka da programiraju ograničenja potrošnje ili kontrole u CBDC-ove. Na primjer, CBDC se može programirati da se troši samo kod trgovaca koje je odobrila vlada ili programirati da istekne unutar određenog vremenskog razdoblja.

O temi digitalnog eura i privatnosti (ili nedostatka iste) raspravljalo je nekoliko dužnosnika na događaju, uključujući Christine Lagarde, predsjednicu ECB-a.

Lagarde je priznala da je tijekom javnog savjetovanja ECB-a 43 posto ispitanika ocijenilo privatnost najvažnijim aspektom digitalnog eura.

No Lagarde je odbacila zahtjeve javnosti za pravom privatnošću. Rekla je da bi “digitalni euro mogao replicirati neke funkcije slične gotovini i omogućiti veću privatnost za plaćanja male vrijednosti – niskog rizika, uključujući plaćanja izvan mreže”, ali je napomenula da se te zaštite privatnosti neće primjenjivati na većinu transakcija.

“Potpuna anonimnost – poput one koju nudi gotovina – po mom mišljenju ne izgleda kao održiva opcija”, izjavila je Lagarde. “To bi bilo u suprotnosti s drugim ciljevima javne politike, kao što je osiguranje poštivanja pravila protiv pranja novca i borba protiv financiranja terorizma.” Također bi bilo praktički nemoguće ograničiti upotrebu digitalnog eura kao oblika ulaganja – na primjer, kroz ograničenja ili višestruke naknade – za koje mora biti poznat identitet korisnika.

Digitalni euro trenutno se razmatra, tako da prijedlozi o kojima se raspravljalo tijekom ovog događaja nisu nužno konačni. Ova faza razmatranja završit će 2023., a EK je najavila zakonodavni prijedlog o digitalnom euru za početak 2023. godine.  ECB također planira započeti s testiranjem digitalnog eura 2023. i potpuno ga uvesti 2026. godine.

Prijedlozi za digitalni euro nisu konačni, komentari su još jedan znak da ih ljudi koji stoje iza CBDC-a planiraju upotrijebiti za uvođenje ograničenja i značajki nadzora koje narušavaju privatnost i daju vladama veću kontrolu nad time kako njihovi građani troše novac.

Sjedinjene Države (SAD) i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije, potvrdile su da njihovi CBDC-ovi neće pružati istu razinu privatnosti kao gotovina. Kineska digitalna valuta će pratiti podatke o transakcijama osim ako je potrošeni iznos nizak, dok će američki digitalni dolar biti “provjeren identitet” i “nije anoniman”.

Druge utjecajne osobe također su raspravljale i hvalile distopijske implikacije širenja CBDC-a. Te implikacije uključuju digitalni novac koji se koristi za potpunu centraliziranu kontrolu, CBDC koji se koristi za kontrolu onoga što ljudi kupuju i CBDC koji se povezuje s digitalnim identitetom.